Kao i svakih prijašnjih godina, a ove posebno, rijeke hodočasnika i vjernika slijevale su cijelu prethodnu noć i dan na Humac u općini Ljubuški na proslava zaštitnika župe i najomiljenijem svecu hercegovačkog puka, sv. Ante Padovanskog.
Samo na uočnici gdje je svetu misu predvodio mons. fra Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, ispred humačke crkve okupljalo se više od 10.000 vjernika, obitelji s djecom, hodočasnika itd.
Najveća proslava blagdana svetog Ante održava se na Humcu u Ljubuškom. Također, sveti Ante slavi se u širokobriješkim selima Uzarići i Ljubotići, mostarskom Cimu te Šujici i Busovači.
Također, na spomendan Sv. Ante Padovanskog, 13. lipnja, u istoimenom svetištu na sarajevskom Bistriku središnje, svečano misno slavlje predvodio je fra Josip Jozić, profesor na sarajevskoj Franjevačkoj teologiji. Proslavi patrona prethodila je trodnevnica, te kako su na sam spomendan Sv. Ante brojni vjernici iskoristili mogućnost cjelodnevne ispovijedi.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 15 župa ima Sv. Antu za nebeskog zaštitnika: Boće, Bugojno, Bukovica, Busovača, Dobretići, Drijenča, Gračac, Lukavac, Rastičevo, Sivša, Sočanica, Močila, Vukanovići, Žepče i Žitače-Podhum.
Sveti Antun Padovanski (sveti Ante) rodio se u Lisabonu u plemićkoj obitelji, oko 1195., i na krštenju je dobio ime Fernando. Stupio je među kanonike koji su opsluživali monaško pravilo svetog Augustina, najprije u samostanu Sv. Vincenta u Lisabonu a potom u samostanu Svetog križa u Coimbri, čuvenom kulturnom središtu Portugala. Posvetio se sa zanimanjem i žarom proučavanju Biblije i crkvenih otaca, stekavši potrebno teološko znanje koje je plodonosno primjenjivao u svom poučavanju i propovijedanju. Preminuo je 13. lipnja 1231. u Arcelli kod Padove u svojoj 36. godini, a već u svibnju 1232. godine papa Grgur IX. proglasio ga je svetim.
/desk/