Prema podacima Portugalskog udruženja za obnovljive izvore energije (APREN), nevjerojatnih 80,7 % električne energije proizvedene u siječnju 2026. godine došlo je iz obnovljivih izvora.

To je najbolji rezultat u posljednjih devet mjeseci, još otkako je Portugal pretrpio masovni nestanak struje koji je izazvao kaos diljem zemlje, te je ovaj rezultat lansirao državu na drugo mjesto u Europi ukupno. Norveška, koja nije članica EU-a, zauzela je prvo mjesto s 96,3 % proizvodnje iz obnovljivih izvora prošlog mjeseca, dok je Danska pala na treće mjesto sa 78,8 %*.

Portugal predvodi utrku u zelenoj energiji

Proizvodnju električne energije u Portugalu predvodila je hidroenergija, koja je činila 36,8 % ukupnog energetskog miksa. Slijedila ju je energija vjetra (35,2 %), dok je solarna energija iznosila 4,4 %.

Zabilježeno je ukupno 210 sati (koji nisu bili uzastopni) u kojima je proizvodnja iz obnovljivih izvora bila dovoljna za pokrivanje cjelokupne nacionalne potrošnje. Prema APREN-u, korištenje ovih izvora omogućilo je procijenjenu uštedu od 703 milijuna eura u usporedbi s proizvodnjom u elektranama na prirodni plin.

Hoće li zelena energija spriječiti novi masovni nestanak struje?

Prošle je godine veći dio Pirenejskog poluotoka utonuo u kaos zbog nezapamćenog nestanka struje (blackout) koji je ostavio oko 60 milijuna ljudi bez napona. Dana 28. travnja, potpuni gubitak opskrbe električnom energijom poremetio je mreže metroa, semafore, mobilne usluge i hitne sustave u Portugalu i Španjolskoj, ostavljajući tisuće ljudi zarobljenima i zaustavljajući poslovanja. Događaj je opisan kao „najznačajniji incident u elektroenergetskom sustavu Europe” u više od dva desetljeća.

Oko 15 gigavata (GW) kapaciteta za proizvodnju električne energije (što odgovara oko 60 % tadašnje potražnje u Španjolskoj) nestalo je iz sustava u samo pet sekundi. Bilo je potrebno više od 12 sati za ponovnu uspostavu opskrbe u objema zemljama, a incident je rezultirao smrću najmanje četvero ljudi. Navodi se da su roditelji i njihov odrasli sin preminuli od trovanja ugljičnim monoksidom nakon korištenja generatora tijekom nestanka struje.

Masovni prekid opskrbe potaknuo je sumnjičave tvrdnje o utrci EU-a prema zelenoj tranziciji, pri čemu su mnogi mediji krivili obnovljive izvore i ciljeve „neto nule” za nestanak struje. Međutim, službena istraga zapravo je okrivila pogreške u konvencionalnim elektranama i „loše planiranje” operatera mreže.

Stručnjaci su uzrok pripisali „kaskadnom prenaponu”, tehničkom događaju u kojem jedan strujni udar pokreće dodatne udare, šireći se mrežom poput lančane reakcije. Problem je, laički rečeno, bila nesposobnost mreže da automatski ponovno pokrene sustav.

Rana Adib, izvršna direktorica Mreže za politiku obnovljive energije za 21. stoljeće (REN21), kaže da je ovaj nestanak struje bio poziv na buđenje za bržu modernizaciju postojeće mreže.

„Kako raste udio obnovljive energije, mora rasti i otpornost sustava”, dodaje Adib. „To znači holističko planiranje opskrbe, infrastrukture, fleksibilnosti i potražnje.”

Može li europska mreža pratiti procvat zelene energije?

Prema izvješću energetske tvrtke Aurora iz 2025. godine, europska elektroenergetska mreža sve više postaje „usko grlo” za postizanje neto nule zbog nedostatka ulaganja. Europska komisija navodi da su do 2030. godine potrebna ulaganja u mrežu od 584 milijarde eura kako bi se ispunili ciljevi.

Mreža, koja prenosi struju do domova i tvrtki, nikada nije bila dizajnirana za solarne i vjetroparkove – koji se često grade u udaljenim područjima – već je prvotno izgrađena oko velikih, centraliziranih elektrana na fosilna goriva. To znači da EU nema problem s generiranjem zelene energije, ali ima problem s njezinim prijenosom. Upravo zato Ujedinjeno Kraljevstvo isključuje svoje vjetroturbine kada se mreža preoptereti, čime se efektivno rasipa energija, a Poljska je više puta zabilježila gubitke energije proizvedene iz solarnih panela.

*Na temelju europskih tržišta koja je analizirao APREN.

Objava Portugal na vrhu ljestvice EU-a: Više od 80 % električne energije u siječnju došlo iz obnovljivih izvora pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka se nalazi usred velike energetske tranzicije – napuštanja fosilnih goriva i prelaska na održive izvore energije.

