Dodikova obrana je tražila ponavljanje procesa jer je prošlo više od mjesec dana od posljednjeg održanog ročišta. Dodik je operiran 9. prosinca u Beogradu zbog čega je krajem istog mjeseca odgođen nastavak suđenja, nakon što je tim liječnika iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu nakon vještačenja dao mišljenje kako nije sposoban sudjelovati na ročištima nakon operacije.

Dodiku i Lukiću se sudi zbog “neizvršavanja odluka visokog predstavnika”, a proces je u srijedu nastavljen saslušanjem svjedoka obrane Siniše Karana, ministra unutarnjih poslova RS.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je 11. kolovoza prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, javlja Radio Slobodna Europa (RSE).

Miloša Lukića Tužiteljstvo tereti da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji. Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je oba zakona 1. srpnja 2023. dok je zakonodavna procedura službeno još trajala.

Istog dana je Schmidt, koristeći svoje bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima je dodano kazneno djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” za što je Dodik i optužen.

Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od srpnja 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Početkom siječnja 2022., ponovo je sankcioniran, jer je izravno ili neizravno sudjelovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Daytona, kao i za koruptivne aktivnosti.

Uz isto ili slično obrazloženje SAD je sankcionirao u više navrata i Dodikovu obitelj, gotovo cjelokupan vrh entiteta Republika Srpska te nekoliko privatnih poduzeća za koje je navedeno kako su povezane s obitelji Dodik. Sljedeće ročište je zakazano za 5. veljače, kada je i planirano svjedočenje Milorada Dodika, piše RSE.

Sutkinja Uzunović: Nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Sutkinja Suda BiH Sena Uzunović, a kako prenosi N1 BiH kazala je kako se do sada izvođeni dokazi neće ponovo izvoditi, niti će se pozivati svjedoci, već da će se koristiti dokumentacija koja je unesena u sudski spis.

“Odlukom nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje optuženih vodeći se razlozima ekonomičnosti i učinkovitosti. Ne postoji pravo žalbe na ovu odluku, ali se može pobijati u žalbi na presudu”, kazala je Uzunović.

Dodik: Bio sam izložen progonu sudskog vještaka

Dodikov odvjetnik Goran Bubić kazao je kako je kontinuitet suđenja narušen, dok je Dodik rekao kako je tendenciozno optužiti obranu za odugovlačenje postupka.

“Ni jednom niste rekli da sam bio izložen medijskom i političkom progonu sudskog vještaka koji je dao svoje lažno, političko mišljenje o mom zdrvastvenom stanju. Niste smjeli dozvoliti jednom vještaku da se iživljava na meni”, rekao je Dodik sutkinji misleći na izvješće sudskog vještaka medicinske struke Harisa Vranića.

Uzunović je odgovorila kako vještačenja nisu provedena kao dokaz na glavnom pretresu nego se rade zbog procjene prisustva ročištu.

“Niste prihvatili čak ni medicinsku dokumentaciju o mojoj operaciji i zdravstvenom stanju”, rekao je Dodik obraćajući se sutkinji Seni Uzunović, uz opasku-pitanje “želi li možda netko drugi iz političkih razloga ubrzati ovaj postupak”.

/Desk/

Objava Sud BiH odbio Dodikov zahtjev za ponavljanje suđenja pojavila se prvi puta na Republika.

Radmili Mandić, sutkinji Općinskog suda u Širokom Brijegu, smanjena je plata za 10 posto na četiri mjeseca jer je, uz ostale prekršaje, kopirala dio tuđe presude u presudu protiv Centra za istraživačko novinarstvo. Kako piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) prvostupanjska disciplinska komisija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) disciplinski je kaznila Radmilu Mandić, sutkinju Općinskog suda u Širokom Brijegu, smanjenjem plate za 10 posto na period od četiri mjeseca. Odluka je postala pravomoćna.

U Odluci Komisije je navedeno da je sutkinja Mandić „nepažljivo obavljala svoju službenu dužnost, donijela presudu prepisujući dijelove iz obrazloženja druge presude, što je imalo za posljedicu da predmetna presuda obiluje sadržajem koji se ne odnosi na predmetni spor, niti se tiče činjenica utvrđenih u postupku“.

