Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura
    • Migranti u Njemačku donijeli i nedopustivu ‘tradiciju’ u Europi: Tzv. ‘dječje brakove’
    • Papa Lav uspješno operiran od karcinoma pluća u Poliklinici Gemelli
    • MMF: Gospodarski rast BiH usporava na 2,3 posto, a inflacija raste na pet posto
    • Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH
    • Uhićena četiri carinika zbog sumnje na korupciju – primili mito za ‘ne carinjenje’ robe
    • EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije
    • Vrhovni sud FBiH potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora JP Autoceste FBiH Elmedina Volodera i ostalih
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Energetika

    Tek 13% obnovljive električne energije u konačnoj potrošnji

    republikaBy republika10.10.2024Updated:07.11.2024No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Unatoč naglom porastu obnovljivih izvora energije, svijet još nije na putu da postigne cilj utrostručenja kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030., stoji u izvješću Renewables 2024 koje je u srijedu objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), a prenosi Energetika.

    Očekuje se da će globalni zeleni proizvodni kapaciteti porasti 2,7 puta do 2030., nadmašujući sadašnje ambicije zemalja za gotovo 25%. Ali to još uvijek nije dovoljno da se utrostruče, rekla je agencija. Sveukupno, predvođen golemim rastom obnovljive električne energije, predviđa se da će se udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije povećati na gotovo 20% do 2030., u odnosu na 13% u 2023.

    Glavni scenarij agencije, uz pretpostavku postojećih politika i tržišnih uvjeta, predviđa 5500 GW novih obnovljivih kapaciteta koji će postati operativni do 2030. To implicira da će globalno obnovljivi kapaciteti nastaviti rasti svake godine, dosežući gotovo 940 GW godišnje do 2030. što je 70 % više od rekordne razine postignute 2023., priopćila je IEA.

    Očekuje se da će fotonapon i vjetar zajedno činiti 95% ukupnog rasta kapaciteta obnovljivih izvora energije do kraja ovog desetljeća.

    Mreža i pohrana glavni su problemi

    Kao rezultat ovih trendova, očekuje se da će gotovo 70 zemalja koje zajedno imaju 80% globalnih kapaciteta obnovljive energije dosegnuti ili nadmašiti svoje trenutne ambicije obnovljive energije za 2030. Međutim, to još uvijek ne bi ispunilo obećanje COP28 za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije.

    IAE napominje da su stope smanjenja (curtailment) proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u posljednje vrijeme znatno porasle i već dosežu oko 10% u nekoliko zemalja. Stoga, bit će potrebna velika ulaganja u elektroenergetske mreže i skladištenje energije. EU je na dobrom putu da postigne cilj o 600 GW solara do 2030., ali s ciljem za VE zaostaje.

    Zajednički napor za rješavanje nesigurnosti politike i pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola za izgradnju i modernizaciju 25 milijuna kilometara električne mreže i postizanje 1 500 GW skladišnog kapaciteta do 2030., kao što je istaknuto u prethodnoj IEA analizi, omogućilo bi još veće udjele proizvodnje iz OIE.

    Čekanje na priključak – globalni problem

    Ukupni kapaciteti vjetra, solara i hidroelektrana u naprednim fazama razvoja koji čekaju na priključenje porasli su s oko 1 500 GW u 2023. na 1 650 GW do srpnja 2024. Međutim, dok je kapacitet ovih projekata neznatno porastao, ukupan broj projekata koji čekaju na mrežni priključak smanjio se za 3% zbog pada projekata u ranoj fazi.

    Na globalnoj razini, zemlje rješavaju uska grla u redu čekanja za priključenje kroz reforme mrežnih pravila, uvodeći nove mjere za ubrzavanje. Ova pravila uglavnom imaju za cilj smanjiti broj spekulativnih projekata ili omogućiti projektima da izađu iz reda čekanja bez kazni. Iako su ove reforme u ranoj fazi, neki se učinci već mogu vidjeti. Za projekte koji su u fazi dobivanja priključka i u kasnim fazama razvoja, kapacitet se povećao za gotovo 8%, dok se za one u ranim fazama smanjio za gotovo 15%, uz velika smanjenja u Sjedinjenim Državama (-38%), Brazilu (- 31%) i Meksiko (-2%).

    U međuvremenu, obnovljiva goriva – predmet su posebnog poglavlja u izvješću – zaostaju. Primjena e-goriva trebala bi porasti više od sedam puta, vodika više od deset puta i bioplinova gotovo četiri puta u odnosu na glavni scenarij do 2030., kako bi bila u skladu s IEA-inim scenarijem Net Zero do 2050.

    Vodik i elektroliza u krizi potražanje

    Unatoč povećanoj potpori politike, zeleni vodik trebao bi činiti samo 4% ukupne proizvodnje vodika 2030. godine, uglavnom zbog nedovoljnog stvaranja potražnje. Iako se očekuje da će se globalni instalirani kapacitet elektrolizatora povećati pedeset puta do kraja desetljeća, samo će dio biti opskrbljen iz novih OIE elektrana, jer se procjenjuje da će polovica elektrolizatora koristiti obilnu jeftinu proizvodnju zelene energije iz postojećih postrojenja. Sveukupno, predviđa se da će vodik osiguravati samo 43 GW novih obnovljivih kapaciteta do 2030., ili manje od 1% ukupnog globalnog proširenja obnovljivih kapaciteta.

    Izvješće također gleda na stanje proizvodnje za obnovljive tehnologije. Očekuje se da će globalni solarni proizvodni kapacitet premašiti 1 100 GW do kraja 2024., više nego dvostruko više od predviđene potražnje.

     

     

    /Desk/

    energija energija vjetra obnovljivi izvori solari zelena energija
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Europi prijeti nova energetska kriza: Zalihe plina na rekordno niskim razinama, računi za grijanje mogli bi dodatno porasti

    11.10.2026

    Premium gorivo mnogim automobilima ne donosi ni više snage ni manju potrošnju

    10.10.2026

    Cijene dizela u BiH značajno variraju: Razlika između najjeftinije i najskuplje litre je 41 fening

    08.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura

    Migranti u Njemačku donijeli i nedopustivu ‘tradiciju’ u Europi: Tzv. ‘dječje brakove’

    Papa Lav uspješno operiran od karcinoma pluća u Poliklinici Gemelli

    MMF: Gospodarski rast BiH usporava na 2,3 posto, a inflacija raste na pet posto

    Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH

    Kolumne

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Stipe Jukić, iz našeg malog mista Višići: Utabanim stazama najuglednijih ili konceptualni umjetnik jakih poruka

    Promo

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2026 – Svijet mora u Neumu

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.