Donedavno je Bosna i Hercegovina bila vrlo nisko na listi prioriteta međunarodne zajednice. Međutim u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko svjetskih parlamenta je raspravljalo o tome šta uraditi s Bosnom i Hercegovinom i Daytonom.
Posljednji u nizu je američki Kongres u kojem se vodila rasprava o tome što se može dogoditi Bosni i Hercegovini ukoliko ne budu usvojene izmene Izbornog zakona, izvješćuje BHRT.
“Ostaje činjenica da savezništvo između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i lidera bh. HDZ-a Dragana Čovića je dovelo do poništenja napretka koji je postignut u prvom desetljeću nakon rata. To je urađeno u želji da se stvore etnička područja pod njihovom apsolutnom konotrolom. Ovo će na kraju dovesti do propasti države ukoliko se ne pruži otpor. Eskalacija nestabilnosti u Bosni i Hercegovni u proteklom desetljeću je izvuklo na površinu najgore u Srbiji i Hrvatskoj. Obje zemlje su upletene u unutarnje stvari BiH na onakav način kako im to nije bilo dozvoljeno u prvom deseteljeću nakon Daytona”, naveo je Kurt Bassuener, DPC, izvješćuje N1.
Jedan od učesnika u saslušanju, direktor programa Mediterana, Bliskog istoka te zemalja Zaljeva pri Centru za transatlantske odnose SAIS Saša Toperić, izrazio je zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Rusije na Balkanu. Toperić je pozvao Kongres SAD-a da podstakne svoje europske partnere da prate SAD u uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, koji svojim izjavama sve više predstavlja prijetnju miru ne samo u BiH već u regiji.
Pojedinci se zalažu i za europske sankcije protiv Dodika
“Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, koji je pod sankcijama SAD-a nastavlja negirati genocid nad više od 8.000 bosanskih muslimana u Srebrenici. Blizak je Putinu i nastavlja sa separatističkom retorikom i nastavlja biti glavna prijetnja stabilnosti BiH, ali i regiona. SAD bi također trebali razgovarati s našim evropskim partnerima i zatražiti da nametnu sankcije Miloradu Dodiku slične one američkim”, zaključio je Saša Toperić, sa John Hopkins Univerziteta.
Kao izravan odgovor ruskom angažmanu na Balkanu, Toperić je apelirao na SAD i njene europske partnere da zajednički rade na aktiviranju MAP-a za BiH već na srpanjskom summitu NATO-a u Bruxellesu.
Toperić je u svom izlaganju istaknuo napore SAD-a i Europske unije u Bosni i Hercegovini oko nužnosti postizanja dogovora po pitanju izmjena Izbornog zakona zbog presude u ‘slučaju Ljubić’, te dogovora oko glasanja u Mostaru gdje građani ovog grada već dva izborna ciklusa nisu bili u mogućnosti ostvariti svoje demokratsko pravo glasanja.
Naglašavajući da politički lideri u BiH već osam godina nisu postigli dogovor o implementiranju presude Europskog suda za ljudska prava, koja zahtjeva ustavne reforme, Toperić je kazao da je predložio dodatni angažman međunarodne zajednice odmah nakon izbora ovog listopada kako bi BiH po dobivanju statusa kandidata za članstvo u EU krenula u proces usklađivanja svog zakonodavstva s europskim standardima.
Korumpirani političari
Ističući nužnost ovih procesa, Toperić je ukazao na jako loše stanje u pravosuđu BiH koje je pod žestokim utjecajem političara i koje svojim neradom, zapravo, podtiče korupciju, stvara ekonomsku nesigurnost i onemogućava dolazak stranih investicija.
Kaže i da je osudio neodgovornost političara u BiH koji, po pravilu, rješavaju goruća pitanja od izravnog značaja za bolji život svih građana BiH u zadnji čas i to uglavnom uz pritisak međunarodne zajednice. No, naglasio je potrebu da preuzmu odgovornost za BiH ali i apelirao na međunarodnu zajednicu da pomogne tamo gdje može.
Iz State Departmenta jasno kažu da onima koji rade na kidanju društvenog tkiva države najveću pomoć pruža Rusija. A, to po riječima Matthewa Palmera ugrožava i ostatak regije.
“Kada su u pitanju vanjski faktori posebnu pažnju posvećujemo Rusiji. Ne, samo u Bosni i Hercegovini, nego širom regije. Ono što oni rade kosi se s našim interesima. Mi radimo na tome da pomognemo zemljama Zapadnog Balkana na putu prema EU i NATO integracijama. Rusi konstantno rade protiv toga, bez obzira djesu li u pitanju odnosi među zemljama, također nas zabrinjavanja širenje dezinformacija, podržavanje grupa u Bosni i Hercegovini koje rade na kidanju društvenog tkiva Bosne i Hercegovine”, komentar je Matthewa Palmera, vršitelja dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD-a.
Promjene Daytona su potrebne, ali ne odjednom i ne na štetu funkcionalne državne vlasti smatra Phillipe Leroux-Martin sa Američkog instututa za mir.
“Bez obzira što Bosna i Hercegovina sporo napreduje i s mnogo patnje, Bosna i Hercegovina ipak napreduje prema članstvu u EU i NATO-u. Kada se usporedi sa drugim mirovnim procesima, Dayton se mora opisati kao uspješan, ali smo ipak čuli mnoge glasove koji pozivaju na njegovu cjelokupnu promjenu. Želim upozoriti da bi cjelovita promjena Daytona bila teško provodiva u stvarnosti, mislim da bi bilo najbolje da se promjene urade u dijelovima, bez slabljenja državne vlasti. Jedino jedinstvena BiH može postati članica EU i NATO-a.”
Kongresmeni pozivaju State Department, ali i cjelokupnu Trumpovu administraciju, da ne sjede sa strane i da ne dozvole da procese u Bosni i Hercegovini vodi samo Europska Unija.
“Znajući povijest naše uključenosti u događanja u regiji, posebno našu središnju ulogu u postizanju Daytonskog sporazuma, Sjedinjene Države imaju obvezu pomoći građanima Bosne i Hercegovine da postignu odgovarajuće i trajno rješenje. Upravo zbog toga ne možemo sjediti sa strane i očekivati da EU ovo sama riješi. Iskustvo nam govori da EU često manjka političke volje da predvode, a sada još manje da će se uključiti u rješavanje teških problema kasnije”, ocijenio je Dana Rohrbacher, kongresmen.
Za razliku od Kurta Bassuenera koji smatra da se Hrvatska iSrbija upliću u unutarnje stvari BiH na nedozvoljen način, Matthew Palmer koji trenutno predstavlja najvišeg dužnosnika State Departmenta zaduženog za Balkan, pozvao je Zagreb i Beograd da se aktivnije uključe u rješavanje pitanja u Bosni i Hercegovini.
Saslušanje su vodili predsjedavajući ovog tijela, kongresmen iz republikanske stranke, Dana Rohrabacher, i dopredsjedavajući, demokrata Gregory Meeks.
Svjedočili su Matthew Palmer, vršitelj dužnosti zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a, dr. Saša Toperić, Philippe Leroux-Martin, direktor Sektora za vladavinu prava, pravdu, i sigurnost pri Institutu za mir SAD-a, te Kurt Bassuener, suosnivač i viši stručni saradnik Vijeća za politiku demokratizacije.
{youtube}NzyZWgXbNtM{/youtube}
(Izvori: N1/BHRT/Republika/Agencije)