U Odluci Prvostupanjske disciplinske komisije VSTV-a je navedeno da je ove informacije ranije prenijelo više dnevnih medija, što je narušilo povjerenje javnosti u pravosuđe i njegov integritet.

Podsjećamo, sutkinja Mandić je početkom prosinca 2023. donijela nepravomoćnu presudu kojom je odlučila da je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dužan nadoknaditi 4.000 KM štete „Lageru“ iz Posušja zbog klevete te ukloniti s portala priče „Lagerova roba s greškom“ i „Lagerovanje koncesija“ koje govore o načinu poslovanja ovog poduzeća.

Nasuprot kratkom osvrtu na tekst koji je i bio predmet „Lagerove“ tužbe, sutkinja Mandić se u većem dijelu svoje odluke referirala na sadržaje koje CIN nije niti objavio.

Pokušavajući shvatiti niz nerazumljivih i nelogičnih navoda iz presude, redakcija CIN-a je usporedbom tri presude pronašla da je sutkinja u značajnom dijelu kopirala presudu kolegice Snježane Parlain koja je postupala u slučajevima „Inforadara“ i „Žurnala“ pa su na taj način zaključci sutkinje Parlain završili u presudi CIN-u.

Mandić je tijekom disciplinskog postupka potvrdila da je u presudu kopirala dijelove presude kolegice Parlain koja je pet mjeseci ranije sudila u predmetu „Lager“ protiv „Žurnala“ te prije toga i u predmetu „Lager“ protiv „Inforadara“.

„Dogodila se omaška“, rekla je Mandić, odgovarajući na pitanje disciplinske tužiteljice Dejane Bojanić da li je pročitala presudu nakon što ju je napisala.

Ured disciplinskog tužitelj je predmet formirao po službenoj dužnosti nakon što je CIN o tome objavio tekst, stavljajući sutkinji Mandić na teret disciplinski prekršaj „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”.

Pored kopiranja dijela presude u predmetu protiv CIN-a sutkinja je napravila još tri propusta u vršenju službene dužnosti među kojima su kašnjenje u izradi odluka i propust u postupanju prilikom rada u vijeću koji su objedinjeni u jedan disciplinski postupak.

Utvrđeno je da je počinila disciplinske prekršaje „donošenje odluka kojim se očito krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka“ te „neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u svezi s obavljanjem dužnosti sudca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti sudaca”.

/Desk/

Objava Za kopiranje presude sutkinji iz Širokog Brijega 10% manja plaća četiri mjeseca. Ona kaže: “Omaška” pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da je sutkinja Šupe zamjenica predsjednika kaznenog odjela Općinskog suda u Šibeniku u središte pozornosti javnosti došla je i po oslobađajućoj presudi poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću uvaživši kako on boluje od sinkope nakon izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo talijanski bračni par.

Uskok je objavio detalje istrage te se naveli kako su donijeli rješenje o provođenju istrage protiv troje okrivljenika ne navodeći njihov identitet, ali je jasno kako se radi o  šibenskoj sutkinji Maji Šupe te nekadašnjem optuženiku kojem je sudila Blažu Petroviću i odvjetniku Branimiru Zmijanoviću

USKOK je, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a te rezultata imovinskih izvida Samostalnog sektora za financijske istrage Porezne uprave, donio rješenje o provođenju istrage protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita.

Osnovano se sumnja da je, u razdoblju od svibnja 2013. pa do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, I. okr. kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu, piše Uskok u priopćenju.

Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako, bez obzira na stvarno stanje predmeta, donese oslobađajuću presudu. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6.000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj daljnji iznos od 9.000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.

U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6.000 eura koju u slučaju odustanka kupca od kupovine zadržava prodavatelj. Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac.

Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6.000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđeni način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9.000 eura.

USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložio određivanje istražnog zatvora protiv svih okrivljenika.

/Desk/

Objava Hrvatski USKOK objavio kako je šibenska sutkinja primila mito za suđenje: 6.000 eura dobila prije presude, 9.000 nakon pojavila se prvi puta na Republika.

