Neočekivano velik uvoz ukrajinskih žitarica je zabrinuo i hrvatske ratare: otkupna cijena za dosad pohranjeno žito je niska, a predviđa se da će i naredna žetva biti prodana po cijenama koje tržište uslijed viška ponude nemilosrdno obara. Pritom u Hrvatskoj ne postoji alternativno rješenje – nema dovoljno prerađivačke industrije koja bi preuzela zalihe. Štoviše, pšenica i druge žitarice se mahom izvoze u neobrađenom stanju, dok se paralelno uvozi izuzetno mnogo pekarskih poluproizvoda.

Jasno je da se hrvatska ekonomija tako odriče velikog udjela dodane vrijednosti, zahvaljujući nepovoljno postavljenoj industrijskoj strukturi. No problem ukrajinskog, a navodno i ruskog žita na europskom tržištu nije pogodio samo RH, nego većinu istočnih zemalja EU-a, onih koje su bliže Ukrajini. Stoga su Poljska i Mađarska zabranile takav uvoz, premda se toj vrsti mjera Bruxelles decidirano protivi.

Možda i pola milijuna tona viška

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, naglašava za DW da je ta ustanova već prošle godine u krovnom udruženju europskih poljoprivrednika upozoravala na ovakvu tržišnu prijetnju. Tad se usvajala odluka da se proizvodima iz Ukrajine dopusti uvoz na područje EU-a bez ikakvih ograničenja, a hrvatski su ratari upravo bili pohranili svoj urod u silose, nadajući se povoljnijoj cijeni dogodine. Uslijedio je enorman priljev pšenice i kukuruza iz Ukrajine pa se dogodilo obrnuto – otkupne su cijene pale još niže.

„HPK za sada nema službene podatke i informacije koliki su u Hrvatskoj viškovi pšenice na zalihama i silosima, no ono što smo neslužbeno kao informaciju dobili ovih dana od naših ratara iz slavonskih županija, jest to da postoji opravdana sumnja kako je na zalihama moguće između 400 tisuća i 500 tona tona“, riječi su Jakopovića. U istom kontekstu, predsjednik HPK-ova Odbora za ratarstvo Petar Pranjić ovih dana je u medijima iznio neslužbeni stav tog tijela, prema kojem je situacija na tržištu svakako – alarmantna.

„Poljska je ovih pozvala države EU-a koje imaju ovaj problem da zajednički zatraže od EU-a da upotrijebi sve raspoložive alate kako bi ograničila ulaz ukrajinskih žitarica na tržište Unije, jer je nezadovoljstvo poljoprivrednika zbog pada cijena i prodaje ogromno. HPK će o ovom problemu razgovarati kako sa ratarima, tako i sa stočarima kojima, za njihovo smanjivanje troškova proizvodnje, niže cijene žitarica idu na ruku. Ujedno ćemo obaviti konzultacije sa Ministarstvom poljoprivrede i drugim Odborima unutar HPK kako bismo dali prijedlog što napraviti u datoj situaciji“, najavio je predsjednik HPK-a.

Može li se Hrvatska sama prehraniti?

On je pored toga kritički nastrojen prema protekcionističkim mjerama kao jednostranom rješenju nekih članica EU-a, te smatra da su vremena preizazovna da bi se propuštalo koordinirati odluke unutar kontinentalne asocijacije. Na pitanje o mogućnostima ili čak imperativu unapređenja domaće prehrambeno-prerađivačke industrije, Jakopović dodaje kako HPK godinama traži da se sve investicije usmjere na podizanje dodatnih kapaciteta te vrste: „Proteklih godina postali smo veliki izvoznik žitarica i uljarica, a ogroman uvoznik mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda – što je nedopustivo.“

„Posebice je tako“, nastavlja Mladen Jakopović, „u vremenima kada su prehrambena suverenost i sigurnost ključni. Vjerujemo kako će ove godine doći do stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Pad cijena žitarica ide na ruku domaćem stočarskom sektoru koji je proteklih godina u ogromnim problemima. Nadamo se da ćemo iz ove situacija naučiti kako je potrebno vertikalno i horizontalno povezivanja sektora ratarstva i stočarstva kako bi se stvarali proizvodi dodane vrijednosti koji će pridonijeti daljnjem razvoju poljoprivrede i gospodarstva općenito.“

