„Predlaže se preciziranje odredbe koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom provođenja nadzora u vezi s prijavljivanjem rada radi otklanjanja pravnih praznina i lakše primjene zakonskih odredbi, uspostavljanje razmjernog sistema kažnjavanja koji strožije kažnjava poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad, kao i izmjena modela javne objave podataka na listi poslodavaca“, navela je državna sekretarka Ministarstva rada, porodice, penzijskog sistema i socijalne politike Margareta Mađerić.

Zakon uoči turističke sezone po hitnom postupku

Novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada Vlada je uputila Saboru po hitnom postupku uoči turističke sezone, kao i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.

Među ključnim novinama je strožije kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Tako se, uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura, uvodi nova novčana kazna u iznosu od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca kojem se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Kada je riječ o listi poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljeni rad, takozvanoj “crnoj listi”, period javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, što znači da poslodavci na “crnoj listi” neće imati mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

Brisanje s “cnre liste” poslodavaca

Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste, koji Ministarstvo mora provesti u roku od tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravosnažne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili proglašeno ništavnim.

Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog narednog utvrđivanja neprijavljenog rada.

Prije isteka godine dana Ministarstvo će brisati poslodavca s liste u slučaju njegove smrti, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz sudskog ili obrtnog registra.

S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Olakšice u vezi dozvola za strane državljane

Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produženje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produženje te dozvole podnesen prije isteka njenog važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.

Među predloženim novinama je i obavezna prijava radnika na penzijsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu.

Nadalje, proširuje se sustav JEER-a (Jedinstvena elektronska evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi.

/Desk/

Objava Hrvatska donosi strožije mjere za neprijavljivanje stranih radnika pojavila se prvi puta na Republika.

Pisali smo o izmjenama Zakona o stranim radnicima koji se posebno odnosio na prava i obveze stranih radnika i agencija koje ih dovode, hrvatske iseljenike i zaštitu domaćih radnika. Nakon usvajanja tog Zakona nastupile su značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i na nadzor agencija koje ih dovode. Čini se da je novi Zakon uvelike doprinio ovom smanjenju jer se prema podacima HZZ-a broj odbijenih dozvola u prvih deset mjeseci ove godine povećao za oko 12.260 negativnih mišljenja u odnosu na cijelu 2024. godinu. Naravno, postoje i drugi faktori za ovo smanjenje.
Brojke koje mijenjaju perspektivu

Pojasnit ćemo situaciju. Dakle, u prvih deset mjeseci 2025. evidentno je smanjenje ukupno izdanih dozvola za rad. Riječ je o padu od oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Posebno se ističe pad u broju izdanih dozvola za novo zapošljavanje. Promatra li se samo listopad, trend je još izraženiji. Od ukupno nešto manje od 13 tisuća izdanih dozvola, samo se oko 4400, otprilike jedna trećina, odnosilo na nova zapošljavanja. Velika većina, njih oko 8170, bila su produljenja postojećih radnih odnosa, dok je približno 400 dozvola izdano za sezonski rad.

Osim ukupnog pada od oko 15 posto, najnoviji podaci MUP-a potvrđuju i nastavak trenda smanjivanja udjela dozvola izdanih za novo zapošljavanje državljana trećih zemalja. Ove je godine izdanih dozvola za nove radnike gotovo 40 tisuća manje nego lani, oko 73 tisuće naspram prošlogodišnjih približno 113 tisuća, pa njihov udio prvi put pada ispod polovice svih izdanih dozvola. Takav rezultat ponajprije proizlazi iz porasta broja produljenja postojećih dozvola, kojih je oko 9400 više nego prošle godine, ali i blagoga rasta sezonskih dozvola, kojih je oko 2450 više.

Ako se ritam iz prvih deset mjeseci nastavi do kraja godine, Hrvatska bi mogla završiti s ukupnim brojem izdanih dozvola znatno manjim nego lani, kada je prvi put pređena granica od preko 200 tisuća dozvola. Iako će apsolutni broj radnika iz trećih zemalja i dalje ostati velik, dinamika se osjetno mijenja.
U kojem sektoru je pad najvidljiviji

Najveći pad potražnje zabilježen je u graditeljstvu i turizmu, dvjema granama koje su u posljednjim godinama bile glavni magnet za strane radnike.

Graditeljstvo, koje je godinama raslo potaknuto obnovom i investicijama, ulazi u fazu zasićenja. Poslodavci upućuju na smanjen broj projekata i oprez investitora.

