Rusija i Ukrajina “gotovo su postigle dogovor” o četiri ključne točke potencijalnog mirovnog sporazuma, rekao je turski ministar vanjskih poslova dok se diljem Ukrajine nastavljaju žestoke borbe. Mevlut Cavusoglu dao je intervju za turski provladin list Hurriyet te je rekao kako su Moskva i Kijev, nakon intenzivnih diplomatskih razgovora koji su se odvijali prošlog tjedna, “sve više usklađeni”. “O važnim, ključnim temama, postoji suglasnost između dviju strana”, rekao je Cavusoglu. “Pogotovo vidimo da su postigli dogovor oko prve četiri točke”, dodao je, prenosi Jutarnji list.
Turska, koja s Izraelom posreduje u pregovorima, rekla je da su Ukrajina i Rusija postigle značajan napredak oko toga da Kijev proglasi neutralnost i odustane od svojih nastojanja da postane članicom NATO-a. Zatim, dogovor je navodno postignut i oko “demilitariziranja” Ukrajine, ali i ukidanja ograničenja da se u Ukrajini koristi ruski jezik.
Eventualni sporazum zahtijevao bi od Rusije da objavi primirje i povuče svoje vojnike s ukrajinskog teritorija na položaje na kojima su bili kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju 24. veljače. Vjerojatno bi kompromis uključivao i da Kijev napravi simbolične ustupke te zabrani određene skupine ili promijeni imena ulica nazvanih po ukrajinskim partizanima koji su se borili uz nacističku Njemačku protiv SSSR-a u Drugom svjetskom ratu, reklo je dvoje ljudi upoznatih s razgovorima.
Rusija bi također mogla ublažiti svoj zahtjev Ukrajini da ruski bude drugi službeni jezik u zemlji, u slučaju da Kijev ukine zakone koji ograničavaju njegovu upotrebu, dodali su izvori.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici skeptični su oko ruskih motiva u pregovorima i strahuju da bi Putin mogao kupovati vrijeme kako bi regrupirao ruske snage i pokrenuo novu ofenzivu.
Zelenski spreman na pregovore
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je “spreman na pregovore” s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istaknuvši da se “bez pregovora, rat neće zaustaviti”, u razgovoru za CNN objavljenom u nedjelju. “Spreman sam na pregovore s (Vladimirom Putinom). Spreman sam već zadnje dvije godine i mislim da se bez pregovora, rat neće zaustaviti”, rekao je.
Zelenskij je branio više krugova pregovora Kijeva i Moskve održanih od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, ocijenivši da u njima ima “puno vrijednoga”. “Ako postoji samo 1 posto izgleda da se zaustavi ovaj rat, moramo je iskoristiti”, rekao je.
Suočeni s ruskom vojskom koja je ušla u Ukrajinu kako bi “istrijebila” stanovništvo, “moramo iskoristiti sve formate, sve prilike za pregovore, mogućnost za razgovor s Putinom”, rekao je Zelenskij. “Ali ako ti pokušaji ne uspiju, to bi značilo da je ovo Treći svjetski rat”, upozorio je.
I glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin je u razgovoru za televiziju al Jazeera rekao da se dvije strane približavaju na četiri ključna pitanja. Naveo je ruski zahtjev da se Ukrajina odrekne svojih ambicija da se pridruži NATO-u, demilitarizaciju, zatim ono što Rusija naziva “denacifikacijom” i zaštitu ruskog jezika u Ukrajini.
Ukrajina i Zapad odbacili su ruske navode o “neonacistima” u demokratski izabranoj ukrajinskoj vladi kao neutemeljenu propagandu, a Kalin je rekao da su takvi navodi uvredljivi za Kijev.
Unatoč optužbama obiju strana za odugovlačenje, Kijev i Moskva napredovali su u razgovorima prošlog tjedna prema rješenju koje bi jamčilo sigurnost Ukrajine, no izvan NATO saveza.
Kalin je rekao da bi do trajnog primirja moglo doći isključivo susretom između Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. No, dodao je da Putin smatra da pozicije o “strateškim pitanjima” Krima i Donbasa nisu dovoljno bliske kako bi se dogovorio sastanak.
‘Čini se da su pregovori jednostrani’
Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica pri UN-u, optužila je Moskvu da nije u potpunosti sudjelovala u pregovorima. “Čini se da su pregovori jednostrani”, rekla je. “Rusi nisu sklonili bilo kakvoj mogućnosti za diplomatsko rješenje.”
Moskva također želi da Kijev prizna aneksiju Krima 2014. i neovisnost dvaju separatističkih teritorija koje podržava Rusija u istočnoj regiji Donbasa. Međutim, kako je njezina invazija posustala, Rusija je u tišini odustala od prvotnog plana da ukloni Zelenskog. Ukrajina je odbila učiniti bilo kakve teritorijalne ustupke Rusiji pod bilo kakvim uvjetima te je rekla da o područjima koje je Moskva zauzela početkom godine trebaju pregovarati Zelenski i Putin. Mariupolj je posebno komplicirano pitanje jer je dio teritorija koji je pod kontrolom Ukrajine na koji pravo polažu separatisti.
Putin je invaziju na Ukrajinu pokušao opravdati tvrdnjom da ih oslobađa od nacista, iako je Zelenski Židov, a ekstremno desne nacionalističke skupine imaju mali utjecaj u zemlji. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je za NBC News da je “prerano” reći mogu li mirovni pregovori uspjeti, ali je naglasio da važno da ovaj sukob ne postane “punopravni rat između NATO-a i Rusije u Europi”, piše Jutarnji list.
/Republika/