Podsjetimo, Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca 2023. godine podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, nekadašnjih visokih dužnosnika Armije BiH, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije BiH i HVO-a: optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.

Kako prenosi Detektor tijek nastavka suđenja, tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je na nekoliko zabilješki iz srpnja i kolovoza 1993. godine.

“Ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira”, citirao je tužitelj zabilješku uz koju stoji riječ “tajno”. Istaknuo je kako je zapisano da se “ekstremni izdvoje i nikom ne prijavljuju”.

“Bojovnici idu u KPZ Zenica, a ekstremi se kod nas u Bugojnu zadržavaju”, navedeno je u dnevniku.

Izuzev u vezi s postupanjem prema zarobljenicima, dnevnik je uložen i na okolnosti rada i sastava Ratnog predsjedništva Bugojna.

U spis su uvrštene naredbe Suda BiH i zapisnici o pretresu Mlaćinih nekretnina iz 2007. kojima Tužiteljstvo nastoji dokazati da je dnevnik pribavljen na zakonit način. Nekoliko akata odnosi se na ulogu optuženog.

“Ovaj dokaz ulažemo na okolnosti stvarnog autoriteta Dževada Mlaće”, rekao je tužitelj.

Uloženi su dokazi o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka četiri osobe na Rostovu iz 2020. godine. Među 80-ak dokumenata kojima je Tužiteljstvo okončalo uvođenje materijalnih dokaza jesu izvješća o postojanju oružanog sukoba, te statusu zarobljenika i drugih osoba.

Mlaćo je optužen da je u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike, niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Obrana Mlaće prigovorila je na zakonitost pribavljanja dnevnika. Braniteljica Sabina Mehić je kazala kako je izvršen pretres stana i kuće, a da postoji samo zapisnik o pretresu stana.

“Za pretres u kući, gdje je navodno pronađen rokovnik, nema zapisnika”, kazala je Mehić.

Prema njenim riječima, učinjeno je niz propusta, a neki od njih su bili i prilikom otvaranja dokaza.

Mehić je kazala da će se u završnoj riječi osvrtati na sadržaj dnevnika. Napomenula je da se vještak Tužiteljstva nije mogao izjasniti čije su riječi zapisane u rokovnik. Nastavak suđenja je 16. prosinca, piše Detektor.

/Republika

Objava Ratni dnevnik Dževada Mlaće dokaz na suđenju za zločine nad Hrvatima Bugojna: “Ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira” pojavila se prvi puta na Republika.

Zatočeni na više lokacija Borislav Jezidžić u istrazi je ispričao kako se nakon sukoba u srpnju 1993. predao sa suborcima iz specijalne policije i kako su bili zatočeni na više lokacija. Sa stadiona “Iskre” odvedeni su na prinudne radove, javlja Detektor.ba.

KRIJE LI ZEMLJA ROSTOVA UBIJENE HRVATE: Smatrani nestalima i mrtvima, a kopali vodovod mudžahedinima!

“Vođen sam u Hrasnicu, kopao sam tri dana tranšeje i rovove”, naveo je svjedok u iskazu iz 2007. godine. Njegov iskaz pročitan je na suđenju Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću.

Mlaćo je optužen, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Cikotić je, kao bivši zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH, kao i da nije poduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Na teret mu je stavljeno i odvođenje hrvatskih zarobljenika na prinudne radove na prve linije, gdje su neki poginuli i ranjeni.

PREDMET MLAĆO I CIKOTIĆ – Svjedok pred istražiteljma izvršio samoubojstvo samo dan prije nego što je trebao otkriti lokaciju s tijelima ubijenih Hrvata Bugojna

Kopali rovove na prvim linijama Tužitelj Mladen Vukojičić pročitao je iskaz Zorana Gvozdena, nekadašnjeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji je kazao da je večer uoči sukoba 18. srpnja 1993. uhićen u Bugojnu s trojicom suboraca. Gvozden je rekao da su prvo bili zatvoreni u Gimnaziji, a potom u salonu namještaja.

“Događalo se da stražari izvode zatočenike i tuku”, naveo je svjedok opisujući premlaćene zarobljenike. Dodao je da su prebačeni na stadion “Iskre” i da su vođeni na prvu liniju, gdje su pravili zemunice. Naveo je da je bio zatvoren 245 dana i da je u ožujku 1994. razmijenjen. Boro Križanac je u istrazi kazao da se njegova jedinica predala 25. srpnja 1993. i da su odvedeni u Gimnaziju.

