Švedska vlada zagovara obnovljeni fokus na fizičke knjige, papir i olovke u učionicama, s ciljem zaustavljanja pada razine pismenosti. No, inzistiranje na analognim alatima izazvalo je kritike tehnoloških tvrtki, pedagoga i informatičara, koji tvrde da bi to moglo utjecati na zapošljivost učenika, pa čak i naštetiti gospodarstvu ove nordijske nacije.

U jednoj srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, maturanti iz ruksaka i torbi vade prijenosna računala, ali i predmete koje, kako kažu, prije par godina nisu toliko često koristili.

“Sada se iz škole kući često vraćam s novim knjigama i papirima,” kaže 18-godišnja Sophie. Navodi kako je jedan nastavnik “počeo ispisivati sve tekstove koje koristimo tijekom sata”, dok je digitalna platforma za učenje matematike zamijenjena isključivo udžbenicima.

Ova slika odudara od reputacije Švedske kao jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Europi, zahvaljujući visokoj razini digitalnih vještina i uspješnoj sceni tehnoloških startupa.

Povratak knjigama: Digitalni otpor u Švedskoj

Prijenosna računala postala su uobičajena u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine oko 80 % učenika u državnim srednjim školama imalo je pristup vlastitom digitalnom uređaju. Obvezna uporaba tableta u predškolskom odgoju uključena je u nastavni plan 2019. godine, kao dio misije tadašnje socijaldemokratske vlade da i najmlađu djecu pripremi za sve digitalniji poslovni i privatni život.

Međutim, aktualna desna koalicija, koja je došla na vlast 2022. godine, usmjerava obrazovanje u drugom pravcu.

“Zapravo pokušavamo ukloniti ekrane što je više moguće,” kaže Joar Forsell, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, čiji je čelnik ujedno i švedski ministar obrazovanja. “U starijoj dobi možda ćete ih koristiti malo više, ali u mlađoj dobi mislim da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti.”

Vlada često koristi slogan “från skärm till pärm”, što na švedskom zvuči pamtljivo, a prevodi se kao “od ekrana do korica (registratora)”. Tvrde da nastava bez ekrana stvara bolje uvjete za koncentraciju djece te razvoj vještina pisanja i čitanja.

Ključne promjene:

• Od 2025. godine: Predškolske ustanove više nisu obvezne koristiti digitalne alate, a tableti se ne daju djeci mlađoj od dvije godine.
• Zabrana mobitela: Kasnije ove godine stupa na snagu zabrana mobitela u školama, čak i u obrazovne svrhe.
• Ulaganja: Školama je već dodijeljeno više od 2,1 milijarde kruna (oko 200 milijuna dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike i priručnike za učitelje.
• Novi kurikulum: Novi nastavni plan koji nameće učenje temeljeno na udžbenicima očekuje se 2028. godine.

Mišljenja stručnjaka i OECD-a

“Sve je veća svijest o poremećajima koje tehnologija uzrokuje u učionicama,” kaže dr. Sissela Nutley, neuroznanstvenica s Instituta Karolinska. Ističe da učenici gube koncentraciju gledajući što drugi rade na ekranima te upućuje na istraživanja koja sugeriraju da čitanje na digitalnim uređajima otežava obradu informacija.

Švedska vlada se nada da će ove mjere poboljšati rezultate na PISA testiranjima. Nekadašnja predvodnica, Švedska je zabilježila nagli pad 2012. godine, a nakon kratkog oporavka, ponovno je zabilježen značajan pad u matematici i čitanju 2022. godine. Gotovo četvrtina (24 %) učenika u dobi od 15 ili 16 godina nije dosegla osnovnu razinu razumijevanja pročitanog.

Izvješće OECD-a iz siječnja ove godine zaključilo je da švedski učenici, u cjelini, imaju koristi od digitalnih alata, ali je istaknuto da prekomjerna uporaba digitalnih uređaja u nastavi matematike korelira s lošijim rezultatima. Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje u OECD-u, sugerira da je švedsko ranije “ekstremno” prihvaćanje tehnologije bez jasne pedagoške svrhe vjerojatno utjecalo na lošije rezultate.

