Bijela kuća izvijestila je kako je Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SDA), produžio za godinu dana uredbu o vanrednim mjerama za područje Zapadnog Balkana. Produženjem dekreta o sankcioniranju osoba koje doprinose destabilizaciji Balkana šalje se jasna poruka kako SAD neće prezati od novih sankcija prema osobama za koje smatra da su akteri nestbilnosti.
Na koga se odnose vandredne mjere?
Iz Bijele kuće navedeno je kako strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zabadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku vanjsku politiku.
“Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka učinkovitoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju iznimnu prijetnju po nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, navedeno je u priopćenju Bijele kuće, a koje je prenio Glas Amerike (Voice of America/VOA).
Također se podsjeća i da je 26. lipnja 2001. godine, uredbom pod brojem 13219, tadašnja administracija proglasila vanredne mjere na području Zapadnog Balkana – i to u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima. To je, kako je ukazano, primjenjeno kao jedan vid rešavanja prijetnji nacionalnoj i vanjskoj politici SAD-a.
“Osobe koje pomažu, sponzoriraju ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regije i aktivnosti kojima se opstruira primjena Daytonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), donijete 10. lipnja 1999. godine”, pojašnjava se produženje uredbe o Zapadnom Balkanu.
Ukazano je da je sadržaj uredbe izmijenjen 2003. godine, kako bi se primijenili dodatni koraci u svezi s ometanjem primjene Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. godine prema Sjevernoj Makedoniji. Uz to, lipnja 2021. prošireno je važenje uredbe na nacionalnoj razini.
Tada je precizirano da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednja dva desetljeća, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka učinkovitom i demokratskom upravljanju.
“Otežani su i pune integracije u transatlantske institucije, što predstavlja prijetnju po nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, zaključeno je iz Bijele kuće.
Zabrana i svake zavjere protiv Uredbe
Ova uredba podrazumijeva već dobro poznate sankcije i ograničenja za sve osobe koje izravno ili neizravno, izazivaju, provode i pomažu nestabilnostima, kriminalu i korupciji, podrivanju demokratskih procesa, politikama koje prijete miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg područja ili države na Zapadnom Balkan.
Sankcijama im se blokira imovina i bankovni računi ukoliko iste posjeduju na području SAD-a, a ova uredba obuhvaća i sankcije za sve pravne subjekte iz SAD-a, ili pravne subjekte koji posluju u SAD-u, a koji sa sankcioniranima na bilo koji način surađuju. Također sankcioniranima se zabranjuje i ulazak u SAD itd.
U ovom kontekstu zanimljivo je, između ostaloga, podsjetiti kako je skoro cjelokupan vrh aktualne vlasti u bh entitetu Republika Srpska pod sankcijama, kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijatnović te predsjednik RS-a i ujedno vodeće političke stranke SNSD. Među sankcioniranima su neki od istaknutih hrvatskih i bošnjačkih političkih dužnosnika itd.
U posljednje vrijeme, a zbog činjenice da mnogi od njih i dalje obavljaju svoje političke dužnosti, banke su im posljednjih mjeseci ukinule mogućnost otvaranja računa, a samim tim onemogućeno im je primanje plaće putem banaka. Ovo je izazvalo mnoga negodovanja, a iz RS-a su poručili kako će iznaći način za isplatu plaća sankcioniranim osobama.
Podsjetimo i da je zastupnik u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Predrag Kožul (HDZ) predložio izmjene zakona kojima će se omogućiti isplata plaća sankcioniranim dužnosnicima, no nakon kritike iz američkog veleposlanstva u BiH ovog prijedloga, o tome više nije bilo niti riječi.
S tim u svezi podsjećamo na stavak 5, članak a. i b., ove Uredbe gdje stoji: “Svaka transakcija koja izbjegava ili ima za cilj izbjegavanje i zaobilaženje ove Uredbe, prouzročuje uzrokuje ili pokušava prekršiti bilo koju od zabrana navedenih u ovoj uredbi je zabranjena”. Također je “zabranjena svaka zavjera stvorena zbog kršenja bilo koje od zabrana navedenih u ovoj naredbi”.
Produženje Uredbe znači kako se mogu očekivati i nove sankcije, ali i da službena američka politika ostaje posvećena radu na stabilnosti i razvoju demokracije zemalja Zapadnog Balkana.
/Republika/