Uredba ostavlja politiku obrazovanja gotovo isključivo u rukama saveznih država i lokalnih školskih odbora, što zabrinjava liberalne zagovornike obrazovanja. Ovaj potez označava početak eliminacije ministarstva, rekao je Trump na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući. Potpuno zatvaranje ministarstva zahtijeva odluku Kongresa, a Trump za to nema potrebne glasove.

– Vrlo jednostavno, vratit ćemo obrazovanje (saveznim) državama, gdje mu je i mjesto, izjavio je Trump.

Ova uredba dolazi nakon što je prošli tjedan ministarstvo obrazovanja najavilo otpuštanje gotovo polovice svog osoblja. Ovim potezom Trump, koji je na vlasti nešto više od dva mjeseca, nastavlja s planovima restrukturiranja američke vlade i smanjivanja savezne birokracije.

Obrazovanje je dugo bilo politički osjetljiva tema u SAD-u. Konzervativci podržavaju politiku izbora škola koja pomaže privatnim školama, dok ljevičarski glasači uglavnom podržavaju financiranje javnih škola.

Podjele oko obrazovanja u SAD-u dodatno su se produbile tijekom pandemije koronavirusa, a Trump je tu podjelu iskoristio tijekom svoje predsjedničke kampanje.

Trump je rekao da želi da ministrica obrazovanja Linda McMahon, koja je prisustvovala događaju u Bijeloj kući, doslovno ostane bez posla. Njegova uredba smanjuje ulogu ministarstva na osnovne funkcije, poput upravljanja studentskim kreditima, stipendijama i resursima za djecu s posebnim potrebama.

– Ugasit ćemo ga i to što je brže moguće. Ne donosi nam nikakvu korist, rekao je Trump.

Iako republikanci kontroliraju oba doma Kongresa, za potpuno ukidanje ministarstva bila bi potrebna podrška demokrata kako bi se postigao prag od 60 glasova u Senatu.

Na događaju je Trump sugerirao da bi pitanje moglo doći pred Kongres na glasanje o potpunom ukidanju ministarstva.

Ministarstvo obrazovanja nadzire oko 100.000 javnih i 34.000 privatnih škola u SAD-u, iako više od 85 posto financiranja javnih škola dolazi iz saveznih država i lokalnih proračuna. Ministarstvo pruža i savezne potpore siromašnim školama te financira programe poput umjetničkog obrazovanja, podrške nastavnicima djece s posebnim potrebama i obnove dotrajale infrastrukture.

Trump je priznao da će mu trebati podrška zakonodavaca i učiteljskih sindikata kako bi ispunio svoje predizborno obećanje o potpunom ukidanju ministarstva, ali on tu podršku nema.

– Vidimo se na sudu, poručila je Randi Weingarten, čelnica Američke federacije učitelja.

– Donald Trump jako dobro zna da ne može ukinuti ministarstvo obrazovanja bez Kongresa, ali razumije da, ako otpusti sve zaposlenike i uništi ga iznutra, može postići sličan, razoran rezultat, rekla je demokratska senatorica Patty Murray, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Trumpu uz širok osmijeh potpisao uredbu o ukidanju ministarstva obrazovanja, a doveo i djecu i nastavnike pojavila se prvi puta na Republika.

– Osiguranje američke granice i zaštita američke zajednice;

– Ukida se Bidenova tzv. politika “uhvati i pusti”, nastavlja se izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, ukida se azil za one koji ilegalno prelaze granicu, intenzivira se provjera stranaca;

– Obustavlja se preseljenje izbjeglica, nakon što su američke zajednice bile prisiljene smjestiti velike i neodržive populacije migranata, opterećujući sigurnost zajednice i resurse;

– Oružane snage, uključujući Nacionalnu gardu, angažirat će se u sigurnosti granica i bit će raspoređene na granici kako bi pomogle postojećem osoblju za provođenje zakona;

– Pokreće se proces označavanja kartela, uključujući Tren de Aragua, kao strane terorističke organizacije, a kako bi se iste uklonile, primjenjivat će se Zakon o stranim neprijateljima;

– Ministarstvo pravosuđa tražit će smrtnu kaznu kao odgovarajuću za gnusne zločine protiv čovječnosti, uključujući one koji ubijaju službenike za provođenje zakona i ilegalne migrante koji sakate i ubijaju Amerikance;

– Okončat će se Bidenova politika klimatskog ekstremizma;

– SAD se povlače iz Pariškog klimatskog sporazuma;

– Amerika više neće polagati račune stranim organizacijama zbog svoje nacionalne porezne politike koja kažnjava američke tvrtke;

– Proglašava se energetska izvanredna situacija i najavljuje se iskorištavanje svih potrebnih resursa za izgradnju kritične infrastrukture;

– Sve agencije zadužit će se za provođenje hitnih mjera kako bi se smanjili troškovi života;

– Predsjednik Trump objavit će trgovinsku politiku pod nazivom “America First Trade Policy”;

– Zamrzava se zapošljavanje birokrata, osim u bitnim područjima, kako bi se zaustavio napad beskorisnih i preplaćenih aktivista DEI-ja ukopanih u saveznu radnu snagu (DEI u prijevodu znači raznolikost, jednakost i uključivost, što je termin za organizacijski okvir kojim se nastoji promicati pravedno postupanje i puno sudjelovanje svih ljudi u raznim društvenim ustanovama i poduzećima);

– Ukida se neustavna cenzura savezne vlade. Državni službenici više neće moći zahtijevati brisanje potpuno istinitog govora;

– Pojmovi muško i žensko uspostavljaju se kao biološka stvarnost, a žene će se zaštititi od radikalne rodne ideologije.