Strah od gospodarskih posljedica

Strategija povratka knjigama izazvala je žestoke rasprave u poslovnoj zajednici. Udruga Swedish Edtech Industry upozorava da bi analognije obrazovanje moglo rezultirati time da učenici budu nepripremljeni za buduće poslove.

“Svima su potrebne osnovne digitalne vještine za ulazak na tržište rada,” tvrdi Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruge, citirajući izvješće EU-a koje procjenjuje da će 90 % poslova uskoro zahtijevati digitalne vještine. Također strahuje da će švedski “jednorozi” (tvrtke vrijedne milijardu dolara ili više), poput Spotifyja, preseliti svoje poslovanje drugdje ako u Švedskoj ne budu mogli pronaći odgovarajući IT kadar.

Podijeljena mišljenja učenika

I među učenicima u Nacki mišljenja su podijeljena.

“Internet je na neki način preuzeo mlađe generacije i primijetio sam da lakše gube fokus,” kaže 18-godišnji Alexios, koji ne želi da njegova mlađa braća i sestre koriste digitalne alate toliko koliko je koristila njegova generacija.

S druge strane, 19-godišnja Jasmine podržava digitalno obrazovanje: “Fokusirajmo se više na računala. Jer ako ćemo biti realni, cijeli svijet koristi računala.”

Objava Povratak knjigama – švedske škole smanjuju digitalno učenje pojavila se prvi puta na Republika.

Policijsko privođenje djece s ulica u Švedskoj ili njihovo pretraživanje bez naloga, već samo na temelju odjeće koju nose, sumorna je i nužna stvarnost ove zemlje. Nakon nekoliko godina, ove metode pokazale su se učinkovitima u zaustavljanju nasilja bandi.

Svakodnevno regrutiraju djecu od 12 ili 13 godina kako bi izvršila plaćena ubojstva nad suparničkim klanovima, znajući da neće biti kažnjena jer su premlada. Bande poput Foxtrota, piše The Telegraph, djecu vrebaju na društvenim mrežama i nude im do 14 tisuća eura po zadatku. Primjerice, 14-godišnji Fernando Sucre bio je angažiran da ispali nekoliko pucnjeva u ulazna vrata stana jednog od pripadnika suparničkog klana. Upute za zločin dobio je dok je igrao videoigru Fifu.

Zelene dame

Fernando je kasnije uhvaćen, ali je zbog svoje dobi pušten bez optužnice, iako je pucnjava bila snimljena od strane njegova suučesnika, također djeteta. Mlade djevojke, s druge strane, češće se regrutiraju kao izrađivačice bombi. Poruke koje je na uvid imao The Telegraph otkrivaju da je 17-godišnja Olivia bila angažirana za izradu i dostavu bombe, također u dom člana suparničke bande.

Djevojke s ovom funkcijom u bandama nazivaju “zelenim damama”, a poznate su po preuzimanju posebno nasilnih i opasnih zadataka kako bi se natjecale za napredovanje s muškim kolegama. Prema sudskim dokumentima, Olivia je kasnije osuđena za pomaganje u podmetanju požara i dobila je godinu dana zatvora.

Kako bi se stalo na kraj ovakvim situacijama, švedska policija je u travnju 2024. godine dobila opsežne nove ovlasti za suzbijanje rasta bliskoistočnih narkokartela. Sada mogu zaustavljati i pretraživati građane, uključujući i djecu, kao i vozila, bez konkretne sumnje na kazneno djelo. Djeca mlađa od 15 godina mogu biti pod telefonskim ili internetskim nadzorom policije ako su osumnjičena za teška kaznena djela.

Zakoni su na početku izazvali kritike, ali dvije godine kasnije ispostavilo se da djeluju. Švedska bilježi najveći pad oružanog nasilja od početka krize 2022. godine, prema najnovijim podacima. Broj pucnjava u Švedskoj pao je za 63 posto u 2025. godini. Tijekom vrhunca u 2022. godini bilo ih je 390, dok je prošle godine bilo sveukupno 147 napada. Stope ubojstava također su pale na najnižu razinu unazad desetljeća, iako se radi o zemlji koja je donedavno imala drugu najvišu stopu smrtnih slučajeva povezanih s oružjem u Europskoj uniji.