A da cjenovna kolebanja osnovnih poljoprivrednih proizvoda kao što su krušna žita ne bi trebala nikoga iznenađivati, upozorava poljoprivredni analitičar Miroslav Božić, između ostalog savjetnik u Hrvatskoj industriji šećera. “Kao što poslije kiše dolazi sunce“, slikovito nam je opisao, „tako i poslije visokih cijena prije ili kasnije mora doći do njihove korekcije. Nema dvojbe da je porast raspoloživosti i uvoza ukrajinskog žita utjecao na ‘hlađenje’ nekih europskih tržišta. Hrvatska zasad nije osjetila taj problem viška uvoza na svom tržištu kao što se to dogodilo u Poljskoj i Mađarskoj.“

Nema više kupaca po hrvatskoj cijeni

Božić je uvjeren da protekcionizam dugoročno nije dobro, a ni održivo rješenje. „Čini se da se i Hrvatska, još više Srbija, koje godinama imaju viškove međunarodnoj trgovini krušnim i stočnim žitima, posredno suočavaju s problemom plasmana svojih viškova zadnjih mjeseci, posebno na talijanskom tržištu. Pad potražnje na uvoznim tržištima rezultat je, naravno, tržišne utakmice u kojoj naši proizvođači, za kvalitetu koju nude, više ne mogu ostvarivati cijene kao zadnje dvije godine. Sad zbog viškova robe za kojom je pala potražnja dolazi do pritiska na cijene na domaćem tržištu.“

Ovaj naš sugovornik drži da je takav razvoj događaja možda i dobra prilika za snažniji iskorak u razvoju domaće prerade i zamjene barem dijela enormnog uvoza proizvoda od krušnih žita, gdje za razliku od trgovine sirovinama RH ostvaruje ogroman manjak u robnoj razmjeni: „Bez snažnije partnerske suradnje između proizvođača krušnih žita i prerađivača, neće biti dovoljno razumijevanja stvarnih potreba tržišta i potrošača, prije svega u pogledu parametara kvalitete i stabilnosti dostatne ponude što traže najveći kupci.“ No tu bi partnersku suradnju ipak trebalo poticati ciljanim mjerama javne potpore, piše DW.

/Desk/

Objava Jeftino ukrajinsko žito preplavljuje istočne zemlje EU-a, pa i Hrvatske – rastu otpori jer se obara cijena domaćeg pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je za Dnevni avaz rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, jasno je da su cijene davno morale pasti.

– Ne samo zbog pada cijena nafte i goriva, pa i plina, nego i žitarica i drugih sirovina čijim se poskupljenjem pravdalo ranije poskupljenje. Odlično pamtim da se poskupljenje jaja pravdalo višim cijenama ambalaže, koje su navodno prouzročene visokim cijenama plina. Ni tada mi to nije bilo uvjerljivo jer svi znamo da ambalažu jaja može bilo tko proizvesti, bilo gdje. Zašto sada, kada je plin drastično jeftiniji, cijene nisu niže – pita Gavran.

Istaknuo je i kako su se zbog rata i rasta cijena žitarica pravdala poskupljenja svega što je barem izdaleka vezano za žitarice.

– Odavno se žito izvozi iz Ukrajine, cijene su pale, ali ništa od onoga što je tada poskupjelo nije pojeftinilo- kazao je Gavran i dodaje kako sve cijene povezuju troškovi prijevoza roba koji izravno ovise o cijenama goriva.

Predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić istaknuo je kako su inspekcije kontrolirale stanje i u ovom dijelu BiH, ali da se cijene u tržnim centrima, usprkos kaznama, nisu promijenile.

– Kod nas su marže ograničene samo za nekoliko proizvoda, a sve ostalo je na slobodnom formiranju cijena. Zato trgovci prilikom formiranja cijena ukalkuliraju i maržu i kaznu koju će platiti. Tako je i s proizvođačima koji u cijene proizvoda ukalkuliraju i inflaciju i kaznu, pa su cijene zato visoke – rekao je Vasilić.

Ni u vrijeme pripreme proljetne sjetve nema odgovarajuće reakcije, pa će i ove godine poljoprivredna proizvodnja biti skupa, dodao je.

– Vlast se neće odreći novca. Pričamo o diferenciranoj stopi PDV-a koju je za neke proizvode uvelo niz zemalja, a kod nas je isto kupio kiflu ili najskuplji Mercedes ili avion. Naravno da se neće odreći poreza, ni trošarina, ni ničega – navodi Vasilić i dodaje kako će cijena hrane biti skupa sve dok država ne posveti više pažnje domaćoj poljoprivredi.

– Podrška nije ni blizu onoj u Srbiji i Hrvatskoj, odakle uvozimo najviše, a o zemljama EU da ne govorimo – rekao je Vasilić, prenosi Dnevni avaz.

/Desk/

Objava Nafta, plin i žito odavno pojeftinili, ali cijene ostale visoke, hrana ne pojeftinjuje pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija je ove godine na ukrajinskim poljima požnjela žito u vrijednosti od otprilike jedne milijarde dolara, objavila je američka svemirska agencija NASA.

