Iako ostanak njemačkih vojnika u misiji EUFOR-a Althea u BiH u njemačkom Bundestagu i dalje ima podršku većine stranaka koalicije kancelara Friedricha Merza, rasprava oko pitanja koja se vode pokazuje kako je BiH i dalje ‘tema’, ali ipak ne kao s dosadašnjim fokusom.
Naime, na krilima političkih trendova, i u Njemačkoj se bilježi snažno jačanje utjecaje desnice koju predvodi AfD, stranka koja smatra kako se iz BiH trebaju povući njemačke oružane snage i usmjeriti u jačanje vlastite obrane zemlje, umjesto “beskonačne misije” u BiH. Što je najčudnije, isti stav ima i oporbena ljevica iz Die Linke.
Ako Europa ode, jača utjecaj anti-zapadnih aktera
“Ako Njemačka i Europa ne budu zastupale svoje interese u BiH, otvara se prostor za destabilizirajući utjecaj anti-zapadnih aktera. EUFOR Althea važan je izraz suradnje EU-a i NATO-a. Daytonski sporazum nije bez mana, ali da je zaustavio rat i dalje postoji široka podrška europskom putu BiH”, rekao Peter Beyer, zastupnik CDU/CSU-a u Bundestagu u svom izlaganju.
Kao podsjećanje i razlog za produljenje ostanka njemačkih vojnika u BiH ministar vanjskih poslova Glorian Hahn naveo stradanja u genocidu u Srebrenici i tijekom rata u BiH, istaknuvši kako se “takav rat ne smije ponoviti”.
Kao jedan od razloga za ostanak Bundeswehra u BiH, a kako je to naveo državni tajnik ministarstva obrane Sebastian Hartman, su i “secesionističke tendencije i retorika, posebno bh entiteta RS, što povećava ranjivost na vanjske utjecaje i potkopava integritet BiH”. On je istaknuo kako upravo to “nosi rizik kratkoročne destabilizacije”.
Hartman smatra kako je upravo prisutnost međunarodne zajednice i misije EUFOR, a u kojoj sudjeluju i njemački vojnici, razlog zašto nakon završetka rata 1995. godine nisu izbili oružani sukobi BiH.
U konačnici, zastupnici vladajuće koalicije smatraju kako prisutnost međunarodnih vojnika u BiH imaju snažnu poruku odvraćanja od mnogih sukoba, ali i težem prodoru ruskih utjecaja.
Protiv krajnja desnica i ljevica
Međutim, zastupnici oporbenih stranaka desnice i ljevice u Bundestagu (AfD i Die Linke) izričito su protiv ostanka njemačkih vojnika u BiH.
Zastupnici AfD-a Tobias Teich i Jörg Zelbers istaknuli su kako se prisustvo njemačkih vojnika u ih pretvorilo u “beskonačnost” od već 22 godine, te kako je “prijelazno rješenje prešlo u trajno stanje bez izlazne strategije”.
Njemačka desnica o stanju u BiH ima jasan stav – smatraju kako je to i dalje disfunkcionalna država te kako se njemački vojnici trebaju vratiti i jačati obrambenu sigurnost svoje zemlje. Ističu nedostatak političke odgovornosti kod bh političara, a na što, kako su naveli, ne mogu utjecati strani vojnici.
Još kritičniji su bili zastupnici Die Linke, oporbene stranke ljevice, iz kojeg je poručeno kako “BiH ne treba Bundeswehr nego borba protiv korupcije, razvoj i ulaganje u obrazovanje i mirovne projekte”.
Njihova zastupnica Gökay Akbulut, njemačka političarka i sociologinja turskog porijekla, koja je rekla kako je “BiH disfunkcionalna država gdje se etnička veta blokiraju institucije i slabe demokraciju” te kako se “demokracijom ne može izvana upravljati”, osvrnuvši se i na postojanje OHR-a i visokog predstavnika u Bih Christiana Schmidta.
No, iako stranke desnice u Bundestagu ne mogu oboriti glasove vladajućih iz koalicije CDU/CSU, u Njemačkoj se bilježi snažno nezadovoljstvo i izostanak podrške vladajućima i kancelaru Friedrichu Merzu, što dodatno jača podršku i rast desnice. Ovo je rezultat aktualnih događanja na globalnoj razini, no ono što je zasada sigurno je to da njemački vojnici ostaju u sastavu misije Althea u BiH.
Ukratko o Althei u BiH
Misija EUFOR Althea u BiH trenutno broji oko 1.500 vojnika i po potrebi može aktivirati dodatne pričuve iz Europe. Njemačka vlada je 2022. godine, nakon deset godina, ponovno odlučila poslati svoje vojnike u ovu misiju, gdje je trenutno smješteno 50-ak vojnika.
Rezolucijom 1551 Vijeća sigurnosti UN, jednoglasno usvojenom 9. srpnja 2004., pozdravljena je namjera EU da pokrene vojnu misiju u BiH. Odluka EU da pokrene operaciju ALTHEA uslijedila je nakon odluke NATO-a da okonča svoju uspješnu operaciju SFOR. Nakon ovoga, 22. studenog 2004. g. jednoglasno je usvojena Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 1575 kojom su države članice ovlaštene da, djelujući preko Europske unije ili u suradnji s njom, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR) kao pravnog sljedbenika SFOR-a pod jedinstvenim zapovijedanjem i nadzorom koje će izvršavati svoje zadaće koje se odnose na implementaciju Aneksa 1-A i Aneksa 2 Daytonskog/Pariškog sporazuma. EUFOR ima glavnu ulogu u oblasti stabilizacije mira sukladno vojnim aspektima Mirovnoga sporazuma.
Njihove zadaće, između ostaloga su podrška kolektivnoj i kombiniranoj obuci Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), pomoću koje im se pomaže u napredovanju ka dostizanju standarda NATO-a; Odvraćajuće djelovanje i trajno ispunjavanje odgovornosti za vršenje funkcije navedene u Aneksima 1A i 2 Daytonskog/Pariškog sporazuma (Opći okvirni sporazum za mir u BiH); Doprinos očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, sukladno mandatu, i ispunjenje glavnih zadaća iz Plana implementacije misije OHR-a i Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP).
U EUFOR-u su zastupljene ukupno 24 zemlje, kako članice EU tako i države koje sudjeluju sa svojim snagama iako nisu članice EU. (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Čile, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Moldavija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Republika Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska)
EUFOR u svom sastavu ima Multinacionalnu bojnu pomoću koje može, po potrebi, pomagati vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Ovakav angažman do sada nije bio potreban. EUFOR ima mali broj osoblja, ali može u kratkom roku dovesti pričuvne snage iz raznih dijelova Europe kako bi povećao svoje sposobnosti.