”Nakon što je Ministarstvo pravde BiH dobilo odgovor od turskog Ministarstva pravde da Mahmuljin nije lociran u toj zemlji, dalje aktivnosti ne mogu biti poduzete bez saznanja o novoj Mahmuljinovoj lokaciji”, rečeno je za agenciju SRNA iz Ministarstva pravde.

“Nakon podnošenja ekstradicijske molbe, pravosudna tijela Turske izvijestila su ovo ministarstvo da Sakib Mahmuljin nije lociran na teritoriji Turske. U svezi s tim, pravosudna tijela u BiH moći će dalje postupati tek kada dobiju obavijest o lokaciji potraživanog”, izvijestili su iz Ministarstva pravde.

Sud BiH je krajem travnja 2022. godine izrekao Mahmuljinu pravomoćnu zatvorsku kaznu od osam godina presudivši kako Mahmuljin nije spriječio ubojstva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

Tijekom cijelog sudskog postupka, prvostupanjskog i apelacijskog, u Sud je dolazio sa slobode. Nakon što je osuđen, umjesto u zatvor, napustio je BiH i otišao u Tursku. Mahmuljin je 23. studenog 2022. godine trebao pristupiti Sudu BiH kako bi preuzeo uputni akt na izdržavanje kazne zatvora.

/Desk/

Objava “Nestao” Mahmuljin nakon što je osuđen na 8 godina zatvora zbog ratnog zločina – Iz Turske kažu da nije kod njih pojavila se prvi puta na Republika.

Pljevljak sve rasprodao i već u Izmiru, susjed u Mahmuljin?

Na ovu tvrdnju još nije reagirao Izetbegović, ali je reagirao akademik Adamir Jerković, nekadašnji savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, isto nazvavši “teškom optužbom Ibrana Mustafića na račun Bakira Izetbegovića o navodnom skrivanju generala slavne bosanske Armije u jednoj od ‘njegovih’ vila u Turskoj”.

“Prije nekoliko dana sjedoh sa jednim gospodinom koji je čitav rat proveo s Alijom Izetbegovićem, da bi se na kraju 1995. godine sa istim razišao uz “teške riječi”. Kroz razgovor, od dotičnog gospodina saznadoh da Bakir Izetbegović samo u Izmiru ima 3 vile koje renta. Kako mi reče, u jednoj od tih vila živi i odbjegli general Sakib Mahmuljin. U dugom razgovoru saznadoh i da je prije izvjesnog vremena, na jednom sastanku SDA, najodanijim članovima sugerirano da oni koji “imaju putera na glavi”, pogotovo koji su upetljani u zločine, trebaju što prije napustati BiH i hvatati se Turske. Saznadoh da je Fikret Prevljak rasprodao svu svoju, tuđom krvlju stečenu imovinu i da je već i on u Izmiru, a da mu je komšija Mahmuljin. Pozivam i ja trojicu Srebrenčana, kojim samo što SIPA nije pokucala na vrata, da što prije kidišu prema Izmiru, jer svaki ratni zločinac, ubojica i kriminalac, još uvijek ima svoju rezervnu domovinu u kojoj je zaštićen: Srbi Srbiju i Rusiju, Hrvati Hrvatsku, a Poturice Tursku”, napisao je Mustafić.

Inače, Mustafić je bivši predsjednik Upravnog odbora Udruženja ‘Majke Srebrenice’ i nakon razlaza sa SDA postao je veliki kritičar te stranke. U svojim istupima isticao je kako je na račun žrtava u Srebrenici upućene milijarde koje je pokrala “srebrenička mafija”. On je i autor knjige ‘Planirani kaos’, autobiografski roman koji opisuje predratna i ratna zbivanja u Srebrenici i Podrinju, a posebno kriminalno djelovanje ratnog zapovjednika 28. divizije Armije BiH Nasera Orića i njemu bliskih ljudi. Knjiga je izazvala mnoge kontroverze, a i sam Mustafić je fizički napadnut što je rezultirao teškim tjelesnim ozljedama.

Mustafić kritičar SDA, Orića i “srebreničke mafije”

Orić je Mustafiću početkom 90-tih bio osobni pratitelj i potčinjeni suradnik. Za Orića je i u medijskim istupima tvrdio kako je “pripremio pokolj i ubojstva u Srebrenici nakon čega je pobjegao helikopterom” te da isticao kako je i sam Orić govorio da je “zločinac nad pripadnicima srpske nacionalnosti i treba dobiti 40 godina kao od šale”. Za Mustafića je Orić zločinaca zbog svega što je “radio od bošnjakog naroda” te da je “trebao dobiti 40.000 godina robije”, i kako svoje tvrdnje zasniva na onome “što je svojim očima svjedočio”.

