Ruska državna novinska agencija Tass objavila je vijest da je bespilotna letjelica koja je pala u Zagrebu skrenula s odredišta, a da je odredište bilo Krim. Objavili su i da su zabilježena dva slučaja pada bespilotne letjelice tipa Tu-141, te da je druga sinoć srušena na Krimu.
Dron lansiran s ukrajinskog teritorija srušio se na Krimu u blizini grada Krasnoperekopska u blizini granice. To je za rusku državnu agenciju TASS-u izvijestio izvor u agencijama za provođenje zakona.
“Danas su bile dva incidenta ukrajinskom bespilotnom letjelicom sovjetske proizvodnje Tu-141 Strizh. Prvi od njih pao je u blizini grada Krasnoperekopska (Republika Krim), drugi – u Zagrebu (Hrvatska), leteći više od 700 km”, rekao je izvor, piše TASS.
Objasnio je da je ovaj dron, “u suštini, mali mlazni zrakoplov sposoban nositi prilično ozbiljno eksplozivno opterećenje, do jedne tone”. Prema njegovim riječima, oba su uređaja vršila “probne letove” prema Krimu, ali je jedan od njih skrenuo sa smjera i odletio u glavni grad Hrvatske.
„Dijelove ukrajinske bespilotne letjelice Tu-141 Strizh otkrili su graničari 11. ožujka u 10:35, 17,6 km od državne granice i 8,5 km od Krasnoperekopska na obali jezera Krasnoe – fragmenti krila i trupa, rekorder leta , kočni padobran”, rekao je izvor.
Ranije u petak hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da je iz Ukrajine lansiran dron koji se srušio noću na periferiji Zagreba. Izrazio je iznenađenje što je zrakoplov ovog starog dizajna proveo više vremena na nebu iznad zemalja a da ga nitko nije primijetio.
TASS navodi Milanovićeve riječi i zaprepaštenje jer je dron bio na nebu iznad članica NATO-a više od sat vremena i bio neprimijećen. Incident se istražuje, rekao je Milanović, prenosi TASS.
TASS potom piše o tipu navedenog drona: Izviđački dronovi Tu-141 Swift proizvodila su se od 1979. do 1989. u Kharkovskoj zrakoplovnoj tvornici. Koristili su se sredstvima foto i infracrvenog izviđanja. Duljina takvog drona je 14,5 metara, raspon krila 3,8 metara, može se okretati i do 1000 km na visini do 6000 metara pri brzini do 1000 km/h.
Putanja
U četvrtak u 22.57 sati posada na radarskoj stanici Sljeme, gdje je radar FPS 117, na ekranu je ugledala neidentificirani objekt koji ulazi u zračni prostor Hrvatske. Na ekranu je bio cijele tri i pol minute, a sedam minuta nakon ulaska u Hrvatsku srušio se u Zagrebu. Sve do tada hrvatske vlasti nisu imale nikakvu obavijest da je ta letjelica ušla iz Ukrajine, preletjela Rumunjsku i Mađarsku, te da mu je putanja prema Hrvatskoj.
Dron TU 141 koji je prema obavijesti rumunjskog ministarstva obrane poletio iz Ukrajine u zraku je bio više od sat vremena i sve to vrijeme nitko o tome nije obavijestio hrvatsko vojno zapovjedništvo iako su u NATO-u cijelo vrijeme pratili njegov let. To su danas priznali i u samom NATO-u. “Integrirani NATO-ov sustav protuzračne i proturaketne obrane zabilježio je putanju letećeg objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da one istražuju ovaj incident”, odgovorio je Jutarnjem listu jedan NATO-ov dužnosnik.
U isto vrijeme danas se ministarstvo obrane Rumunjske oglasilo priopćenjem kako bi “objasnili” što je to letjelo u njihovu zračnom prostoru. Oni kažu da su zabilježili leteći objekt u svom zračnom prostoru u četvrtak kasno navečer, koji je ušao iz prostora Ukrajine i izašao iz Rumunjske u Mađarsku, u rumunjskom zračnom prostoru bio je izuzetno kratko, ispod tri minute.
