U petak, 11. lipnja 2021. godine, na Sveučilištu Maria Santissima Assunta u Rimu upriličena je promocija knjige: „Dayton 1995. La fine della guerra in Bosnia ed Erzegovina, l’inizio del un nuovo caos“ (Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog kaosa) zborniku radova čak 26 autora, a u izdanju nakladničke kuće INFINITO.
Promocija knjige je organizirana u suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine u Republici Italiji, Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu i počasnim konzulatom Bosne i Hercegovine u Genovi.
Daytonski mirovni Sporazum predstavlja trajni pečat kolektivnog sjećanja svjedoka bosanskohercegovačke povijesti, Sporazum koji je dugogodišnjim inteziviranjem diplomatsko-političkih aktivnosti u konačnici rezultirao uspostavljanjem trajnog mira na području Bosne i Hercegovine.
Radi se o Zborniku radova dvadeset i šest autora, svjedoka vremena bosanskohercegovačke suvremene povijesti.
Nako uvodnih riječi, obraćanja veleposlanika Bosne i Hercegovine u Republici Italiji Nj. E. gosp. Slavka Matanovića, nazočnima su se obratili i rektor Sveučilišta LUMSa prof. dr. Francesco Bonini, Nj. E. gosp. Igor Žontar, veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu, te sami promotori knjige prof. dr. Silvio Ziliotto, ujedno i urednik prvog izdanja, i prof. dr. Franjo Topić.
U svom izlaganju i obraćanju nazočnima prof. dr. Silvio ističe potrebu kontinuiranog promišljanja o vrijednosti i ishodu potpisivanja Sporazuma, ali i permanentnu potrebu i važnost kolektivnog sjećanja kao trajnog pečata povijesne stvarnosti Bosne i Hercegovine.Također ističe značaj dobrih povijesnih, trgovinskih i humanitarnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, te važnost ponovne potrebe govora o Bosni i Hercegovini kao zemlji čiji je jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva integracija u zajednicu europskih naroda.
Prof. dr. Franjo Topić u svom izlaganju pod naslovom „Tri svijeta, a jedno mjesto ekumenizma i dijaloga“ ističe ulogu Bosne i Hercegovine i Katoličke crkve u unapređenju univerzalne ideje zajedništa, a osobito u kontekstu ekumenizma i međureligijskog dijaloga. „Propadne li ideja ekumenizma i dijaloga na primjeru Bosne i Hercegovine, upitna je i ideja Europske Unije kao zajednice naroda“, ističe prof. dr. Franjo Topić.
Također je još jednom naglašena velika ljubav i skrb koju je prema Bosni i Hercegovini iskazao sveti papa Ivan Pavao II, Papa koji je tijekom svog pontifikata, osobito u razdoblju rata u Bosni i Hercegovini, u svojim osobnim govorima Bosnu i Hercegovinu u javnosti spomenuo čak 263 puta. Također, ističe prof. dr. Topić, naklonost prema Bosni i Hercegovini iskazuje i Sveti Otac papa Franjo, o čemu zorno svjedoči i njegov prvi apostolski pohod Bosni i Hercegovini.
/Republikainfo.com/