Ekstremne vrućine zahvatile su velike dijelove sjeverne hemisfere. Jedan za drugim toplinski se valovi smjenjuju diljem Europe, posebice na njezinu jugu, te u dijelovima Kine i SAD-a. Istodobno su obilne oborine uzrokovale razorne poplave i odnijele živote u nekim zemljama, uključujući Republiku Koreju, Japan i sjeveroistočni SAD-a, prenosi Jutarnji list.
– U mnogim dijelovima svijeta predviđa se da će današnji dan biti najtopliji dosad zabilježen. A ti su rekordi ove godine već nekoliko puta oboreni. Toplinski valovi ugrožavaju naše zdravlje i živote. #KlimatskaKriza nije upozorenje. Događa se. Pozivam svjetske vođe da djeluju sada – upozorio je jučer na Twitteru Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
No, jučerašnji rekordi već bi danas mogli pasti. Velik dio južne Europe i Sredozemlja zahvaćen je ekstremnom vrućinom koja dolazi iz sjeverne Afrike. Očekuje se da će u nizu talijanskih gradova, uključujući Rim, danas temperatura prijeći 40, a na Sardiniji bi mogla doseći 46 Celzijevih stupnjeva. Slično je u Španjolskoj i Grčkoj gdje dodatno probleme zadaju šumski požari. Dva šumska požara, potaknuta jakim vjetrovima, u ponedjeljak su nekontrolirano bjesnjela obalnim gradovima u blizini Atene, prisilivši stanovnike da napuste svoje domove i potaknuvši evakuaciju više stotina djece iz ljetnog kampa.
Paklene vrućine zahvatile su i Kinu. U pokrajini Xinjiang, na zapadu zemlje, u nedjelju u 19 sati meteorološka postaja u selu Sanbao, kod mjesta oaze Turpan, izmjerila je 52,2 Celzijeva stupnja. Prethodna rekordna temperatura koju je izmjerila ta stanica u srpnju 2017. godine iznosila je 50,6 stupnjeva Celzijevih. Xinjiang je polupustinjsko područje koje graniči s više država Srednje Azije i uobičajeno je najtoplija regija u Kini. Istodobno, tajfun Talim stigao je do obalnog područja južne kineske pokrajine Guangdong u ponedjeljak navečer. Gotovo 230.000 ljudi u Guangdongu evakuirano je na sigurno do 17 sati po lokalnom vremenu, izvijestila je državna agencija Xinhua.
Usred toplinskog vala koji je zahvatio velike dijelove juga i jugozapada SAD-a možda je upravo postavljen novi rekord najtoplije ponoći dosad. Meteorološka postaja Badwater u Dolini smrti u Kaliforniji zabilježila je u ponoć 17. srpnja temperaturu od 48,9 Celzijevih stupnjeva. No, čini se da tijekom vrele noći u Dolini smrti nije oboren svjetski rekord. I dalje ga drži zračna luka Khasab u Omanu gdje tijekom noći između 16. i 17. lipnja 2017. godine temperatura nije pala ispod 44,2 Celzijeva stupnja. Dolina smrti jedno je od najtoplijih mjesta na planetu i drži trenutačni svjetski rekord za najvišu temperaturu zabilježenu na Zemlji: 56,7 Celzijevih stupnjeva izmjerenih davne 1913. godine.
Dok je toplinskom valu od južne Floride i obale Meksičkog zaljeva prema jugu i jugozapadu SAD-a izloženo 80 milijuna ljudi, dijelovi Nove Engleske i područja uz srednji Atlantik suočavaju se s olujama i poplavama. Najmanje četvero ljudi poginulo je u subotu u poplavama u gradiću Upper Makefield u Pennsylvaniji, 30-ak kilometara od Philadelphije, objavila je lokalna policija. Bujične poplave divljaju posljednjih dana sjeveroistokom zemlje, osobito Vermontom čiji je glavni grad Montpelier katastrofalno poplavljen, a za ponedjeljak je oglašen novi alarm. Osim tog područja, meteorolozi su upozorili na obilne kiše u dijelovima središnjeg SAD-a i doline Mississippija te u istočnom Teksasu, dijelovima Arkansasa i Louisiane te dijelovima obale Meksičkog zaljeva.
– Ekstremni vremenski uvjeti, sve češća pojava u našoj sve toplijoj klimi, imaju velik utjecaj na ljudsko zdravlje, ekosustave, gospodarstva, poljoprivredu, opskrbu energijom i vodom. To naglašava sve veću hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova što je brže i dublje moguće – izjavio je danas prof. Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na University College London, upozorio je čovječanstvo da bi se trebalo pripremiti za još teže toplinske valove u budućnosti.
– Ovo je samo početak. To je ono što klimatski sustav može napraviti pri zagrijavanju od samo 1,2 Celzijeva stupnja (u odnosu na predindustrijsko razdoblje, op. a). Trenutačna globalna politika dovodi nas do zagrijavanja od 2,7 stupnjeva do 2100. godine. To je zaista zastrašujuće – izjavio je Lewis za Sky News.
Prema njegovim riječima, društvo će se morati prilagoditi ekstremnim temperaturama.
– Temeljno, brzo i trajno smanjenje emisija ugljika na neto nulu može zaustaviti zagrijavanje, ali čovječanstvo će se morati prilagoditi još ozbiljnijim toplinskim valovima u budućnosti – dodao je Lewis.
A s još ubojitijim toplinskim valovima mogli bismo se suočiti ako ne ovoga ljeta, a onda idućih godina. Naime, klimatski fenomen La Niña, koji je prošlih godina “potiskivao” globalne temperature, prestaje, a na scenu stupa suprotni fenomen – El Niño.
Znanstvenici već predviđaju da će razvoj El Niña vjerojatno učiniti 2023. najtoplijom godinom u povijesti. Strahuju da će to vjerojatno privremeno gurnuti svijet preko ključne prekretnice zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva, zacrtan Pariškim klimatskim sporazumom. – Vrlo je vjerojatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odvesti preko 1,5 Celzijevih stupnjeva – rekao je za Guardian prof. Adam Scaife iz britanskog Met Officea, prenosi Jutarnji list.