Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi u Hrvatskoj.

Mjera znanstvenika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama diljem svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su znanstvenici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.

A što je s Europom, tko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, no na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MIT-a.

Loše dobre vijesti

U to društvo spada i Hrvatska – izgubit će, prema predviđanjima, 22 dana koja bi bilo ugodno provesti na otvorenom. Većina tih dana mogla bi se odnositi na vrućine tijekom ljeta – moglo bi biti neizdržljivo provoditi ih na otvorenom, što znači da bi mogla biti ugrožena ionako kratka i na ljeto orijentirana domaća turistička sezona, barem kako je sada orijentirana.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene: Portugal će imati 33, a Španjolska 13 dana manje na otvorenom.

Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima.

Sjever Europe doživjet će više ugodnih dana, ali razlozi zbog kojih će se to događati nisu dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100., uglavnom zbog toplijih zima, no to bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju, koja već jest u problemima. Zbog nedostatka snijega razmišlja se o supstituciji umjetnim snijegom, no mnogi misle da to ni u približnoj mjeri ne bi pomoglo održati skijašku industriju, kojoj su “ugodni” i u punoj mjeri isplativi “dani na otvorenom” samo oni s puno pravoga snijega.

/Desk/

Objava Znanstvenici o klimatskim promjenama: Balkan će biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Era globalnog zatopljenja je završila, stigla je era globalnog vrenja, izjavio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Rečenica je to glavnog tajnika UN-a koja je odjeknula u svjetskim medijima. Je li pretjerana Dnevnik Nove TV, upitao je stručnjake.

Ne, nije. Njegova izjava se temelji na mjerenjima. Pokazalo se da je lipanj najtopliji ikad zabilježen mjesec, nakon toga je slijedio srpanj i tri tjedna su najtoplija ikad zabilježena srpnja, rekao je Ivan Čačić, meteorolog Nove TV.

Ranije spomenuto pretoplo more također zabrinjava.

Toplije more čini nemirniju atmosferu zbog veće izmjene energije i vlage. Što opet rezultira olujnim procesima, ali i više od toga. Dolazi do termičkog širenja mora, također i topljenja morskih ledenjaka, objasnio je Čačić.

Što opet rezultira dizanjem razine mora. Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju, rekao je američki predsjednik Joe Biden. Posebno je teško beskućnicima. Ekstremne vrućine Ameriku stoje 100 milijardi dolara na godinu.

Mislim da više nitko ne može negirati utjecaj klimatskih promjena. Puno ljudi kad sam stigao govorilo je ‘ma, to nije problem’. Pa ne znam nikoga tko iskreno vjeruje da klimatske promjene nisu ozbiljan problem, poručio je Biden.

Još uvijek je moguće ograničiti rast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijevih i izbjeći najgore klimatske promjene, isatknuo je Guterres.

Kako su ljeta sve toplija, tlo sve suše, jedan farmer bacio se na uzgoj lavande. I ide to, donosi reporterka Dnevnika Nove TV, Sanja Vištica.

Uvijek je bilo tako suho, tlo je siromašno humusom posljednjih desetljeća, a lavanda to može podnijeti, napomenuo je Matthias Tafelmeier, farmer.

Hoćemo li i mi morati razmisliti o sadnji drukčijeg bilja?

Definitivno hoćemo, postoje vrste koje su puno bolje prilagođene stresnim uvjetima kakvima sada svjedočimo, a neke druge, stare vrste hladne Europe poput hrastova, javora i bukve u urbanim uvjetima više ne mogu izdržavati, istaknula je Vanja Stamenković, voditeljica Botaničkog vrta.

U zagrebačkom botaničkom vrtu već polako sade neke vrste subtropskog bilja.

“Kao dio pokusa, eksperimenta, aklimatizacije na nove klimatske uvjete”, rekla je Stamenković i na pitanje reporterke kako ide odgovorila: “Pa nažalost jako dobro. Propadaju nam bukve, hrastovi, javori, ali možemo zato bez problema uzgajati kamelije usred grada, palme nam rastu.”

Objava UN: “Era globalnog zatopljenja je završila, stigla je era globalnog vrenja” pojavila se prvi puta na Republika.

Godišnje izvješće o stanju klime otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima, komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.

Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju.

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna, treba biti prekretnica za čovječanstvo i za planet, dodao je u priopćenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će “najvjerojatnije” ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002. – 2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijeva stupnja od sredine 19. stoljeća kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.

Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom, komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvješća.

Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +1,5 Celzijevih stupnjeva.

No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.

(izvor: Hina)

Objava Zemlja se nalazi na nepoznatom terenu: Posljednjih sedam godina najtoplije su dosad pojavila se prvi puta na Republika.