Istraga samoubojstva u Bugojnu – Tko je otkrio i prijetio zaštićenom svjedoku koji je trebao pokazati gdje su stratiša ubijenih Hrvata?

“Napravili su špalir, a onda su nas udarali rukama, nogama i nekim lancima”, rekao je svjedok 2007. godine i dodao da su prebacivani u druge objekte, gdje je također bilo fizičkog zlostavljanja. Križanac je izjavio da je s 12 zatočenika sa stadiona odveden na prvu liniju, gdje su kopali rovove.

Naveo je da je tu ranjen Miroslav Zelić, a da misli da je ozlijeđen i jedan pripadnik Armije BiH. Obrana Dževada Mlaće prigovorila je na relevantnost pročitanih iskaza, a Obrana Cikotića također je ocijenila da većina navoda nije relevantna. Braniteljica Jesenka Rešidović je kazala da ono što bi moglo biti relevantno nije potpuno jer su zarobljenici vođeni na radove i prije rujna 1993. godine, od kada optužnica tereti Cikotića. Suđenje se nastavlja 4. veljače.

/Desk/

Objava Suđenje Cikotiću i Mlaći za ratne zločine nad Hrvatima Bugojna pojavila se prvi puta na Republika.

Josip Ljubos je rekao da je fratar. On je posvjedočio o sastancima iz 1993. godine između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na kojima su, pored njega, bili i predstavnici Islamske zajednice.

“Tema na sastancima je bila da ne dođe do rata između Hrvata i muslimana. Već smo bili napadnuti od srpske vojske. Mlaćo je bio glavni pregovarač. On je rekao kako je rat između Hrvata i muslimana počeo u Prozoru i na još drugim mjestima, te što bi mi bili izuzetak“, ispričao je Ljubos, navodeći da se Mlaćo protivio pečatu Herceg-Bosne.

Prema njegovim riječima, rat u Bugojnu je počeo jedne subote i završio za deset dana, pobjedom Armije BiH, kada je HVO protjeran, a ratni zarobljenici i civili bili po brojnim zatvorima. Ljubos je rekao kako su on i odvjetnik Stjepan Vukadin dobili zadatak da naprave popis Hrvata za pregovore, nakon čega su došli u zgradu Općine kod Mlaće na pregovore s promatračima.

“Znaš li ti mene, znaš li ti tko sam ja? Ja sam ovdje glavna vlast, ja sam ovdje država. Nema ovdje više Herceg-Bosne“, ispričao je svjedok što je rekao Mlaćo promatračima na sastanku.

Na upit tužitelja Mladena Vukojičića o Josipu Škari, svjedok je rekao kako je on bio nogometaš ‘Iskre’ prije rata. Naveo je kako je bio premlaćen u zgradi Gimnazije i da ga je njegova sestra kontaktirala u pokušaju da ga spasi. Svjedok je rekao kako su njemu pripadnici Vojne policije rekli “da treba pitati Mlaću“.

Ljubos je ispričao da je zatvorenik Mihovil Strujić, nadimka Mićo, bio zatvoren u podrumu salona namještaja, te da ga je pozvao i tražio da dođe do privrednika Huseina Smajića, vjerujući da ga može spasiti jer je dobar s Mlaćom, ali da nije uspio, te da je on poslije likvidiran.

Ljubos je rekao kako je postojao “famozni Mlaćin spisak za likvidaciju ekstremnog dijela HVO-a koje treba likvidirati“, navodeći da je tako i bilo, te da je za taj spisak doznao kada je pronađen Mlaćin dnevnik.

Sabina Mehić, braniteljica optuženog Mlaće, pitala je svjedoka o sastanku s europskim promatračima u kolovozu 1993. godine. Svjedok je potvrdio da je na sastanku bio Peter House, kao i tužitelj Mesud Duvnjak zvani Meša.

Na pitanje odvjetnice Mehić sjeća li se da je Mlaćo rekao: “Ja sam jedina legalna vlast ovdje“ ili “Mi smo jedina legalna vlast ovdje“, svjedok je odgovorio da misli da je točna druga verzija, da bi u nastavku na dodatna ispitivanja tužitelja rekao kako je točna prva verzija. On je naveo da je Mlaćo zamjerao promatračima što su preskočili njih kao legalnu vlast.