Pad nasilja donio je veliko olakšanje švedskoj vladi desnog centra, koju vodi premijer Ulf Kristersson, jer je bande postavila kao jedan od glavnih prioriteta. Zasluge također pripisuju uhićenjima visokih članova Foxtrota na Bliskom istoku, mogućnosti anonimnog svjedočenja i spuštanju dobne granice kaznene odgovornosti s 15 na 13 godina.

Veliki pomak dogodio se prošlog mjeseca kada je Švedska objavila da je u Iraku uhićen 21-godišnjak Ali Shehab, “vrlo blizak” vođi Foxtrota. Nalazio se na Europolovoj listi najtraženijih i optužen je da je iz Iraka na daljinu organizirao plaćena ubojstva koja su u Švedskoj počinila djeca.

“Odbojne mjere”

Daleko najkontroverznije ipak su bile izrazito nepopularne “sigurne zone” i pojačan policijski nadzor u njima. Sada su percipirane kao iznenađujući element švedskog postignuća, jer se također ispostavilo da imaju učinka. “Sigurne zone” ciljaju četvrti u kojima stanovnici dolaze iz migrantske pozadine, jer je to glavni izvor za regrutaciju Foxtrota, koji primarno traži mlade kojima se lako može manipulirati i koje je društvo odbacilo.

Tijekom uvođenja ovih zona, aktivisti su upozoravali na rasno profiliranje civila, dok su Ujedinjeni narodi ovu mjeru nazvali “odbojnom i nezakonitom”. Policajci smiju pretraživati djecu na temelju najsitnijih tragova da bi mogla biti povezana s bandom, poput nošenja odjeće koja asocira na taj način života.

Švedski policijski čelnici rekli su za The Telegraph da su očekivali snažan otpor kada su počeli uspostavljati “sigurne zone”, ali reakcija lokalnih stanovnika stranog podrijetla nije bila kao što su očekivali.

Neki su se bojali da će to biti oblik diskriminacije, ali zanimljivo je da većina ljudi koji žive u tim područjima ima strano podrijetlo i reagirali su pozitivno. Željeli su ih jer su bili uplašeni i vjerovali su policiji. Nisu se osjećali diskriminirano, ali ljudi švedskog podrijetla nisu bili tako pozitivni – rekla je Carin Götblad, policijska čelnica u Stockholmu.

Naglasila je da su sigurne zone u Švedskoj “korištene štedljivo”. Götblad je rekla da je policiji također dopušteno pojačati prisluškivanje osumnjičenika dok planiraju likvidacije, dakle prije nego što je zločin počinjen. Uz strože kazne za članove bandi, švedska vlada sada dopušta anonimno svjedočenje na suđenjima bandama, ako postoji prijetnja sigurnosti svjedoka.

Ostaju skromni

Ozbiljni problemi i dalje postoje, istaknula je Götblad, jer Foxtrot i dalje koristi Instagram za oglašavanje naručenih ubojstava. Policija mora proaktivno tražiti od društvenih mreža uklanjanje takvih objava, često prekasno jer su se djeca već prijavila. Snižavanje dobne granice kaznene odgovornosti na 13 godina također je potaknulo bande da pokušaju regrutirati još mlađu djecu. Zbog toga švedska policija i vlada još ne proglašavaju pobjedu nad bandama.

Želim ostati skroman. Ovo je kompleksna situacija i još uvijek imamo razine nasilja koje nijedno pristojno društvo ne može prihvatiti – rekao je Gunnar Strömmer, ministar pravosuđa.

Zabrinjava ih i to što su “sigurne zone”, elektronički nadzor i opće pooštravanje pravnog sustava možda oduzeli Švedskoj dio njezine tople i gostoljubive kulture, prenosi The Telegraph.

