Izvjestitelj za Crnu Goru u EU parlamentu i parlamentarac SDP-a Hrvatske, Tonino Picula, u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE), ocjenjujući situaciju na zapadnom Balkanu vrlo lošom, procjenjuje da su realniji sukobi unutar pojedinih država nego međudržavni. Picula to smatra posljedicom zaostale demokratske tranzicije samih država, ali i nedostatkom snage i zainteresiranosti EU-a.
Europska unija (EU), prema njegovom mišljenju, mora napustiti koncept „meke sile“ i financijsku pomoć državama uvjetovati napretkom u demokratizaciji jer, kako kaže, “autokrati jedino takav jezik razumiju”.
-Milorad Dodik član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, vodeće stranke u bh. entitetu RS, iskušava strpljenje međunarodne zajednice, a ulozi na stolu su sve veći. Dodatno pogoršanje, ne bi bio samo nastavak nasilnog i teatralnog Dodikovog ponašanja, već provođenje najavljenih separacija od institucija BiH, smatra izvjestitelj za Crnu Goru u Europskom parlamentu, Tonino Picula, procjenjujući da je to „ozbiljna opasnost jer ne vidi ozbiljne napore u njihovom sprječavanju“.
Također ističe: „Proruski i prosrpski dijelovi parlamentarne većine u Crnoj Gori dovode u pitanje, ne samo europske integracije, već i elemente državnosti Crne Gore, što državu može blokirati sa nesagledivim posljedicama“.
Mogući sukobi unutar država
Komentirajući aktualno stanje na Balkanu i koliko isto podsjeća na 90-te godine prošlog stoljeća, a sve u kontekstu poteza članica EU-a, Picula kaže: “U svim državama Zapadnog Balkana očita je zapuštenost demokratskih institucija. Jednim dijelom zbog domaćih razloga, ali i vakuumom u politici proširenja EU.U uvjetima, kada nedostaju vizije karakteristične za europski projekat, na snazi je politički oportunizam mnogih država članica. Kada govorimo o politici proširenja, tu je Bugarska, koja osporava početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali i neke starije članice EU, kao Francuska i Nizozemska, daju svoj doprinos blokadi politike proširenja. Slabi snaga EU, koja se i sama suočava s internim problemima i zato nema snage za nova proširenja“.
On ističe i sveprisutniju geopolitičku konkurenciju EU-a na Zapadnom Balkanu, koje nije bilo prije desetak i više godina, a koje sada nameću agendu.
-I mnoge političke elite na Zapadnom Balkanu prihvaćaju tu vrstu utjecaja. Političari razmišljaju o sljedećim izborima i najjeftinijem načinu kako nešto postići, a reformama se treba ozbiljno posvetiti s izgledima da možda nećete dobiti povratnu korist od samih reformi.Prema tome, mislim da je situacija vrlo loša. Vjerujem da nije ista situacija s onom s početka devedesetih godina, ali izvan svake sumnje postoje razlozi za zabrinutost, smatra izvjestitelj za Crnu Goru u EU parlamentu.
Međutim, odgovarajući na pitanje RSE-a jesu li mogući otvoreni sukobi na zapadnom Balkanu, on ocjenjuje: „Mnogi stručnjaci i analitičari govore da je u ovom trenutku na Zapadnom Balkanu možda otvoreno nekih desetak ili 15 različitih bilateralnih sporova. Međutim, meni se čini da je mnogo realnije razmišljati, ne toliko o sukobu između pojedinih država zapadnog Balkana, već da se mogu dogoditi određeni sukobi unutar pojedinih država zbog mnogih nerazjašnjenih problema u zaostaloj demokratskoj tranziciji. To je moguće“.
Bez posebnog odgovora iz EU-a na Dodikovo teatralno ponašanje
Odgovarajući na pitanje o mogućem zajedničkom elementu u svim događanjima, od BiH do Crne Gore i Sandžaka, Picula ponovno naglašava zabrinutost zbog nezainteresiranost institucija EU-a.
„Mislim da demokratske institucije u svim tim zemljama ne bilježe napredak u posljednjih desetak godina. Dovoljno je analizirati izvješća EK ili rezolucije EP i to su redom porazni opisi trenutnog stanja u svim zemljama. Govori se u mnogim elementima o zarobljenim državama. To je ono što je posljedica ovog vakuuma u kome se našla cijela regija.Nije bilo napretka u posljednjih desetak godina, sve inicijative kojima se namjeravalo unaprijediti stanje, kolektivno ili pojedinačno, njihovi efekti su izostali. Izuzetak je bio dogovor između Skoplja i Atene o deblokadi europskog puta Sjeverne Makedonije. Ali eto iza sljedećeg ugla, Sjeverna Makedonija je bila ponovo blokirana i to dva puta. Nedostatak autentičnog demokratskog progresa u svim tim državama uz nezainteresiranost institucija EU doveli su do toga da s ovoliko brige komentiram stanje na Zapadnom Balkanu“.