Svjedok je na pitanja Mehić rekao kako se ne sjeća da je bio na sastanku Armije i HVO-a u travnju 1993. godine povodom zabrane izdavanja dozvole muslimanima za kretanje. On je rekao da je grupa zatvorenika, koja je bila utovarena na kamione koji su ih trebali odvesti za Zenicu, vraćena u Bugojno zbog barikade, kao i da smatra da njihovo prebacivanje nije dozvolio Mlaćo.

Mlaćo je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen sa Selmom Cikotićem, bivšim zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaći je na teret stavljeno naređivanje ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotiću da nije spriječio ni kaznio podređene pripadnike Armije RBiH zbog kaznenih djela.

Zlatko Brnac je ispričao da je bio pripadnik Treće bojne HVO-a, te da su se civili i vojska povukli 27. srpnja u Hotel ‘Kalin’. On je rekao da je odatle odveden u salon namještaja, zatim osnovnu školu, pa na stadion ‘Iskre’, odakle je vođen na kopanje zemunica na linijama prema HVO-u i Vojsci Republike Srpske.

“Dođe vojnik, odvede nas pet, deset, petnaest… Sjećam se, bila je zima, pola metra snijega palo. Spavali smo u nekim šatorima, nije se moglo ni sjesti“, rekao je svjedok, navodeći da su padale granate, te da je dobio šećer.

On je na pitanje tužitelja ispričao kako je Peca Kovačević odveden sa stadiona, a Mića Dilber iz škole, navodeći da se nisu vratili. Suđenje se nastavlja 24. prosinca, piše Detektor.

/Desk/

Objava Suđenje Mlaći i Cikotiću: Popis ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju pojavila se prvi puta na Republika.

“Iako je odbijena žalba tužiteljstva u pogledu visine kazne, tužiteljstvo ističe važnost pravomoćne osuđujuće presude u predmetu visoke korupcije u kojem je optuženi, u svojstvu nekadašnjeg ministra obrane BiH, osuđen na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 220. KZ BiH”, navode iz Tužiteljstva BiH.

Podsjetimo, Cikotić je optužen da je od 2009. do 2011. godine, u dogovoru s drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi iskoristio službeni položaj i pogodovao poduzeću ‘Scout’ iz Zagreba pogodovao poduzeću ‘Scout’ iz Zagreba.

Ministar Cikotić, optužen zbog prodaje oružja hrvatskoj tvrtci koja je tužila ministarstvo obrane BiH za neisporuku oružja

U optužnici se navodi da je Cikotić, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci streljiva. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i streljiva potpisane 2003. i 2004. godine.

Optužnica protiv ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna

Također, u siječnju ove godine, Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Cikotića i Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Općine Bugojno za zločine nad hrvatima Bugojna, dok je Sud BiH odbio optužnicu protiv osumnjičenog Tahira Granića.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca prošle godine podigao je optužnicu protiv Mlaće i Cikotića, da su za vrijeme rata u BIH i sukoba između Armije BiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.

Dževad Mlaćo optužen je za naređivanje ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani.

Selmo Cikotić optužnica tereti za izdavanje zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjesni da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer je na takav način ugrožen život te za nečovječno postupanje prema istima. Cikotiću se stavlja na teret da nije poduzeo nužne i razumne mjere kako bi spriječio premlaćivanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a iako je imao informacije koje su mu omogućavale zaključak da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva kaznena djela te da je propustio kazniti izvršitelje, iako je za to imao razlog.

/Desk/

Objava Cikotić, bivši ministar obrane i sigurnosti, osuđen na tri godine zatvora zbog korupcije – pogodovao zagrebačkom poduzeći u prodaji streljiva iz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca prošle godine podigao je optužnicu protiv Mlaće i Cikotića, da su za vrijeme rata u BIH i sukoba između Armije BiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.

Dževad Mlaćo optužen je za naređivanje ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani.

Selmo Cikotić optužnica tereti za izdavanje zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjesni da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer je na takav način ugrožen život te za nečovječno postupanje prema istima. Cikotiću se stavlja na teret da nije poduzeo nužne i razumne mjere kako bi spriječio premlaćivanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a iako je imao informacije koje su mu omogućavale zaključak da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva kaznena djela te da je propustio kazniti izvršitelje, iako je za to imao razlog.