Prema najnovijem istraživanju Udruženja komunalnih poduzeća Njemačke (VKU), čak svaki peti gradski opskrbljivač energijom, odnosno oko 19 % gradskih komunalnih poduzeća, planira ugasiti svoje plinske mreže najkasnije do 2045. godine, prenosi Fenix-magazin.

To znači da će u narednim desetljećima mnogi gradovi potpuno prestati koristiti prirodni plin za grijanje domaćinstava i industrijskih postrojenja.

Gotovo polovica ispitanih opskrbljivača (46 %) još uvijek nije donijela konačnu odluku – ne znaju hoće li postojeće mreže prilagoditi za distribuciju ekološki prihvatljivog plina (tzv. „Ökogas”) ili ih potpuno ugasiti. S druge strane, samo 8 % komunalnih poduzeća jasno je najavilo da će plinsku infrastrukturu prenamijeniti za korištenje ekološkog plina, koji bi u budućnosti trebao zamijeniti prirodni plin.

Posljedice za građane

Za milijune stanovnika Njemačke ove odluke znače da će u idućim godinama morati zamijeniti svoje sustave grijanja. Oni koji se trenutno griju na plin, morat će prijeći na alternativne oblike grijanja – primjerice toplinske pumpe ili sustave daljinskog grijanja. Troškovi takve promjene nisu mali: prema procjenama, demontaža starog sustava i ugradnja novog grijanja može stajati više od 10.000 eura po kućanstvu.

Gradovi koji prednjače

Neki gradovi u Njemačkoj već su postavili jasne rokove i ubrzano rade na tranziciji.

Mannheim je najavio da će ugasiti plinsku mrežu do 2035. godine. Tamošnji opskrbljivač MVV jedan je od najaktivnijih u zemlji.

Augsburg, Hannover i Würzburg planiraju zaustaviti opskrbu plinom do 2040. godine, što znači da bi do tada trebali razviti nove sustave grijanja.

München i Regensburg imaju nešto duži vremenski okvir i predviđaju potpuno gašenje plinskih mreža do 2045. godine.

U mnogim drugim gradovima i općinama još uvijek nije odlučeno hoće li i kada doći do potpunog napuštanja plinskog sustava. Njemačka u ovom trenutku raspolaže s oko 550.000 kilometara plinske mreže, pa bi njezino postupno gašenje predstavljalo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti zemlje.

Stav i upozorenja Udruženja VKU

Predsjednik VKU-a, Ingbert Liebing, u razgovoru za BILD naglasio je da je sada najvažnije osigurati brzu i jasnu planersku sigurnost – i za opskrbljivače i za građane. Prema njegovim riječima, najveći problem mogao bi biti prijenos troškova demontaže plinske infrastrukture na krajnje korisnike, odnosno građane.

Liebing ističe:„Tko 2045. više neće moći grijati svoj dom pomoću plina ili nafte, mora imati sigurnu i cjenovno pristupačnu alternativu. Do tada moramo osigurati da daljinsko grijanje, toplinske pumpe i zeleni plin budu dostupni svima.“

Naglašava i da se nitko ne treba bojati da će ostati bez grijanja – no promjene se moraju početi provoditi odmah.

Potreba za zakonskim okvirom

Predsjednik VKU-a upozorava da tranzicija neće biti moguća bez odgovarajućeg pravnog okvira koji mora donijeti savezna vlada. Njegove su riječi jasne:

„Moramo sada početi kopati. Oko 1,4 milijuna malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj ovisi o našim plinskim mrežama. Mnogi od njih i dalje će trebati plinovite energente, barem prijelazno razdoblje, i čekaju zajedno s nama da vlada pruži jasnoću i smjernice.“

Time je Liebing ukazao na to da energetska tranzicija ne smije ugroziti gospodarstvo, osobito srednji sektor, koji čini okosnicu njemačkog tržišta rada.

Njemačka ulazi u presudnu fazu energetske transformacije. Dok se dio gradova već odlučno kreće prema budućnosti bez plina, mnogi još uvijek oklijevaju jer nisu sigurni kako će financijski i tehnički provesti tranziciju. Unatoč neizvjesnostima, smjer je jasan – Njemačka planira do 2045. postati zemlja bez fosilnih goriva u sektoru grijanja.

Taj proces, međutim, donosi i velike izazove: potrebu za novim investicijama, zakonskom sigurnošću, ali i socijalnom pravednošću kako bi građani i poduzeća mogli podnijeti troškove prelaska na zelenu energiju. Prema riječima stručnjaka, uspjeh ove transformacije ovisit će o tome koliko će brzo država i komunalna poduzeća zajednički djelovati – jer, kako zaključuje Liebing, “vrijeme za čekanje je prošlo, sada je trenutak da se počne djelovati.”

/Desk/

Objava Njemačka sve manje želi plin: Svaki peti grad planira zatvaranje plinske mreže i prelazak na zelenu energiju pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Tek 13% obnovljive električne energije u konačnoj potrošnji pojavila se prvi puta na Republika.