Objava Švedska šok terapija: Kako ‘najmirnija’ zemlja Europe slama podzemlje tepretražuju i prisluškuju djecu ispod 15 godina pojavila se prvi puta na Republika.

Pilot-projekt u Södertäljeu

Projekt je započeo na razini grada, gdje je postavljena “ptičja kanta / hranilište” u koje vrane mogu ubacivati opuške. Radi se o dobrovoljnoj aktivnosti — ptice nisu prisiljene, već same sudjeluju u razmjeni: otpad za hranu. Startup je u bliskoj suradnji s lokalnim vlastima i organizacijama koje se bave očuvanjem okoliša.

Kako sustav funkcionira

U osnovi je riječ o pametnoj napravi: kada vrana ubaci opušak u prorez, uređaj prepozna što je ubačeno (ne dopusti da to bude list ili kamen) i isporuči malu nagradu, primjerice kikiriki. Vrane brzo usvajaju ponašanje zahvaljujući pozitivnoj motivaciji, a zbog svoje inteligencije uče vrlo brzo. Potencijalne uštede i izazovi

Prema podacima, opušci cigareta čine približno 62 % svih otpadaka na ulicama Švedske. Grad Södertälje troši značajan iznos na čišćenje tih opušaka svake godine. Günther-Hanssen, osnivač Corvid Cleaninga, procjenjuje da bi se troškovi čišćenja mogli smanjiti i do 75 % ako vrane uspješno odrade “posao”.

Međutim, učinkovitost ovisi o broju ptica koje sudjeluju, njihovoj motivaciji i stalnosti u ponašanju — to su varijable koje se još ispituju.

Etika i zdravlje ptica

Jedno od glavnih pitanja projekta je – koliko je sigurno za vrane da rukuju otrovnim filtrima. Filteri cigareta sadrže toksine, i postoji zabrinutost da manipulacija takvim otpadom može štetiti pticama. Corvid Cleaning navodi da testiraju koje predmete je sigurno da ptice pokupe prije šire upotrebe.

Također, postoji razmišljanje o dugoročnoj održivosti: hoće li vrane ustrajati u ovom ponašanju i što znači pretvaranje prirodnog zaženog ponašanja u “posao”?

Širi utjecaj i globalna pažnja

Ovaj inovativni pristup privukao je pažnju medija širom svijeta. Projekt Corvid Cleaning vrlo je zanimljiv jer povezuje inteligenciju divljih ptica, urbanu inovaciju i ekološki problem – velik broj opušaka predstavlja globalni problem plastičnog otpada, piše euronews.

Iako je riječ o pilot-projektu, on otvara pitanja o tome možemo li koristiti sposobnosti životinja u rješavanju ljudskog otpada — ali bez kompenzacije ljudske odgovornosti.

Objava U Švedskoj opuške cigareta čiste – divlje vrane! pojavila se prvi puta na Republika.

“Potpora je namijenjena ljudima koji se dobrovoljno žele vratiti u zemlje iz kojih su izvorno došli u Švedsku”, rekao je ministar migracija Johan Forssell još krajem 2024. godine, prilikom predstavljanja potpore za repatrijaciju (återvandringsbidraget), dodavši kako program nije usmjeren ni na koju konkretnu zemlju nego na pojedince.

No kako izbjegličku populaciju u Švedskoj čine mahom migranti s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, jasno je od koga se očekuje da prihvati ponudu. Točne brojke nisu objavljene, ali procjenjuje se da u Švedskoj trenutačno boravi oko 300.000 osoba koje bi mogle ispunjavati uvjete za ovu potporu.

Program potpore za repatrijaciju postoji u Švedskoj još od 1984. godine, ali dosadašnji iznosi nisu bili stimulativni – samo 900 eura za pojedince i 3600 eura za obitelji. Ukupno je od 2019. do 2023. naknadu zatražilo tek 166 osoba, a samo devet ih je dobilo traženi iznos.

