Ukrajinci koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od ruske invazije imaju bolji tretman od ljudi raseljenih zbog drugih ratova i izvanrednih situacija, priopćilo je Vijeće Europe, pozivajući države članice da podrže sve jednako.
U svom godišnjem izvješću Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, piše da su uloženi “napori vrijedni divljenja” da se podrže Ukrajinci od početka rata u veljači 2022.
No navodi se i da se tretman ljudi iz Ukrajine razlikuje ovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, prenosi HINA.
Primjerice, uvjeti smještaja ponuđeni Romima s ukrajinskim državljanstvom bili su niže kvalitete od onih ponuđenih drugim Ukrajincima u istoj situaciji, ukazuje izvješće te komisije.
Ubrzo nakon početka rata, Afrička unija priopćila je da je uznemirena izvještajima da je afričkim državljanima u Ukrajini uskraćeno pravo na siguran prelazak granice.
Također su uočene značajne razlike između kvalitete prihvatnih centara i usluga koje se pružaju Ukrajincima u usporedbi s izbjeglicama i tražiteljima azila iz drugih zemalja, dodaje ECRI.
“Standard treba biti dobrodošlica svim ljudima odasvud, kakvu su uživali Ukrajinci”, rekao je izvršni tajnik ECRI-ja Johan Friestedt na konferenciji za novinare.
Upitan jesu li se Ukrajinci susreli s više solidarnosti jer su većina bijelci, predsjednik ovog tijela Bertil Cottier rekao je da je „uvijek lakše kad su ljudi više-manje poput vas.”
Iz ECRI-ja kažu da svim raseljenim osobama, bez obzira na nacionalnost, boju kože ili vjeru, treba ponuditi odgovarajuću zaštitu i potporu.
Prijavljeni su incidenti mržnje protiv Ukrajine, ali sveukupno je javni diskurs i dalje solidarnost i potpora, a neprijateljski narativi, uključujući političare, bili su prisutniji protiv ljudi iz drugih dijelova svijeta, tvrdi komisija.
Diljem Europe raseljeno je oko 6 milijuna Ukrajinaca.
U izvješću se također navodi da je broj incidenata iz mržnje protiv muslimana porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada.
“Muslimani su okrivljeni za napad… na temelju stereotipa o cijelim zajednicama i njihovoj percipiranoj povezanosti s upotrebom nasilja”, objašnjava ECRI.
Nekoliko europskih zemalja također je iskusilo porast antisemitizma, od govora mržnje do fizičkih napada na Židove.
“Dok se kritika Izraela ne može sama po sebi smatrati antisemitskom, pozivanje na ubojstvo Židova može”, stoji u izvješću ECRI-ja.
/Desk/