Ocjenjujući stanje u BiH, on je kazao kako je BiH „postkonfliktno, konfliktno i moguće predkonfliktno društvo“ te da najveću opasnost vidi u prijetnji od spajanja različitih kroničnih kriza uoči izbora koji opterećuju odnose u BiH, posebno u posljednjih nekoliko godina.
„Primjerice, u godinu u kojoj se trebaju održati izbori u BiH, a traju sporovi oko jednog od nosećih stubova u svakoj parlamentarnoj demokraciji – izbornog zakona.S druge strane, u RS imamo ponašanje Milorada Dodika, koji iskušava strpljenje međunarodne zajednice, a ulozi na stolu su sve veći. Ako me pitate što bi moglo biti dodatno pogoršanje, to ne bi bio samo nastavak tog nasilnog i teatralnog Dodikovog ponašanja. Jednostavno, moramo pratiti što će se događati s obzirom na najavu, hoće li u sljedećih šest mjeseci, sve ovo što je najavio kao separaciju od institucija BiH, biti provedeno u djelo.Mislim da je to ozbiljna opasnost jer u ovom trenutku ne vidim nekakav osobiti napor osim, komentiranja ili nekih sankcija, da se ozbiljno nešto poduzima u sprječavanju toga“.
Neke države mogle bi uvesti sankcije
On je podsjetio da je, kada je riječ o BiH, pomalo davne 2013. EU usvojila restriktivni okvir za uvođenje mjera protiv fizičkih i pravnih lica koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, Ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH te da postoji spreman i tzv. režim okvirnih sankcija.
„Ono što je problem EU-a je to da te odluke trebaju biti jednoglasno donesene, a koliko to sporo i teško ide, mogli smo vidjeti na slučaju uvođenja sankcija bjeloruskom režimu pod vodstvom Aleksandra Lukašenka. Trebalo je više od godinu da EU razvije te sankcije, koje po mnogim ocjenama, barem ovdje u EP-u, ni izdaleka ne zadovoljavaju. Dakle, proces uvođenja sankcija u EU nije jednostavan jer se traži jednoglasnost“, rekao je Picula za RSE.
No, on je također kazao kako bi neke države članice mogle uvesti sankcije.
„Meni se čini da EU, kada razmišlja o svojoj budućnosti, mora napustiti koncept „meke sile“. Ne tvrdim da se treba pretvoriti u nekakav vojni blok, ali bi trebalo postati smart power, odnosno morala bi mnogo pažljivije, ali odlučnije, da kontrolirati resurse koji odlaze na Zapadni Balkan. Po posljednjim izvješćima neovisnih analitičara, 700 milijuna eura koji su od 2014. godine do danas potrošeni u regiji na jačanju demokratskih institucija, jednostavno nisu dali rezultate“, navodi Picula.
On je mišljenja da bi EE, po prvi put, morala razviti „mehanizam uvjetovanja“ u svim slučajevima kada taj novac, kako je kazao, ne daje željene rezultate zbog otpora političkih elita ili pogoršanja situacije sa stanjem ljudskih prava i nazadovanjem demokratskih institucija, ugrožavanja slobode medija.
„Tada bi EU trebala odlučnije reagirati i obustaviti isplatu tih sredstava.Jer različiti autokrati jedino takav jezik razumiju, jer oni s pregovaračima koji dolaze iz Bruxellesa očito znaju ‘pregovarati’. A, naravno, građani trpe zbog upravo takvih ‘pregovora’“, zaključio je ovaj hrvatski EU parlamentarac.
U EU nema jednoglasnosti čak i u osudi proslave 9. siječnja kao Dana RS-a
Ipak, on sumnja da bi moglo doći do jednoglasnosti u EU oko osude retorike prilikom obilježavanja 9. siječnja kao Dana Republike Srpske.
„Sumnjam da će doći do jednoglasnosti čak i u osudi takvog notornog čina, rekao bih rušenja jedne suverene države s ozbiljnim implikacijama na cijelu regiju. Jedna grupa nas zastupnika u EP-u smo u dva navrata reagirali pismima na pogoršanje situacije i stanja u BIH zbog političkog djelovanja Milorada Dodika. Pisali smo, naravno, i ministrima vanjskih poslova, očekujući od njih rezolutnu reakciju dok ne bude kasno. Gotovo „fun fact2 ili čudan podatak je da nam je od svih ministara država članica pisao samo mađarski ministar vanjskih poslova, koji je, naravno, našu inicijativu odbacio, jer smatra da nikakve sankcije nemaju smisla. Puno puta smo vidjeli da u sudaru autokratskih režima i demokracije, autokrati stječu prednost ukoliko se demokratski kamp, zapravo, ne organizira i ne krene s politikom sukobljavanja s takvim tendencijama na vrijeme“, ponovno upozorava izvjestitelj za Crnu Goru u EU parlamentu.
/Republika/