Naime, postoje brojni otežavajući uvjeti. Podnositelj zahtjeva ne smije biti švedski državljanin ili biti izbjeglica iz Ukrajine, mora biti državljanin zemlje u koju odlazi, ne smije imati dugove, biti pod kaznenom istragom ili se seliti u drugu zemlju Europske unije, Norvešku ili Švicarsku. I još nešto, ako se pokaže da ima dovoljno svog novca za povratak, također neće dobiti potporu.

Švedska vlada desnog centra ambiciozno je krenula u ovaj projekt i posljednjih tjedana pozvala gradonačelnike i općinske načelnike na suradnju. Međutim, u samo nekoliko dana stigle su odbijenice iz tridesetak općina i najvećih švedskih gradova u kojima su na vlasti oporbene stranke. Odbijenica je stigla i iz Borgholma na švedskom otoku Ölandu, a potpisao ju je gradonačelnik Ilko Ćorković, Hrvat rodom iz Banja Luke.

Gradonačelnik hrvatskih korijena odbio suradnju

“Ovdje su oduvijek svi dobro došli, od nas koji smo pristigli 1993. godine, preko izbjeglica koje su 2015. i 2016. došle iz Sirije i Afganistana, do posljednjeg vala iz Ukrajine. Naša iskustva s pridošlicama općenito su vrlo pozitivna i takve osobe čine veliki dio zaposlenih u javnom i privatnom sektoru”, rekao je Ćorković za Index.hr i dodao:

“Imamo populaciju koja je u prosjeku sve starija. Trebamo više mlađih ljudi radne dobi u našoj općini, a nikako manje. Zato smo odbili sastanak s nacionalnim koordinatorom za dobrovoljnu repatrijaciju.”

Ćorković je i sam stigao u Švedsku kao izbjeglica. Objašnjava da je isprva prao suđe i čistio turističke kampove na Ölandu, ali zahvaljujući svom trudu i potpori zajednice s vremenom je pronašao svoje mjesto u švedskom društvu i postao gradonačelnik.

Svjestan je da integracija ne ide uvijek i svugdje glatko, posebice to vrijedi za velike gradove, no smatra da se isplati investirati u imigrante: “U integraciju se mora ulagati, ne može se očekivati da će se ljudi snaći sami. Naravno, važna je i njihova volja, ali važna je i potpora zajednice. Možda je važnije od svega ne gledati na ljude kao na problem”.

Stručnjak upozorava na male učinke i visoke troškove
Do istog je zaključka došao i Joakim Ruist, neovisni stručnjak za integracije i imigracije, kojeg je sadašnja švedska vlada zadužila da osmisli kako uvjeriti imigrante da napuste Švedsku. Ponajprije je trebao proučiti kojim su metodama druge zemlje uspjele potaknuti remigraciju.

Ruist nije pronašao nikakve učinkovite metode i na kraju je zaključio da će troškovi remigracije biti vrlo visoki, da će imati vrlo mali učinak i da će naštetiti integraciji. “Zaključio sam da nigdje nisu pronađene mjere koje bi dovele do značajnog povećanja povratne migracije”, rekao je Ruist za švedsku javnu televiziju.

Vlada švedskog premijera Ulfa Kristerssona, koja ovisi o glasovima ekstremne desnice, ipak je ustrajala na svom projektu. Očekuje se da će godišnje emigrirati oko 1300 osoba, kojima će se tijekom tri godine isplatiti oko 250 milijuna eura.

“Naravno da je teško očekivati da se bilo tko integrira u švedsko društvo ako mu neprestano govoriš da je problem. Pod utjecajem ekstremno desnih Švedskih demokrata, društvena klima u cijeloj zemlji pomaknula se udesno, čak i u redovima mojih Socijaldemokrata, ali mislim da je to opasan put”, ističe Ćorković i nastavlja:

Danas je dobrovoljno, a sutra?

“Nemam problema sa smanjenom imigracijom, uostalom Švedska je posljednjih godina praktički zaustavila dolazak izbjeglica, ali ne na ovakav način. Danas govorimo o dobrovoljnoj repatrijaciji, a što će biti sutra? Hoće li i dalje naglasak biti na dobrovoljnosti? Imigranti u Borgholmu već su uznemireni i pitaju se što ih čeka sutra”.

