Kako se ističe u ‘Izvješću o globalnom stanju energetike i CO2 u 2017. godini’ koje je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), u 2016. godini ta je stopa iznosila 0,9%, što je jednako prosjeku u proteklom petogodišnjem razdoblju.
U tom porastu potražnje najveći udio, veći od 40%, imaju Kina i Indija, pri čemu se čak 72% potreba u te dvije zemlje pokriva fosilnim gorivima (naftom, plinom u ugljenom), a nakon toga slijede obnovljivi izvori (25%) i nuklearna energija. Istodobno je proizvodnja električne energije u svijetu rasla po većoj stopi od potražnje, za 3,1%, u čemu čak 70% udjela u tom povećanju otpada ponovno na Indiju i Kinu.
Potražnja za prirodnim plinom širom svijeta porasla je u 2017. godini za 3%, pri čemu je njima u svijetu pokrivano 22% potražnje za energijom, što ponajviše treba zahvaliti povećanoj raspoloživosti plina i razmjerno niskim cijenama. No, čak 80% udjela u tom povećanju otpada na industriju i zgradarstvo, a ne na proizvodnju električne energije.
S druge strane, i potražnja za ugljenom u svijetu je porasla i to za 1%, što znači da je okrenut trend iz prethodne dvije godine, a za to su ponajviše zaslužne nove termoelektrane na ugljen u Aziji. Isto tako, u 2017. godini porasla je i primjena nuklearne energije i to za 3% pa su nuklearne elektrane pokrivale 10% potražnje za električnom energijom u svijetu.
U svakom slučaju, najviše je porasla primjena obnovljivih izvora, za što su najzaslužnija nova postrojenja (vjetroelektrane, sunčane i elektrane na biomasu) u Kini i SAD-u, ali i u zemljama Europske unije, Indiji i Japanu. U tome najveću ulogu imaju vjetroelektrane, na koje otpada čak 36% udjela u pokrivanju povećane potražnje.
Ipak, zbog povećanja primjene ugljena došlo je i do povećanja emisija ugljičnog dioksida u 2017. i to za 1,4% pa je dosegnut negativni povijesni rekord od čak 32,5 Gt, čime je istodobno zaustavljeno smanjenje emisija iz prethodne tri godine.
(Izvor: energetika-net.com)