Optužnicu možete pročitati  OVDJE

/Republika/

Objava Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mlaće i Cikotića za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izvješćuje Dnevni avaz, optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen popis zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od poslijedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planirnu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i skrivena.

Za tijelima preostalih žrtava se traga

Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.

Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni, a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.

Navode optužbe Tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, izvješćuje Dnevni avaz.

/Desk/

Objava Podignuta optužnica protiv Cikotića, Mlaće i Granića za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna pojavila se prvi puta na Republika.

Cikotić se teretio da je u periodu od 2009. do 2011. godine iskoristio službeni položaj i pogodovao poduzeću “Scout” iz Zagreba, koja je trebala otkupiti viškove naoružanja iz BiH, čime je oštetio državni proračun za 9,7 milijuna KM.

Kako se navodi u optužnici koju je podiglo Tužiteljstvo BiH, Cikotić je, protivno sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, kao i četiri rješenja o isporuci streljiva.

Prema optužnici, on je odobrio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i streljiva zaključene 2003. i 2004. godine.

Prilikom iznošenja završne riječi Tužiteljstvo BiH je zatražilo da Sud BiH donese osuđujuću presudu navodeći kako će na taj način pravosuđe pokazati da se želi boriti protiv korupcije i kriminala “bijelih kragni”.

Ministar Cikotić, optužen zbog prodaje oružja hrvatskoj tvrtci koja je tužila ministarstvo obrane BiH za neisporuku oružja

Državno tužiteljstvo je navelo kako je smisao ugovora sa zagrebačkim poduzećem ‘Scout’ bila prodaja zastarjele i neperspektivne pokretne vojne imovine, a da je optuženi Cikotić kao ministar obrane, dajući suglasnosti i mijenjajući kroz anekse suštinu ugovora, pogodovao kupcu na štetu proračuna BiH.

Obrana je tražila oslobađanje, negirajući odgovornost Cikotića. On je, kako podsjeća Klix, 2020. godine izabran za ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH. Na prvostupanjsku presudu postoji mogućnost žalbe, piše Klix.ba.

/Desk/

Objava Cikotić nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog 9,7 milijuna KM – pogodovao zagrebačkoj tvrtci u kupnji bh naoružanja pojavila se prvi puta na Republika.

Dok policija istražuje motive za ovaj strašan čin, Večernji list BiH piše kako se Aletić bio jedan od svjedoka Tužieljstva BiH u predmetu protiv Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, tadašnjeg zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH te bivši državni ministar sigurnosti.

Kako piše Večernji list BiH, svjedok Aletić je sebi odlučio oduzeti život dan prije nego što je na Rostovu trebao otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Bugojna, a traga se za njih još 15. Kako piše Večernji list, Aletić je sebi pucao u glavu pred očima istražitelja.

/Desk/

Objava PREDMET MLAĆO I CIKOTIĆ – Svjedok pred istražiteljma izvršio samoubojstvo samo dan prije nego što je trebao otkriti lokaciju s tijelima ubijenih Hrvata Bugojna pojavila se prvi puta na Republika.

Već i na samu najavu predavača društvene mreže su se užarile od negativnih komentara.

“Još malo pa će ovi iz sda i hadise pisati”,

“Pa ljudi moji ima li ovom našem ludilu kraja. Jesmo li zaista toliki debilčine da ništa ne shvatamo već nezaustavljivo svom snagom srljamo u vlastitu propast istovremeno govoreći kako smo superiorni u odnosu na druge i vjerujući u to. Imaju li naše gluposti granicu???”,

“Umjesto da robija, predaje na kursevima”, “Je li ovo istina?” itd…

/Republika/

Objava Bivši ministar Cikotić predaje na ‘Kursu islama za srednjoškolce’ pojavila se prvi puta na Republika.

Kada je u pitanju druga spomenuta optužnica, navodi se kako je McGonigal primio mito od osobe koja je imala poslovne interese u Europi, te da je bila zaposlena u albanskoj obavještajnoj službi, prenosi izvješćivanje američkih medija N1 BiH.

