Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da će SAD preuzeti ratom razoreni Pojas Gaze i ekonomski ga razviti nakon što Palestinci budu preseljeni na druga mjesta, što bi potpuno promijenilo desetljeća američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu. Trump je iznio svoj iznenađujući plan, bez detalja, na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom koji je bio njegov gost u Bijeloj kući.
Samo dva tjedna nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Američki predsjednik Donald Trump tijekom izjavio je da će SAD preuzeti ratom razoreni pojas Gaze i ekonomski ga razviti nakon što Palestinci budu preseljeni na druga mjesta, što bi potpuno promijenilo desetljeća američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu, prenosi HINA.
Trump je iznio svoj iznenađujući plan, bez iznošenja detalja, na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Najava je uslijedila nakon Trumpova šokantnog prijedloga ranije u utorak o trajnom preseljenju Palestinaca iz Gaze u susjedne zemlje, nazivajući enklavu, u kojoj je na snazi prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa, “mjestom za rušenje”.
Trump: Pojas Gaze mogao bi postati dom za “ljude svijeta”
– SAD će preuzeti pojas Gaze, a također ćemo odraditi posao. Mi ćemo ga posjedovati i bit ćemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na tom mjestu, Ako bude potrebno, učinit ćemo to, preuzet ćemo taj dio, razviti ga, stvoriti tisuće i tisuće radnih mjesta i to će biti nešto na što će cijeli Bliski istok moći biti vrlo ponosan. Vidim dugoročnu poziciju vlasništva i vidim da bi to donijelo veliku stabilnost na tom dijelu Bliskog istoka, rekao je. Dodao je i da je razgovarao s regionalnim čelnicima i da su oni podržali ideju, rekao je Trump novinarima.
Upitan tko bi ondje živio, Trump je odgovorio da bi to mogao postati dom za “ljude svijeta”. Trump je istaknuo kako taj uski pojas, gdje je Izrael vojnim napadom koji je bio odgovor na Hamasov prekogranični napad 7. listopada 2023. sravnio velika područja, ima potencijal da postane “rivijera Bliskog istoka”.
Trump je ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci ondje nemaju drugog izbora osim da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i militanata Hamasa. No ovaj put Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca “za stalno”, time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski čelnici već čvrsto odbacili.
– To je čisto mjesto rušenja, rekao je Trump o Gazi novinarima uoči Netanyahuova dolaska. “Kada bismo mogli pronaći pravi komad zemlje, ili više njih, i izgraditi im stvarno lijepa mjesta, mislim da bi to bilo puno bolje nego povratak u Gazu”, ocijenio je. “Ne znam kako bi oni (Palestinci) mogli željeti ostati”, rekao je Trump odgovarajući na pitanje o reakciji palestinskih i arapskih čelnika na njegov prijedlog.
U prisutnosti Netanyahua u Ovalnom uredu Trump je poslije ponovio slične izjave, ali je sugerirao da bi Palestinci trebali zauvijek napustiti Gazu i živjeti “u lijepim domovima, gdje mogu biti sretni i gdje neće biti upucani, niti ubijeni”. “Oni se neće htjeti vratiti u Gazu”, ustvrdio je Trump. Trump nije ponudio detalje o tome kako bi se proces preseljenja mogao provesti, ali njegov prijedlog odražava želje izraelske krajnje desnice i proturječi predanosti bivšeg predsjednika Joea Bidena protiv masovnog raseljavanja Palestinaca. Neki zagovornici ljudskih prava usporedili su Trumpovu ideju s etničkim čišćenjem.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, već i kod zapadnih saveznika Washingtona. Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao “protjerivanje s njihove zemlje”. “Mi smatramo da je to recept za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu”, rekao je.
Kad je Netanyahu stigao u Bijelu kuću, Trump ga je pozdravio na vratima te su se obojica nasmiješila za fotografiranje. Samo dva tjedna nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Sastanak je trebao pokazati bliske veze između Trumpa i Netanyahua nakon razdoblja zategnutih odnosa između Netanyahua i Bidena zbog izraelskog načina na koji se vodi rat u Gazi. No, Netanyahu, prvi strani čelnik kojeg Trump ugošćuje, također bi mogao biti pod pritiskom ponekad nepredvidivog američkog predsjednika čiji se širi politički ciljevi za Bliski istok možda neće uvijek poklapati s Netanyahuovim domaćim i geopolitičkim interesima.
Netanyahu: Trump razmišlja izvan okvira
Donald Trump nije izravno odgovorio na pitanje kako i pod kojim ovlastima SAD može preuzeti i okupirati Gazu koja je dom za oko dva milijuna ljudi i koja ima dugu, nasilnu povijest borbe za kontrolu. Uzastopne američke administracije, uključujući Trumpa u njegovu prvom mandatu, izbjegavale su ondje rasporediti američke postrojbe. Benjamin Netanyahu, kojeg je Trump nekoliko puta nazvao nadimkom “Bibi”, nije htio ući u dublju raspravu o tom prijedlogu osim da pohvali Trumpa za pokušaj novog pristupa.