/Desk/

Objava Ovo su prvi potezi Donalda Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Na kraju svog mandata Joe Biden donio je izvršnu uredbu o Zapadnom Balkanu, navodeći kako postoje kontinuirani pokušaji pojedinaca za ugrožavanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemalja regije.

Prema obrazloženju, ti postupci potkopavaju poslijeratne sporazume, narušavaju rad institucija te jačaju korupciju koja erodira vladavinu prava i povjerenje građana u demokratsko upravljanje.

Ova odluka predstavlja produljenje ranijih uredbi koje uvode sankcije i blokiraju imovinu pojedincima i organizacijama koje opstruiraju međunarodne napore stabilizacije regije.

/Desk/

Objava Biden produljio uredbu o sankcijama za destabilizaciju Zapadnog Balkana pojavila se prvi puta na Republika.

Na koga se odnose vandredne mjere?

Iz Bijele kuće navedeno je kako strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zabadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku vanjsku politiku.

“Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka učinkovitoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju iznimnu prijetnju po nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, navedeno je u priopćenju Bijele kuće, a koje je prenio Glas Amerike (Voice of America/VOA).

Također se podsjeća i da je 26. lipnja 2001. godine, uredbom pod brojem 13219, tadašnja administracija proglasila vanredne mjere na području Zapadnog Balkana – i to u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima. To je, kako je ukazano, primjenjeno kao jedan vid rešavanja prijetnji nacionalnoj i vanjskoj politici SAD-a.

“Osobe koje pomažu, sponzoriraju ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regije i aktivnosti kojima se opstruira primjena Daytonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), donijete 10. lipnja 1999. godine”, pojašnjava se produženje uredbe o Zapadnom Balkanu.

Ukazano je da je sadržaj uredbe izmijenjen 2003. godine, kako bi se primijenili dodatni koraci u svezi s ometanjem primjene Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. godine prema Sjevernoj Makedoniji. Uz to, lipnja 2021. prošireno je važenje uredbe na nacionalnoj razini.

Tada je precizirano da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednja dva desetljeća, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka učinkovitom i demokratskom upravljanju.

“Otežani su i pune integracije u transatlantske institucije, što predstavlja prijetnju po nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, zaključeno je iz Bijele kuće.

Zabrana i svake zavjere protiv Uredbe

Ova uredba podrazumijeva već dobro poznate sankcije i ograničenja za sve osobe koje izravno ili neizravno, izazivaju, provode i pomažu nestabilnostima, kriminalu i korupciji, podrivanju demokratskih procesa, politikama koje prijete miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg područja ili države na Zapadnom Balkan.

Sankcijama im se blokira imovina i bankovni računi ukoliko iste posjeduju na području SAD-a, a ova uredba obuhvaća i sankcije za sve pravne subjekte iz SAD-a, ili pravne subjekte koji posluju u SAD-u, a koji sa sankcioniranima na bilo koji način surađuju. Također sankcioniranima se zabranjuje i ulazak u SAD itd.

U ovom kontekstu zanimljivo je, između ostaloga, podsjetiti kako je skoro cjelokupan vrh aktualne vlasti u bh entitetu Republika Srpska pod sankcijama, kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijatnović te predsjednik RS-a i ujedno vodeće političke stranke SNSD. Među sankcioniranima su neki od istaknutih hrvatskih i bošnjačkih političkih dužnosnika itd.

U posljednje vrijeme, a zbog činjenice da mnogi od njih i dalje obavljaju svoje političke dužnosti, banke su im posljednjih mjeseci ukinule mogućnost otvaranja računa, a samim tim onemogućeno im je primanje plaće putem banaka. Ovo je izazvalo mnoga negodovanja, a iz RS-a su poručili kako će iznaći način za isplatu plaća sankcioniranim osobama.

Podsjetimo i da je zastupnik u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Predrag Kožul (HDZ) predložio izmjene zakona kojima će se omogućiti isplata plaća sankcioniranim dužnosnicima, no nakon kritike iz američkog veleposlanstva u BiH ovog prijedloga, o tome više nije bilo niti riječi.

S tim u svezi podsjećamo na stavak 5, članak a. i b., ove Uredbe gdje stoji: “Svaka transakcija koja izbjegava ili ima za cilj izbjegavanje i zaobilaženje ove Uredbe, prouzročuje uzrokuje ili pokušava prekršiti bilo koju od zabrana navedenih u ovoj uredbi je zabranjena”. Također je “zabranjena svaka zavjera stvorena zbog kršenja bilo koje od zabrana navedenih u ovoj naredbi”.

Produženje Uredbe znači kako se mogu očekivati i nove sankcije, ali i da službena američka politika ostaje posvećena radu na stabilnosti i razvoju demokracije zemalja Zapadnog Balkana.

/Republika/

Objava Biden produžio uredbu o vanrednim mjerama za Zapadni Balkan – Sankcije ostaju na snazi pojavila se prvi puta na Republika.

Nova, revidirana, uredba koju je u travnju izglasao Europski parlament stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.

– Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar schengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU-a kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.

U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU-a. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida 19 mogao izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU-a koji ulaze u EU.

Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.

Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU-a. Ukoliko izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.

Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.

Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.

Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenje kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavjestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama, unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.

Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternatnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje, prenosi HINA.

Objava EU novim zakonom ograničava ulaz strancima pojavila se prvi puta na Republika.