Ova sutkinja i 2016. godine radila je slično izvješće u kojem je identificirala izazove u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH te iznijela niz preporuka upućenih, između ostaloga, Tužiteljstvu i Sudu BiH. Četiri godine kasnije, kako se dade iščitati iz izvješća sutkinje Korner, stanje je skoro isto, piše Dnevni list.

Do 2023. neće se završiti predmeti ratnih zločina

U izvješću na 79 stranica, između ostaloga, zaključuje se da i, unatoč činjenici što su neke preporuke iz prethodnog Izvješća iz 2016. provedene, mnoge ostale su ostane neprovedene.

Najhitnija pitanja koja se, prema njenom mišljenju, trebaju riješiti su: neučinkovite upravljačke prakse u Tužiteljstvu BiH i propust da se u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH dade prioritet najsloženijim predmetima, što dovodi do toga da oni najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom.

“Organizacijska struktura Posebnog odjela za ratne zločine ne pogoduje učinkovitom i preciznom provođenju istraga i kvalificiranju kaznenih djela, što rezultira nekvalitetnim optužnicama. Sudski postupci traju dugo, čime se odlaže postizanje pravde i što predstavlja problem za sve stranke u postupku. Revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, u kojoj su dane detaljne smjernice za procesuiranje predmeta, još uvijek nije usvojena. Ova pitanja, uzeta pojedinačno i u cjelini, ozbiljno smanjuju izglede da će se rok za rješavanje predmeta ratnih zločina do 2023. godine ispoštovati.”, zaključuje se u izvješću sutkinje Korner.

Kada su u pitanju rješavanje najhitnijih izazova, u izvješću se preporučuje da se odmah uvedu promjene u upravljanju u Tužiteljstvu BiH, kako bi se omogućilo učinkovitije rješavanje predmeta te uvođenje smjernica i kontrole kako bi se osiguralo da najsloženiji predmeti imaju prioritet. U Izvješću se preporučuje: da se istražni timovi u Tužiteljstvu BiH adekvatno restrukturiraju kako bi se osiguralo jasnije razumijevanje složenih događaja u istragama i najučinkovitije korištenje ljudskih i materijalnih resursa; unaprjeđenje procesa provođenja istraga i pisanja optužnice; unaprjeđenje upravljanja glavnim pretresa kako bi se skratilo njegovo trajanje i usvajanje revidirane Državne strategije.

Kako se ponovno ističe u Izvješću, ukoliko se mjere za rješavanje ovih i drugih pitanja brzo ne poduzmu, procesuiranje svih predmeta neće biti završeno do 2023. godine.

“S obzirom na godine života osumnjičenih i svjedoka, kao i sve teže pronalaženje dokaza, uskoro neće biti nikako moguće voditi postupke u predmetima ratnih zločina. Odgovorni organi na državnoj razini u BiH se pozivaju da najozbiljnije razmotre preporuke iznesene u ovom izvješću i poduzmu potrebne mjere kako bi osigurali da pravda bude zadovoljena”, zaključuje se u izvješću britanske sutkinje.

Ali ipak postoji napredak

Iako se ističe da većina oblasti izaziva zabrinutost, napredak ipak postoji. “Najuočljiviji napredak se primjećuje u drukčijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH”, navedeno je. To se, prema autoričinom mišljenju, može pripisati odlasku prethodnog glavnog tužitelja (Goran Salihović), gdje su neki od kontiuniranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužiteljstvom BiH, po njenom zaključku, “izravna posljedica autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”.

“Dojam stečen kroz razgovore sa osobljem je da postoji primjetna želja da Tužiteljstvo uspješno funkcionira i da se ostvare ciljevi zacrtani u Državnoj strategiji. Izuzev toga, pozitivno je što u Posebnom odjelu za ratne zločine radi veći broj tužitelja koji pristupaju teškom zadatku sa odlučnošću i entuzijazmom”, navodi se u izvješću sutkinje Korner.