Izraelski premijer, čija je vojska više od godinu dana vodila žestoke borbe s Hamasovim militantima u Gazi, rekao je da Trump “razmišlja izvan okvira sa svježim idejama” i da “pokazuje spremnost da naruši konvencionalno razmišljanje”.
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, rekao je da bi Trumpov plan značio dugotrajnu vojnu obvezu i da bi, ako se ostvari, arapski svijet na njega gledao kao da Washington “nije naučio lekcije iz Iraka i Afganistana”.
Trump je ranije u utorak ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci ondje nemaju drugog izbora izuzev da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i militanata Hamasa. No ovaj put Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca “za stalno”, time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski čelnici već čvrsto odbacili.
Australija podržava dogovor dviju država Bliskog istoka
Australski premijer Anthony Albanese rekao je u srijedu da vlada poduire rješenje dviju država na Bliskom istoku, nakon šokantne najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi SAD preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze.
Albanese je ponovio “dugogodišnju” potporu svoje zemlje dvodržavnom rješenju na Bliskom istoku.
– Imali smo dugotrajno dvostranačko stajalište za rješenje s dvije države, rekao je novinarima u srijedu, govoreći o stvaranju neovisne palestinske države koja bi postojala uz Izrael.
– Stav Australije je isti kao što je bio jutros, kao što je bio prošle godine i bio je prije 10 godina, rekao je.
Albanese je naglasio da neće “davati dnevne komentare na izjave američkog predsjednika”.
Kritičari osuđuju ekspanzionističku politiku
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, nego i kod zapadnih saveznika Washingtona. Neki zagovornici ljudskih prava tu ideju uspoređuju s etničkim čišćenjem. Saudijska vlada u priopćenju je naglasila da odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje te poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države.
Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da isele kao, kako je rekao “protjerivanje s njihove zemlje”.
“Smatramo ih receptom za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu”, rekao je.
Reuters piše kako neki kritičari tvrde da Trumpova ekspanzionistička retorika odjekuje starim stilom imperijalizma, sugerirajući da bi mogla ohrabriti Rusiju u njezinu ratu u Ukrajini i dati Kini opravdanje za invaziju na samoupravni Tajvan.
Jordan Spreman objaviti rat Izraelu ako silom pokuša protjerati Palestince na njihov teritorij
Najžešći odgovor stigao je iz Jordana. Middle East Eye izvješćuje kako je ta država spremna objaviti rat Izraelu u slučaju da Netanyahu pokuša silom protjerati Palestince na njihov teritorij.
Izvori iz Amana i Jeruzalema kažu da “posljednja stvar koju Jordan želi je rat”, te da je zemlja spremna na mirno rješenje. Ipak, oni su odlučni da će zatvoriti granicu ako izbjeglice počnu prelaziti u zemlju.
Ako Izraelci pokušaju ponovo otvoriti granicu, to bi bilo “povod za rat”, rekao je jedan izvor.
Jordan “nema iluzije da bi mogao pobijediti u ratu” s Izraelom, ali vjeruju da neće imati izbora nego se boriti.
Jordan je prethodno poslao dodatne jedinice na svoje zapadne granice nakon jasne izjave Amana da bi bilo koji pokušaj prisilnog slanja Palestinaca preko granice smatrao teškim kršenjem mirovnog ugovora s Izraelom iz 1994. godine. Izrael je odgovorio stvaranjem nove istočne divizije za čuvanje granice s Jordanom.
Jedan izvor rekao je da je Trumpov prijedlog “egzistencijalno pitanje” kako za Jordan tako i za Hašemitsku dinastiju, naglašavajući da je Jordan treća najsiromašnija zemlja po pitanju vode na svijetu.
12 milijuna ljudi u Jordanu uglavnom živi u uskom pojasu zemlje uz izraelsku granicu, blizu rijeke Jordan te “jednostavno ne bi mogli primiti toliko izbjeglica”, piše Middle East Eye.
Neki stručnjaci za vanjsku politiku sugerirali su da Trump ponekad zauzima ekstreman stav kako bi postavio parametre za buduće pregovore. Tijekom svog prvog mandata Trump je povremeno davao pretjerane vanjskopolitičke izjave, od kojih mnoge nikada nije proveo.
Njegov prijedlog za Gazu uslijedio je nakon frenetična prva dva tjedna na dužnosti tijekom kojih je govorio o američkom preuzimanju Grenlanda, upozoravao na moguće preuzimanje Panamskog kanala i izjavljivao da bi Kanada trebala biti 51. američka država.
/Desk/