Inače, u srpnju 1995 Mustafić je odveden od strane srpskih snaga iz baze u Potočarima, kada mu se gubi svaki trag, da bi se nakon sedam i pol mjeseci doznalo da je živ. Poslije devet mjeseci i 10 dana ropstva u zatvoru u Bijeljini, razmjenjen je za pripadnika Vojske Republike Srpske pukovnika Krsmanovića i još pet srpskih zarobljenika.

Akademik Jerković reagirao diskreditiranjem ‘lika i djela’ Mustafića, ali bez konkretnih dokaza

Akademik Adamir Jerković , bivši savjetnik Alije Izetbegovića, reagirao je na Mustafićevu objavu o Izetbegovićevim vilama u Izmiru, gdje u jednoj skriva odbjeglog osuđenika Mahmuljina.

“Mustafićeve optužbe shvatam kao osvetu jednog „bivšeg čovjeka“ koji već dugo iskaljuje svoj bijes, počev od izdavanja knjige Planirani haos, preko njegovih intervjua u novinama koje traže senzaciju i portalima upitne provenijencije”, napisao je Jerković, navevši kako je Alija Izetbegovića za Mustafića smatrao kako “demagogom gladnog vlasti, koji vješto manipulira opravdanim nezadovoljstvom Srebreničana”.

No, kao ni Mustafić od svog sugovornika, tako ni akademik Jerković koji je želio obraniti Izetbegovića ‘mlađeg’, nisu podastrijeli dokaze za ozbiljne optužbe – skrivanje osuđene osobe za ratne zločine i pod tjeralicom. Bakir Izetbegović o svemu još uvijek šuti, dok se množe komentari kako bi sve ipak moglo biti istina, unatoč tvrdnji akademika kako se radi o medijima željnim senzacije i upitne provincijencije”.

Podsjetimo, Sud BiH osudio nekadašnjeg zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima. Nakon raspisivanja međunarodne tjeralice,, Sud BiH je poslao zamolnicu Turskoj za izručenje Mahmuljina. Za sada nema vijesti o njegovom izručenju.

/Republika/

Objava Krije li se odbjegli general Mahmuljin u Izmiru, u “jednoj od tri vile” Bakira Izetbegovića? pojavila se prvi puta na Republika.

Državni sud je 28. studenoga 2022. izdao naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice. Prethodno mu je poslan poziv o preuzimanju akta u kojem je navedeno da se 6. prosinca 2022. javi na izdržavanje kazne zatvora.

Skoro četiri mjeseca nakon izdane naredbe za raspisivanje međunarodne tjeralice, iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rečeno da se Mahmuljin nije javio na izdržavanje kazne zatvora, te je poslana zamolnica Republici Turskoj.

“Osuđeni Sakib Mahmuljin se nije javio na izdržavanje kazne zatvora. Nakon raspisivanja međunarodne tjeralice, Sud BiH je poslao zamolnicu Republici Turskoj za izručenje osuđenog Sakiba Mahmuljina. Sudu BiH nije dostavljena medicinska dokumentacija osuđenog”, stoji u odgovoru Suda BiH.

Krajem travnja 2022. godine Prizivni odjel Suda BiH osudio je nekadašnjeg zapovjednika Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima, piše Detektor.

Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, te za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora i izrečena mu je jedinstvena kazna od osam godina zatvora.

Ova presuda je izrečena nakon obnovljenog suđenja, kada je uvažena žalba Obrane na prvostupanjsku presudu kojom je Mahmuljin osuđen na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio izravno nadređen.

Detektor je ranije pisao da je slučaj sa Mahmuljinom još jedan od primjera lošeg i neuvezanog sustava.

Tada je Goran Timotija, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo, naveo kako bijeg Mahmuljina pokazuje nespremnost i neuvezanost bh. pravosuđa s ostalim zemljama u provođenju krivaca.