Turizam, koji svake godine troši goleme količine sezonske radne snage, usporio je tempo zapošljavanja u ranim mjesecima godine, dijelom i zbog pooštravanja procedura i manjeg broja novih radnika koji se prijavljuju.

Unatoč padu, oba sektora i dalje su glavni korisnici stranih radnika. Za njima slijede industrija, trgovina i uslužne djelatnosti sve s blažim, ali vidljivim padom.
Zašto se događa pad: kombinacija domaćih i globalnih faktora

Stručnjaci ističu nekoliko razloga:

Stroži propisi i procedure – novi sustav kontrole i provjera produžio je i zakomplicirao put od prijave do dozvole. Poslodavci sve češće upozoravaju na administrativna kašnjenja.
Slabija potražnja za radom – nakon razdoblja ubrzanog rasta, građevinarstvo i dio turističkog sektora ulaze u stabilniju fazu, što prirodno smanjuje potrebu za novim radnicima.
Rast interesa domaćih radnika – rast plaća i bolja radna prava polako vraćaju dio radne snage u sektore koje su stranci ranije gotovo u potpunosti nadomjestili.
Globalne promjene migracijskih tokova – konkurencija među europskim državama za radnike iz Azije i Afrike raste, a dio radnika odustaje od Hrvatske zbog strožih pravila ili sve većih očekivanja poslodavaca.

Radnici nisu nestali, ali dinamika jest

Premda se broj izdanih dozvola smanjuje, broj aktivnih stranih radnika u Hrvatskoj i dalje je vrlo visok. Većina radnika koji su u zemlju došli prethodnih godina produžuju svoje ugovore i ostaju na istim radnim mjestima.

To znači da Hrvatska i dalje ostaje zemlja koja ovisi o stranim radnicima ali više ne u onoj mjeri u kojoj je ovisila tijekom prošlog „uvoznog vrhunca“.
Što možemo očekivati u idućim mjesecima

Ako se trend nastavi, Hrvatska će se suočiti s prijelaznim razdobljem. Manji broj novih radnika mogao bi donijeti pritisak na pojedine sektore tijekom turističke sezone, dok se poslodavci intenzivnije okreću domaćoj radnoj snazi i automatizaciji.

S druge strane, dugoročno bi se mogla smanjiti ovisnost o uvozu radne snage ali samo ako rast plaća i kvaliteta radnih uvjeta budu dovoljno privlačni domaćim radnicima. Pad broja stranih radnika sigurno je poruka: hrvatsko tržište rada ulazi u novu fazu u kojoj će ravnoteža između domaće i strane radne snage biti sve važnije pitanje.

(Izvor: Bug.hr)

Objava Zašto se smanjuje broj radnika u Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Republika.

Zbog manjka radne snage posljednjih je godina povećan broj dolazaka državljana Nepala, Bangladeša i Pakistana koji dobivaju radne dozvole u BiH. Iako puno njih ostaje raditi, dio se krijumčarskim lancima prebacuje u Hrvatsku i nastavlja put u druge članice Unije.

Služba za poslove sa strancima je u srijedu izvijestila da su ukinute radne vize za 39 državljana Pakistana, a u proceduri je 14 državljana Bangladeša.

Iz te policijske agencije navode kako ilegalni migranti plaćaju velike novčane iznose posrednicima ili samim poslodavcima kako bi im osigurali radne dozvole i vize za zakonit ulazak u BiH.

Služba je pozvala poslodavce da strane radnike uvoze isključivo putem ovlaštenih agencija te upozorila kako će u suprotnom morati plaćati troškove smještaja u migracijskome centru i deportacije iz BiH.

BiH je u prvih šest mjeseci 2024. izdala 3230 radnih dozvola i taj se broj svake godine povećava.

/Desk/

Objava BiH počela ukidati vize ilegalnim migrantima koji se predstavljaju kao strani radnici pojavila se prvi puta na Republika.

“Što se tiče izvještaja za prvu polovinu ove godine najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjetnost, zabava, rekreacija (230)…

Što se tiče država porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168), Hrvatske (101)… “, rekao je za agenciju FENA stručni suradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.

Naveo je da ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6.073 radne dozvole (Federacija BiH 4.295, RS 1.400 i Brčko Distrikt BiH 378 radnih dozvola). Pupić je podsjetio da je ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. godini iznosila je 3.995 radnih dozvola (Federacija BiH 2.435, RS 1.400 i Brčko Distrikt BiH 160 radnih dozvola).

