Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je za Radio Slobodna Europa (RSE) da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki.
Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti.
Ukrajina je još u veljači 2024. godine zatražila pravnu pomoć od bh vlasti, tražeći podatke o jednoj osobi, ali je u listopadu 2024. iz BiH odgovoreno da policijske agencije ne mogu pronaći navedenu osobu na registriranoj adresi.
“Ured glavnog tužitelja sada razmatra dodatne zahtjeve za pravnu suradnju kako bi se razjasnilo sudjelovanje državljana BiH u privatnim vojnim tvrtkama koje djeluju u Ukrajini”, rečeno je iz Ureda glavnog tužitelja Ukrajine.
Informacije o bh. državljanima stigle i u listopadu 2025.
Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u listopadu 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.
Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Točan broj bh. državljana nije poznat.
RSE je iz obavještajnih izvora u BiH neslužbeno dobio informaciju kako Ukrajina i Moldavija redovno obavještavaju BiH o saznanjima o bh. državljanima na ratištu i u plaćeničkim grupama.
Ko je iz BiH u Wagneru?
Kad je riječ o ruskoj paravojnoj formaciji Wagner i bh. državljanima, u studenom 2023. državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije dobilo je izvještaj o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u periodu 2014. i 2015. godine.
Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe “Vuk”.
U ožujku2025. Ruski servis RSE je objavio istraživanje koje pokazuje da je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU.
Tijekom 2023., u Tužiteljstvu BiH su bile otvorene istrage o najmanje sedam osoba koje su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini, informacije su do kojih je tada došao RSE. Sigurnosne agencije, međutim, nerado govore o zvaničnim podacima i istragama.
RSE je otkrio da je na ratištu Aleksandar Velimirović, koji na društvenim mrežama regrutira i poziva osobe s Balkana na pridruživanje ruskoj vojsci. Velimirović je više puta u BiH uhićivan i osuđivan, nakon čega je promijenio identitet i pridružio se ruskoj vojsci. On je za RSE više puta rekao da je dobio rusko državljanstvo.
Osim njega, RSE je pisao o Neđi Paniću i Andreju Vukašinoviću, koji su prema vlastitom priznanju na ratištu. Oni tvrde kako su se pridružili ruskoj armiji i da će na osnovu ugovora s vojskom dobiti državljanstva Rusije.
Na ratištu u Ukrajini je, prema pisanju Detektor.ba, i Novak Stjepanović iz BiH, koji je u Srbiji pravomoćno osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na području Bratunca. Kako se u presudi navodi, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, tačnije Bratunačke lake pješadijske brigade, sudjelovao je u zarobljavanju 14 civila bošnjačke nacionalnosti, od kojih je osam stradalo. Presuda navodi i da je silovao Bošnjakinju u kući u Bratuncu.
Jedan slučaj uhićenja
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u BiH je poznat jedan slučaj uhićenja bh. državljanina koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani. Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala INTERPOL-ovu tjeralicu.
Ristić se vratio u BiH i uhićen je na Aerodromu u Sarajevu 17. rujna. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. RSE je doznao kako Ristić pregovora s Tužiteljstvom sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuje se u siječnju, rekao je za RSE Ristićev branitelj.
Sve do slučaja Darija Ristića, jedini procesuiran zbog sumnje da je 2014. i 2015. ratovao u Ukrajini bio je Gavrilo Stević. Sud Bosne i Hercegovine Stevića je 2020. godine pravomoćno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza. Stević je ranije za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže kako se nije borio.
Šta predviđa Kazneni zakon BiH za one koji odlaze na ratište?
Kazneni zakon BiH predviđa da je svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, kažnjivo zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Veće kazne od najmanje osam godina zatvora predviđene su za osobe koje organiziraju, obučavaju, opremaju ili mobiliziraju pojedince ili grupe s ciljem pridruživanja na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji.
Kažnjivo je i pozivanje i slanje poruka poticanja na odlaske na strana ratišta, i to kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
Odlasci na strana ratišta su kazneno djelo u BiH od 2015. godine. Tada je najveći fokus bio na rješavanje problema odlaska na sirijsko ratište, pri čemu se bh. državljani najčešće priključivali terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Njih je pravosuđe po povratku u BiH tretiralo kao osobe koje su počinile navedena kaznena djela u vezi s terorizmom ako je dokazano da su bili članovi takvih grupa, piše RSE.
/Desk/