Era globalnog zatopljenja je gotova, ušli smo u eru vrenja – upozoravaju iz UN-a. Ovo će, vrlo vjerojatno, biti globalno najtopliji mjesec otkako postoje mjerenja, kažu klimatolozi. Najtopliji dan bio je 6. srpnja. Tada je izmjerena prosječna globalna temperatura od 17,08 stupnjeva. Pao je rekord i kada je u pitanju temperatura mora. Kod Floride je izmjereno 38,43 Celzijeva stupnja. Sve ovo upalilo je alarm.
Era globalnog zatopljenja je završila, stigla je era globalnog vrenja, izjavio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.
Rečenica je to glavnog tajnika UN-a koja je odjeknula u svjetskim medijima. Je li pretjerana Dnevnik Nove TV, upitao je stručnjake.
Ne, nije. Njegova izjava se temelji na mjerenjima. Pokazalo se da je lipanj najtopliji ikad zabilježen mjesec, nakon toga je slijedio srpanj i tri tjedna su najtoplija ikad zabilježena srpnja, rekao je Ivan Čačić, meteorolog Nove TV.
Ranije spomenuto pretoplo more također zabrinjava.
Toplije more čini nemirniju atmosferu zbog veće izmjene energije i vlage. Što opet rezultira olujnim procesima, ali i više od toga. Dolazi do termičkog širenja mora, također i topljenja morskih ledenjaka, objasnio je Čačić.
Što opet rezultira dizanjem razine mora. Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju, rekao je američki predsjednik Joe Biden. Posebno je teško beskućnicima. Ekstremne vrućine Ameriku stoje 100 milijardi dolara na godinu.
Mislim da više nitko ne može negirati utjecaj klimatskih promjena. Puno ljudi kad sam stigao govorilo je ‘ma, to nije problem’. Pa ne znam nikoga tko iskreno vjeruje da klimatske promjene nisu ozbiljan problem, poručio je Biden.
Još uvijek je moguće ograničiti rast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijevih i izbjeći najgore klimatske promjene, isatknuo je Guterres.
Kako su ljeta sve toplija, tlo sve suše, jedan farmer bacio se na uzgoj lavande. I ide to, donosi reporterka Dnevnika Nove TV, Sanja Vištica.
Uvijek je bilo tako suho, tlo je siromašno humusom posljednjih desetljeća, a lavanda to može podnijeti, napomenuo je Matthias Tafelmeier, farmer.
Hoćemo li i mi morati razmisliti o sadnji drukčijeg bilja?
Definitivno hoćemo, postoje vrste koje su puno bolje prilagođene stresnim uvjetima kakvima sada svjedočimo, a neke druge, stare vrste hladne Europe poput hrastova, javora i bukve u urbanim uvjetima više ne mogu izdržavati, istaknula je Vanja Stamenković, voditeljica Botaničkog vrta.
U zagrebačkom botaničkom vrtu već polako sade neke vrste subtropskog bilja.
“Kao dio pokusa, eksperimenta, aklimatizacije na nove klimatske uvjete”, rekla je Stamenković i na pitanje reporterke kako ide odgovorila: “Pa nažalost jako dobro. Propadaju nam bukve, hrastovi, javori, ali možemo zato bez problema uzgajati kamelije usred grada, palme nam rastu.”