Pupić je dodao da godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola u 2024. godini iznosi 2.450 radnih dozvola (Federacija BiH 1.950, RS 400 i Brčko Distrikt BiH 100 radnih dozvola), te podsjetio da je godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola u 2023. godini iznosila 1.060 radnih dozvola (Federacija BiH 600, RS 400 i Brčko Distrikt BiH 60 radnih dozvola).

“Kada je riječ o posredovanju Agencije u zapošljavanju naših radnika u inostranstvu i dalje su aktualna dva programa u Sloveniji i SR Njemačkoj. U Sloveniju i dalje posredujemo za sva zanimanja, a u Njemačku samo za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom. Broj posredovanja na današnji dan za Njemačku je 160, dok je broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji zaključno s 31. srpnjem iznosi 7.637 radnih dozvola”, rekao je Pupić za FENU.

/Desk/

Objava Strani radnici u BiH: Najviše ih iz Turske, Nepala, Srbije i Indije pojavila se prvi puta na Republika.

U našu zemlju kako ističu, najviše dolaze radnici iz Srbije, Turske, Bangladeša, Nepala i Kuvajta, a raste interes bh. poslodavaca i za radnike iz Pakistana, Filipina i Indije.

Iz UNIDAD-a kažu kako je potreba za stranim radnicima u BiH u posljednje dvije godine u značajnom porastu.

“Prema nekim podacima, broj stranih radnika u BiH je dvostruko veći danas nego što je bio 2020. godine. Međutim, u usporedbi sa susjednom Hrvatskom koja broji preko 140.000 radnika stranih državljana, ovaj broj ipak nije velik. Najveći nedostatak radne snage se osjeća u industriji, ugostiteljstvu i građevini”, istaknuli su.

Prema dosadašnjem iskustvu te agencije, poslodavci najviše zapošljavaju strane radnike na radna mjesta kao što su tapetari, varioci, tesari, armirači, zidari, konobari i spremači hotelskih soba.

Kako navode, dosadašnja iskustva sa stranim radnicima bila su pretežito pozitivna.

“Većinom imaju volju raditi i unaprijediti svoje vještine, a uspijevaju i da se uklope sa bh. radnicima. Bilo je nekoliko slučajeva kada su radnici strani državljani pokušavali ilegalno prijeći granicu i napustiti BiH kako bi otišli u EU, ali oni su u manjini. Odabirom što kvalitetnijih radnika i temeljitim sigurnosnim provjerama koje vrše naše vlasti, nastojimo izbjeći takve situacije”, naglasili su iz UNIDAD-a.

Dodali su kako bi bh. poslodavci radije upošljavali domaće radnike, jer su često više kvalificirani od stranih radnika i za njih nije potrebna dugotrajna i skupa procedura dobivanja dozvola potrebnih za rad. Ali, kako kažu, vrlo često poslodavci nisu u mogućnosti naći domaće radnike, pogotovo u već spomenutim zanimanjima, i tada su primorani posegnuti za strancima.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih neovisno od utvrđene kvote, a najviše njih izdato je državljanima Turske (732), Srbije (336), Nepala (163), Bangladeša (159), Kine (134) i Indije (128).

Kako su naveli, najviše radnih dozvola izdato je u građevinskom sektoru, i to za betonirce i srodna zanimanja 283 dozvole, za ljevače i srodna zanimanja 260, za tesare 159, zidare 157 te za radnike za jednostavne poslove u građevinarstvu 125, piše FENA.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca.

Iz Ministarstva su naveli da su razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca to što se Federacija BiH, odnosno Bosna i Hercegovìna, susreće sa problemom nedostatka radne snage, posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima, a što se odražava na velike poslodavce koji su pretežito orijentirani na izvoz.

Dodaju i to da se domaći privrednici, posebno izvoznici, suočavaju s nedostatkom radne snage iako na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima koje poslodavci smatraju deficitarnim. Međutim, kako navode iz Ministarstva, te osobe ne traže posao, već su na evidencijama službi za zapošljavanje zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i nekih drugih socijalnih naknada, koje ostvaruju kao nezaposlene osobe.

/Desk/

Objava U BiH trenutno radi 3.500 stranih radnika, dvostruko više noego prije tri godine pojavila se prvi puta na Republika.