S ovim u vezi, McGonigal je optužen i za davanje lažnih izjava, jer nije uspio objansiti kako i zašto se tijekom putovanja u Albaniju i na Kosovo u listopadu 2017, sastao s albanskim premijerom i kosovskim političarem, prenosi CNBC.

Cjelokupnu optužnicu objavio je i Washington post, a osim albanskih državljana, u njoj se spominju i državljani Bosne i Hercegovine.

Oni su označeni kao “Osoba C” i “Osoba D”, a od njih je, navodno, hapšeni bivši agent FBI-a tražio pola milijuna američkih dolara za organiziranje sastanaka s američkim diplomatama.

“Osoba C” opisuje se kao državljanin BiH koji je bio savjetnik člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, kao i bivši ministar obrane.

“Osoba D” opisana je kao bh. državljanin koji je osnivač i upravitelj jedne od farmaceutskih kompanija.

Cikotić: On me nije kontaktirao

Na osnovu opisa “Osobe C” zaključuje se ta bi to mogao biti Selmo Cikotić (SDA). On je, u periodu od 2007. do 2012. godine obnašao dužnost ministra obrane BiH. Nadalje, Cikotić je od početka 2016. godine do listopada 2018. godine radio kao savjetnik u kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

N1 BiH kontaktirao je Cikotića s upitom na ovu temu, a on je samo kratko odgovorio: “Nitko me nije kontaktirao. Ne bih želio o tome dodatno govoriti, naročito ne na razini špekulacija”.

Optužnica: Osobe C i D tražile sastanak s američkim dužnosnicima

Treba naglasiti da u optužnici protiv McGonigala stoji da se 27. travnja 2018. godine sastao sa osobama C i D u Njemačkoj.

Na sastanku su osobe C i D zatražile priliku za sastanak s veleposlanikom SAD-a u UN-u ili s nekim drugim visokim dužnosnicima Američke vlade, kako bi utjecale na politiku u Bosni i Hercegovini.

Osmog svibnja iste godine McGonigal je komunicirao s vezom FBI-a u UN-u i zatražio pomoć u organizaciji sastanka kojeg su “Osoba C” i “Osoba D” zahtjevale.

Također, on je u lipnju 2018. godine predložio “Osobi A” (koja je opisana kao američki biznismen albanskog porijekla)  osnivanje sporazumne veze s “Osobom D” i njegovom farmaceutskom kompanijom.

Prijedlog optuženika McGonigala uključio je dogovor da farmaceutska kompanija koja je u vlasništvu “Osobe D” isplati kompaniji “Osobe A” 500.000 dolara kao naknadu za zakazivanje sastanka između farmaceutskih kompanija osobe “D” i predstavnika američkog izaslanstva u UN-u.

Prvog srpnja 2018. godine McGonigal šalje elektronsku poruku “Osobi A” u kojoj navodi da pripremi ugovor i da mora zaštiti njegovo ime. 18. srpnja 2018. godine, kako je predložio optuženi bivši agent FBI-a, “Osoba A” je predložila ugovorni aranžman sa “Osobom D”, po kojoj bi kompanija čiji je vlasnik “Osoba A” dobila 500.000 dolara u zamjenu za zakazivanje sastanka između “Osobe D” i predstavnika iz Veleposlastva SAD-a u UN-u.

Navodi se da je 26. srpnja 2018. godine optuženi pozvao svoju FBI vezu u SAD-u te joj je predložio datume za sastanak koji su tražili osobe C i D.

13. kolovoza 2018. godine, optuženi McGonigal je prisustvovao sastanku na kojem je informirao višeg dužnosnika američkog veleposlanstva u UN-u o zahtjevima osoba C i D. Optuženi McGonigal ni u jednom trenutku ne dijeli informacije o financijskom interesu osobe A ili sastanku o svom financijskom odnosu sa osobom A – stoji u optužnici.

U optužnici se ne navodi da su C i D, državljani BiH, isplatili novac bivšem agentu FBI-a, piše N1 BiH u tekstu.

Pojedini mediji su objavili kako je identitet osobe D te vlasnik farmaceutske kompanije ZADA iz Gračanice, Davud Zahirović, koji je preminuo prije dvije godine.

/Desk/

Objava SKANDAL Američki agent FBI-ja uhićen i optužen: Usluge za ruskog oligarha, mito za utjecaj na politiku u BiH – Cikotić izgledan kao osoba C pojavila se prvi puta na Republika.