Kritike glavnoj tužiteljici: Bavi se najsitnijim detaljima – treba joj pomoć međunarodnog tužitelja

Međutim, postoje i ozbiljne kritike na rad glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, Gordane Tadić, a ističe se da nepromijenjeno rukovodeće strukture ne doprinose maksimalnoj učinkovitosti u radu Tužiteljstva, kao i da glavna tužiteljica još nije imenovala rukovoditelja Posebnog odjela za ratne zločine unatoč činjenici da na to ima pravo u skladu sa Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Tužiteljstva i da je VSTV imenovalo tri od četiri zamjenika glavnog tužitelja.

“Iz razgovora sa glavnom tužiteljicom, rukovoditeljima odjela i tužiteljima, očito je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, primjerice, vrši raspodjelu predmeta tužiteljima i inicijalni pregled svih optužnica”, piše u izvješću. Pojašnjava se kako su dužnosti glavnog tužitelja, između ostalog, i donošenje politike koja će usmjeriti djelovanje tužiteljstva u cjelini kao i donošenje pisanih uputstava za provođenje te politike, osiguranje da odluke tužiteljstva budu dostavljene onima na koje se odnose, da surađuje sa drugim institucijama, drugim tužiteljstvima, sudovima i medijima.

“Konkretno, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH odgovorna je za upravljanje cijelim Tužiteljstvom i od nje se ne treba i ne može očekivati rad na pitanjima koja mogu rješavati njeni podređeni jer taj propust dovodi do kašnjenja u donošenju odluka… S obzirom na složene i različite dužnosti koje obavlja glavna tužiteljica i v.d. rukovoditelja Posebnog odjela, snažno se preporučuje da se rukovodstvu Tužiteljstva pruži dodatna pomoć angažiranjem na određeno vrijeme iskusnog međunarodnog tužitelja kao savjetnika. Istina da ova preporuka može prouzročiti političke i praktične poteškoće, međutim, “teška vremena zahtijevaju teške odluke””, stoji u preporuci.

Kritizira se i činjenica da se nije provela preporuka o ponovnom uvođenju regionalnih timova, te da je glavna tužiteljica o ovome donijela učinila tek početkom siječnja ove godine donijela odluku, ali i da se “ništa nije promijenilo po pitanju radnog vremena koje i dalje završava u 16 sati jer bi, kako smatra sutkinja Korner, oni koji prihvate dužnost u Posebnom odjelu, u ovoj fazi trebali biti spremni raditi i izvan službenog vremena” itd.”

Manjkava kvaliteta optužnice, nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji djela

Što se tiče kvaliteta optužnica, u izvješću se, između ostaloga, navodi da su i sudci i branitelji istaknuli da su opisi u optužnicama, kako pravni, tako i činjenični, prečesto manjkavi. Primjerice, pogrešna pravna kvalifikacija kaznenog djela koje se optuženom stavlja na teret – napr. optužba za “ratne zločine” za djela koja sadrže zakonska obilježja “zločina protiv čovječnosti”; nepreciznost u opisu zločina; optužbe za udruženi zločinački pothvat (UZP) i zapovjednu odgovornost kao alternativne oblike učešća u izvršenju djela; optuženome se stavlja na teret i zapovjedna odgovornost i izravno izvršenje u odnosu na isti događaj. Zaključuje se da u “ovo sve osnovne pravne pogreške koje su rezultat nedovoljnog razumijevanja propisa koji se odnose na ta djela i pisanje optužnice”.

U poglavlju o “Nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela”, navodi se da je to i dalje značajan problem, ali se i navodi da “za razliku od svog prethodnika, glavna tužiteljica kao i njezino vodeće osoblje , shvaćaju važnost dosljednog pristupa u odnosu na pravnu kvalifikaciju kaznenog djela”.

Pa se tako navodi primjer da jedno sudsko vijeće utvrdi da događaju u jednoj općini predstavljaju zločin protiv čovječnosti, a sličan događaju u drugoj općini karakterizira se (samo) kao ratni zločin.

Nedosljedna primjena zakona: Za neke KZ BiH, za neke KZ SFRJ

Kao dodatni element usložavanja Korner navodi i zakone koji se primjenjuju u predmetima ratnih zločina, KZ BiH iz 2003. i KZ SFRJ iz 1976. godine.