“Dobro došli u vlak za povratak. Imate kartu u jednom smjeru. Sljedeća stanica, Kabul!”, cinično je još u kolovozu 2022. na X-u napisao parlamentarni zastupnik Švedskih demokrata Tobias Andersson. Od 1. siječnja njegova objava postat će stvarnost. Zasad dobrovoljna.

/Desk/

Objava Švedska migrantima za odlazak iz zemlje isplaćuje i do 55.000 eura pojavila se prvi puta na Republika.

Švedska influencerica i poduzetnica Bianca Ingrosso (30) i njezina poslovna partnerica Lovisa Worge (28) nedavno su proširile svoj brend nakita Ani Jewels novom linijom proizvoda – satovima.

Međutim, ubrzo nakon lansiranja, brojni pratitelji počeli su javno kritizirati brend, optužujući ih za plagijat, o čemu je prvi izvijestio švedski medij Breakit.

Mnogi tvrde da su satovi gotovo identični klasičnom modelu Cartier Tank.

“Sličnost je zapanjujuća”

Kritiku je uputila i Emily Dahl, poznata na TikToku kao Modemassakern (Modni masakr). U videu je izjavila kako je prvo pomislila da Ani Jewels lansira naočale, s obzirom na to da Ingrosso i Worge u kampanji nose slične okvire, što bi, po njoj, bio bolji potez brenda.

“Umjesto toga, dobili smo luksuzne satove po povoljnoj cijeni, i to na tržištu koje mi se čini iznimno zasićenim”, kaže ona i nastavlja: “Izuzetno su slični Cartierovom modelu Tank, čija cijena počinje negdje oko 3.000 eura i ide do nekoliko desetaka tisuća eura. Sličnost je zapanjujuća. Naravno da je zahvalno kopirati klasik ako želite da i vaš sat postane klasik.”

Cijena satova Ani Jewels kreće se između 2.495 i 2.695 švedskih kruna (otprilike 210 do 230 eura).

Ingrosso: “Tumačenje dizajna, ne plagijat”

U komentarima, Bianca Ingrosso je jednoj pratiteljici odgovorila da je dizajn inspiriran “najikonoskijim oblicima u povijesti satova” te da je tank oblik jedan od njih.

“To nije oblik koji posjeduje samo jedna marka, već je dizajnerski klasik koji su mnogi tumačili tijekom desetljeća. Naša verzija odražava naš stil, bezvremenski, klasični sat.”

Ani Jewels objavljuje sličan odgovor i na svom Instagram profilu, naglašavajući da je uloženo puno truda u detalje dizajna. Međutim, pratitelji nisu zadovoljni objašnjenjima.

“Dobro, ali što znači inspirirano? Kopirali ste cijeli dizajn izravno”, piše netko. “Sve su to značajke isključivo Cartier Tanka”, dodaje drugi.

Izvršna direktorica Ani Jewelsa, Camilla Tullberg Wengholm, odgovorila je mediju Breakit: “Potpuno razumijemo da mnogi povezuju ovu vrstu dizajna s klasičnim modelima, tank oblik je jedna od najikonoskijih silueta u povijesti satova. Kada smo stvarali naše prve satove, inspirirali smo se upravo bezvremenskim oblicima koji su opstali generacijama, ali smo ih protumačili kroz vlastiti izričaj i DNK dizajna Ani [Jewelsa]. To nije oblik koji posjeduje specifični brend, već dizajnerski klasik koji su tumačili i dalje razvijali mnogi veliki proizvođači tijekom godina.”

Bianca Ingrosso i Lovisa Worge osnovale su Ani Jewels 2022. godine i od tada su lansirale nekoliko kolekcija nakita, piše Aftonbladet.

Objava Švedski “Cartier” optužen za plagijat: Bianca Ingrosso i Lovisa Worge na meti kritika zbog novog sata pojavila se prvi puta na Republika.