Plenković: Pao je izviđački dron, sutra bi mogo biti naoružani
Hrvatski premijer Andrej Plenković poslao je u petak pismo čelnicima država članica EU-a, čelnicima europskih institucija i glavnom tajniku NATO-a u kojem ih je izvijestio o padu bespilotne letjelice u Zagrebu i zatražio tješnju suradnju između EU-a i NATO-a kako se takvi incidenti ne bi ponavljali.
“Kako bismo se učinkovito nosili s ovakvim situacijama, bitno je nastaviti dalje jačati naše mehanizme za razmjenu informacija i za brze koordinirane odgovore. Stoga vas pozivam da podijelite s nama sve informacije koje biste mogli imati o ovom incidentu”, kaže se u pismu koje je Plenković poslao šefovima država ili vlada članica EU-a, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.
“U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i rata koje se tamo vodi, ovaj ozbiljan incident zahtijeva tješnju suradnju između članica EU-a i saveznika u NATO-u”, kaže se u pismu.
Plenković u pismu opisuje da je besposadna letjelica pala blizu središta Zagreba, u parku pokraj studentskog doma u Zagrebu, u kojem je smješteno 4,5 tisuće studenata, da je udar letjelice napravio veliki krater, oštetio nekoliko automobila, ali da na sreću nije bilo žrtava.
U dosadašnjoj istrazi ustanovljeno je da se radi vojnom izviđačkom dronu srednjeg dometa s operativnim doletom od tisuću kilometara TU-141 Strizh, koji je proizveden u bivšem Sovjetskom Savezu.
U hrvatski zračni prostor ušao je iz Mađarske.
“Još ne znamo zasigurno odakle je letjelica lansirana, ali prema analizi putanje, čini se da je došao s ukrajinskog teritorija. Ono što znamo jest da je ušla u zračni prostor EU-a iz Ukrajine i na putu do Hrvatske prešla je preko rumunjskog i mađarskog zračnog prostora”, navodi Plenković u pismu.
Dodao je da se ne zna tko je lansirao dron niti je li njegova putanja bila namjerna ili je bio izvan kontrole.
“Letjelica koja je pala bila je izviđački dron, ali sutra bi to mogao biti i naoružani, stoga je ključno da uspostavimo mehanizme za detekciju i obranu koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkriveni i neutralizirani”, kaže se u pismu.
Božinović: Hrvatska po svemu sudeći nije bila krajnji cilj letjelice
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je u petak navečer, uoči sastanka u Vladi, kako se istraga o padu bespilotne letjelice nastavlja ujutro, te da Hrvatska “po svemu sudeći nije bila krajnji cilj te letjelice”.
Naime, premijer Andrej Plenković sazvao je večeras sastanak s najužim suradnicima u Vladi kako bi utvrdili daljnje poteze koje će poduzeti nakon što je bespilotna letjelica noćas ušla u hrvatski zračni prostor i pala na Jarunu.
Očevid koju policija provodi zajedno s vojnom policijom, nastavit će se u užoj zoni mjesta događaja, gdje će se probati izvaditi dio letjelice koji je ostao ukopan u zemlju, pojasnio je Božinović.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović smatra da, po svemu sudeći, Hrvatska nije bila krajnji cilj te letjelice. “Što se sve događalo, pogotovo kad govorimo o zračnom prostoru zemalja kroz koji je ona prošla prije Hrvatske, a tu se radi o zračnom prostoru NATO-a, komunicira se intenzivno i na razini NATO-a i bilateralno”.
“To je nešto na što ćemo morati dobiti odgovor i zbog svake države članice, u ovom slučaju Hrvatske, i NATO saveza”, ustvrdio je.
Ministar je rekao kako su od početka rata u Ukrajini, 24. veljače, u Hrvatsku ušlo 4862 raseljene osobe, a 88 posto su najranjivija skupina – žene i djeca.
“Mi smo u okviru EU deklarirali mogućnost zbrinjavanja do 20 tisuća izbjeglica, no ti brojevi će ovisiti o tome kako će se razvijati ratna situacija u Ukrajini, a po svemu što vidimo, čujemo i znamo, situacija ne miriše na dobro”, ustvrdio je Božinović.
/Republika/