Na suđenju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Bugojnu, Tužiteljstvo BiH u dokaze je uložilo ratni dnevnik optuženog Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, u kojem su navedene zabilješke o zarobljenicima.
Podsjetimo, Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca 2023. godine podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, nekadašnjih visokih dužnosnika Armije BiH, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije BiH i HVO-a: optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.
Kako prenosi Detektor tijek nastavka suđenja, tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je na nekoliko zabilješki iz srpnja i kolovoza 1993. godine.
“Ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira”, citirao je tužitelj zabilješku uz koju stoji riječ “tajno”. Istaknuo je kako je zapisano da se “ekstremni izdvoje i nikom ne prijavljuju”.
“Bojovnici idu u KPZ Zenica, a ekstremi se kod nas u Bugojnu zadržavaju”, navedeno je u dnevniku.
Izuzev u vezi s postupanjem prema zarobljenicima, dnevnik je uložen i na okolnosti rada i sastava Ratnog predsjedništva Bugojna.
U spis su uvrštene naredbe Suda BiH i zapisnici o pretresu Mlaćinih nekretnina iz 2007. kojima Tužiteljstvo nastoji dokazati da je dnevnik pribavljen na zakonit način. Nekoliko akata odnosi se na ulogu optuženog.
“Ovaj dokaz ulažemo na okolnosti stvarnog autoriteta Dževada Mlaće”, rekao je tužitelj.
Uloženi su dokazi o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka četiri osobe na Rostovu iz 2020. godine. Među 80-ak dokumenata kojima je Tužiteljstvo okončalo uvođenje materijalnih dokaza jesu izvješća o postojanju oružanog sukoba, te statusu zarobljenika i drugih osoba.
Mlaćo je optužen da je u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike, niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Obrana Mlaće prigovorila je na zakonitost pribavljanja dnevnika. Braniteljica Sabina Mehić je kazala kako je izvršen pretres stana i kuće, a da postoji samo zapisnik o pretresu stana.
“Za pretres u kući, gdje je navodno pronađen rokovnik, nema zapisnika”, kazala je Mehić.
Prema njenim riječima, učinjeno je niz propusta, a neki od njih su bili i prilikom otvaranja dokaza.
Mehić je kazala da će se u završnoj riječi osvrtati na sadržaj dnevnika. Napomenula je da se vještak Tužiteljstva nije mogao izjasniti čije su riječi zapisane u rokovnik. Nastavak suđenja je 16. prosinca, piše Detektor.
/Republika