Oko 5,8 milijuna tona pšenice je požeto na poljima u područjima “koje nisu pod ukrajinskom kontrolom”, objavio je NASA Harvest, program agencije za prehrambenu sigurnost i poljoprivredu, , a prenijela njemačka agencija dpa.

NASA Harvest je u suradnji s nekoliko partnerskih ustanova radi istraživanja koristio satelitske podatke i modeliranje, prenose agencije.

Ukupno je na ukrajinskom teritoriju ove godine požeto 26,6 milijuna tona pšenice, što je značajno više od prošlogodišnjih predviđanja, procjenjuju znanstvenici uključeni u istraživački projekt.

Iako je to manje od prošlogodišnje rekordne žetve od 33 milijuna tona, količina je i dalje blizu petogodišnjeg prosjeka od 27,9 milijuna tona.

Ukrajina nije imala pristup 22 posto žita u istočnom dijelu zemlje zbog ruske invazije u tijeku.

Ukupno je 88 posto prošlogodišnjih zimskih usjeva požeto u područjima koje nisu pod ukrajinskom kontrolom, prema NASA-i. Žito koje nije požeto uglavnom se nalazi na poljima u blizini crte bojišnice.

/Desk/

Objava Rusija požnjela ukrajinsko žito vrijedno milijardu dolara pojavila se prvi puta na Republika.

“Nemoguće je zamisliti da milijuni tona žita ostaju blokirani u Ukrajini, dok u ostatku svijeta ljudi trpe glad. To je pravi ratni zločin i ne mogu zamisliti da će to još potrajati. Ne možete koristiti glad ljudi kao oružje u ratu”, izjavio je Borrell prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica u Luxembourgu.

Ministri će razgovarati o posljedicama rata u Ukrajini koju je brutalno napala Rusija.

“Posljedice rata postaju vrlo opasne ne samo za Ukrajinu, nego za cijeli svijet. Moramo ponovno upozoriti na opasnost gladi u svijetu, posebice u Africi. Rat dovodi do povećanja cijena i do nestašica energije i hrane”, rekao je Borrell.

On je odbacio ruske tvrdnje da su sankcije EU-a odgovorne za krizu s hranom.

“Naše se sankcije ne odnose na hranu, na gnojiva. Svatko tko želi kupiti hranu i gnojiva iz Rusije može to učiniti bez ikakvih prepreka”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku politiku, prenose agencije.

/desk/

Objava Borrell nazvao rusku blokadu ukrajinskih luka ratnim zločinom pojavila se prvi puta na Republika.

Taras Visocki je za ukrajinsku javnu televiziju izrazio zabrinutost da su ruske snage ukrale i većinu od ukupno, kako je kazao, 1,5 milijuna tona žitarica skladištenih na okupiranom teritoriju.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je u četvrtak Rusiju za krađu žita na teritoriju koji je okupirala, što je čin za koji je rekao da povećava prijetnju globalnoj sigurnosti hrane, prenose agencije.

Ministar poljoprivrede Mikola Solski kazao je da se krađa žitarica povećala u posljednja dva tjedna. “Osobno to čujem od mnogih vlasnika silosa na okupiranom teritoriju. Ovo je čista pljačka. I to se događa posvuda na okupiranom teritoriju”, rekao je Solski, prenosi ministarstvo.

Istaknuo je i da bi takva situacija mogla stvoriti probleme s hranom u drugim područjima.
“Uskoro će biti žetva pšenice na jugu. Ali seljaci u ovoj situaciji mogu reći: ‘Evo ključeva od traktora – idite sami pokupite ako želite'”, rekao je Solski.

Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je u petak da je u šest ukrajinskih oblasti završila sjetva proljetnih žitarica usprkos ruskoj invaziji.

Ukrajina je podijeljena na 24 oblasti, ali ne planira se sijanje žitarica u Luhansku na istoku zbog teških borbi.

Ministarstvo nije dalo procjenu za žetvu žitarica u 2022. a analitičari predviđaju pad proizvodnje s 86 milijuna tona u 2021. na 41,4 milijuna tona ove godine. Konzultantska firma APK-Inform procjenjuje u 2022./2023. izvoz 33, 2 milijuna tona žitarica iz Ukrajine, što je znatno manje u usporedbi s 45, 5 milijuna u prethodnoj sezoni koja završava u lipnju.

/Desk/

Objava INVAZIJA, RAZARANJE, ZLOČINI, PLJAČKA Ruske snage iz Ukrajine ukrale stotine tisuća tona žita pojavila se prvi puta na Republika.