Švedska grupacija Klarna, brzorastući pružatelj usluga digitalnog i odloženog plaćanja, objavila je uvjete javne ponude dionica (IPO) prema kojima očekuje interes ulagača u visini od najmanje 1,2 milijarde dolara. Ulagačima će, naime, biti ponuđeno 34,3 milijuna dionica Klarne u cjenovnom rasponu od 35 do 37 dolara po dionici.

Istodobno s objavom okvira za IPO, Klarna je izvijestila da su joj američki regulatori odobrili prospekt i druge potrebne dokumente za uvrštenje na njujoršku burzu. Prema istom izvoru, partneri švedske kompanije u izlasku na tržište kapitala su, među ostalima, Goldman Sachs, J.P. Morgan i Morgan Stanley.

• Klarna, koju podržava Sequoia Capital, cilja na kotaciju na američkoj burzi u vrijednosti do 14 milijardi dolara. Riječ je o dugoočekivanom debiju na tržištu jer se interes investitora za brzorastuće tehnološke dionice oživljava nakon višegodišnjeg sušnog razdoblja – navodi agencija Reuters pozivajući se na izvore u samoj švedskoj kompaniji.

Uspon do jednoroga
Portal Yahoo.finance podsjeća da je Klarna svojim digitalnim rješenjima transformirala online kupovinu modelom kratkoročnog financiranja poznatog i pod krilaticom “kupi sada, plati kasnije”. Dodaje kako je tvrtka osnovana 2005., kada je e-trgovina bila u povojima te je dosegnula vrijednost “jednoroga” već 2012.

“Tvrtka, koju vodi suosnivač Sebastian Siemiatkowski, među svojim najistaknutijim i dugogodišnjim dioničarima ubraja diva rizičnog kapitala iz Silicijske doline, Sequoiu. Privukla je pozornost investitora nakon što je njezina vrijednost porasla s 5,5 milijardi na 46,5 milijardi dolara u samo otprilike dvije godine, nakon tri kruga financiranja između sredine 2020. i 2021.”, navodi Yahoo.finance.

Najave izlaska Klarne na burzu lansirane su, među ostalim, i proljetos, ali su Šveđani odgodili IPO zbog radikalnog zaokreta američke državne administracije u carinskoj politici. Prije četiri godine na tržištu kapitala pojavile su se procjene da bi Klarna mogla izaći na burzu bez IPO-a i pokušati prikupiti oko 6,7 milijardi dolara od ulagača na burzi.
“Analitičari ocjenjuju da bi uspješan IPO Klarne mogao ukazivati na obnovljeno povjerenje investitora u fintech tvrtke s visokim rastom, a mlaka bi reakcija mogla signalizirati zabrinutost zbog visokih procjena i regulacije sektora”, piše Yahoo.finance.

Suradnja s Visom
Klarna si je označila cilj postati do kraja tekuće godine globalni lider u digitalnim plaćanjima. Trenutačno uslužuje više od 100 milijuna potrošača, 720 tisuća partnera te upravlja s 2,9 milijuna kupnji dnevno. Neki od partnera su im H&M, Ikea, Booking.com i Adidas.

Uoči objave IPO-a Klarna je promovirala svoju debitnu karticu na europskom tržištu i dosadašnje rezultate ponude kartice u SAD-u.

“Klarnina kartica izaziva tradicionalne pružatelje kreditnih kartica dajući potrošačima mogućnost plaćanja unaprijed ili fleksibilno, a 685.000 Amerikanaca već se prijavilo za karticu u srpnju”, poručili su iz švedske kompanije. Karticu, pojasnili su, pokreće Visa Flexible Credential, debitna je prema zadanim postavkama, omogućujući korisnicima trenutno plaćanje vlastitim novcem. Kartica istovremeno nudi i fleksibilne opcije, omogućava potrošačima da pokriju sve, od svakodnevnih potrepština do većih jednokratnih kupnji, a prihvaća se na više od 150 milijuna Visinih trgovačkih lokacija diljem svijeta, online i u trgovinama.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Najpoznatiji servis za kupovinu na rate, partner Ikee, H&M-a i mnogih poznatih brandova – ulazi u posao stoljeća pojavila se prvi puta na Republika.