“Kao posljedica presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Maktouf i Damjanović’, KZ BiH iz 2003. primjenjuje se u predmetima koji uključuju navode zločina protiv čovječnosti i udruženog zločinačkog pothvata, a KZ SFRJ iz 1976. se primjenjuje u drugim predmetima. Posljedica toga je razlika u visini propisanih kazni. Ako, kako se očekuje, revidirana Državna strategija rezultira u većem broju predmeta ustupljenih u fazi istrage, vjerojatno je da će te razlike uzeti još više maha. Panel za ujednačavanje sudske prakse treba podrobnije analizirati postojeći problem nedosljednosti i krenuti ka dosljednijoj primjeni zakona”, zaključuje se, između ostaloga, u izvješću sutkinje Korner.

(Izvor: Denvni list)

Tužiteljstvo BiH iz doba Gorana Salihovića analizu sutkinje Korner nazvalo “navodnom” i zaključilo da je riječ o “grubom miješanju u neovisnost pravosuđa BiH”

Podsjetimo, u svom izvješću iz 2016. godine sutkinja Korner ozbiljno je kritizirlaa rad Tužiteljstva, a tadašnjem glavnom državnom tužitelju Goranu Salihoviću ukazala na ozbiljne propuste: da je “jedina smjernica pri podizanju optužnica njihov broj te da svaku od optužnica on osobno pregleda, što”, kako zaključuje Korner, “ne bi trebao biti posao glavnog tužitelja”. Također, kako stoji u izvješću i većina tužitelja pod pritiskom su od ‘ispunjavanja norme’ u podizanju optužnica, a istražitelje okarakterizirala kao ‘slijepce koji vodi slijepac’.

Korner zaključuje da skoro da i ne postoji suradnja sudaca i glavnog tužitelja.

“Glavni tužitelj je “naprosto opsjednut” nastojanjem da ostvari povoljne rezultate u statističkom smislu, zbog čega je svu pozornost usmjeravao na jednostavnije predmete, na uštrb procesuiranja visoko rangiranih počinitelja. I Tužiteljstvo i Sud su pretrpjeli štetu zbog toga što se tretiraju kao političke ‘boksačke vreće’. Tužiteljstvo trpi i zbog unutarnjih razmirica i zbog rukovodstva koje je u najmanju ruku neadekvatno. Također je vrijedno spomena da su na službenim sastancima za uočene nedostatke u procesu, kao što su naprimjer dužina suđenja i nedosljedne presude, u Tužiteljstvu prebacivali na sudce i obrnuto. Obje strane sugerirale su da je drugoj strani potrebna obuka u vođenju suđenja za ratne zločine”, zaključuje Korner u svom izvješću.

Na ovu analizu sutkinje Korner vrlo burno su reagirali iz Tužiteljstva te odogovorili da su “ponosni na ostvarene rezultate”.

“Norma od 159 posto. Kvalitet rada 94 posto. Osuđujuće presude u predmetima ratnih zločina – više od 80 posto. U 2015. godini, riješeni su svi predmeti Kategorije 2, odnosno najsloženiji predmeti koji su proslijeđeni iz tužiteljstva MKSJ, za najteže zločine u povijeti čovječanstva. Uposlenici Tužiteljstva BiH uložili su velike napore u ostvarene rezultate, a brojka od više od 610 optuženih za ratne zločine, dovoljno govori o kvalitetu rada, kao i osuđujuće presude i izrečene pravomoćne kazne od 2087 godina zatvora”, navedeno je tada Tužiteljstva.

Najavljeno je i da će Kolegij uposlenika Tužiteljstva BiH, zatražit od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, da “upozna veleposlanike OSCE-a sa stajalištem Tužiteljstva BiH da navodna analiza predstavlja grubo miješanje u neovisnost pravosuđa BiH”.

Tužiteljstvo BiH, nakon analize iz 2016. istaknulo je da je “otvoreno za suradnju sa svim partnerskim institucijama, kojima je cilj napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina a ne destrukcija institucija i negiranje ostvarenih rezultata”.

/Republikainfo.com/

Objava Britanska sutkinja Joanna Korner: ‘Uskoro neće biti moguće voditi postupke ratnih zločina’ pojavila se prvi puta na Republika.