“Potpuno je neshvatljivo da je pravosuđe BiH očekivalo da se Mahmuljin ‘javi na izdržavanje kazne’. Umjesto da ga preduhitre u njegovom bijegu i privedu na vrijeme na izdržavanje kazne, oni su očekivali da će se dotični javiti na izdržavanje, kao da ga čeka ljetovanje, a ne zatvor“, kazao je Timotija.

Nedavno je Sud Bosne i Hercegovine raspisao tjeralicu za Duškom Suvarom, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno silovanja i nečovječnog postupanja na području Glamoča 1992. godine, nakon što se nije pojavio na izdržavanju kazne. Prema posljednjim informacijama njegovog odvjetnika, Suvara se, u vrijeme kada se trebao javiti na izdržavanje kazne, nalazio u Turskoj.

Iz Suda BiH su, pored Suvare, prema ranijim informacijama, tjeralice su raspisane za još nekoliko pravomoćno osuđenih jer se nisu javili ili nisu pronađeni na adresi prije upućivanja na izdržavanje kazne.

Među njima su Novak Đukić – osuđen za zločin na tuzlanskoj Kapiji, Boško Lukić –osuđen za zločine u Ključu, Miroslav Duka – osuđen zbog zločina u Bileći, Mićo Jurišić – osuđen za zločine na području Prijedora, Momir Savić – osuđen za zločine u Višegradu, kao i Mirko Todorović – osuđen za zločine u Bratuncu.

Uz njih, tjeralice su raspisane za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni zbog zločina u Odžaku, Draganom Marjanovićem osuđenim za zločine u Tesliću, te Dragomirom Kezunovićem kojem je Prizivni sud u Beogradu smanjio kaznu Suda BiH sa 14 na pet godina zatvora, te Simo Stuparom, osuđenim za zločine u Vlasenici. Pred bh. pravosuđem su aktivne 172 tjeralice protiv nedostupnih za ratne zločine, piše Detektor.ba.

Objava Sud BiH raspisao tjeralicu za Mahmuljinom – pobjegao je u Tursku pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što se nekadašnji  zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH Sakib Mahmuljin nije odazvao pozivu Suda BiH na izdržavanje kazne zatvora, sud je danas izdao naredbu za raspisivanje potjernice, doznaje Klix.ba.

Objava Za Mahmuljinom se izdaje međunarodna tjeralica – nije se odazvao na izdržavanje kazne zatvora pojavila se prvi puta na Republika.

Iz SDA matraju da osuđujuća presuda Mahmuljinu nije zadovoljenje pravde.

“General Mahmuljin nije naredio, ni izvršio zločin – niti je to utvrđeno u ovoj presudi – i nikada se neće moći usporediti s generalima Vojske RS i HVO-a koji su naređivali, organizirali i činjenjem kroz udružene zločinačke pothvate, izvršavali masovna ubojstva, poput genocida u Srebrenici, zločina u Vlasenici, Prijedoru, Sanskom Mostu, ili masakra u Ahmićima”, naveli su u reakciji iz SDA.

U SDA smatraju da je presuda od osam godina zatvora za nesprječavanje tuđih zločina, a na osnovu upitnih tvrdnji o nadređenosti izvršiteljima zločina, predstavlja nepravednu kaznu.

“Podsjećamo, primjera radi, da su zapovjednici bataljona Zvorničke brigade Srećko Aćimović i Ostoja Stanišić za svjesno pomaganje pogubljenja 3.000 Bošnjaka u Kozluku i Petkovcima, u okviru genocida u Srebrenica, osuđeni pred Sudom BiH na manje kazne, sedam i pet godina. Očito  je da Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine selektivno pristupa procesuiranju i kaznenom gonjenju za ratne zločine”, dodali su.

Iz ove stranke poručuju da se “ne može drukčije objasniti da Tužiteljstvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu protiv izravnih izvršitelja zločina počinjenih tijekom opsade Sarajeva, da je dopustilo bijeg osumnjičenog za genocid u Srebrenici Momira Savčića, te da godinama ne podiže optužnice protiv oficira HVO-a i VRS-a za izvršenje i naređivanje masovnih zločina, dok sustav progoni visoke oficire ARBiH za nesprječavanje zločina”.

/Desk/

Objava Iz SDA kritizirali presudu Suda BiH Mahmuljinu pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da je Sud BiH 22. siječnja prošle godine prvostupanjkom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine jer, kako je stajalo u presudi, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin”.

Prizivno vijeće Suda BiH poništilo je u studenom prošle godine ovu prvostupanjsku presudu i odredilo novo suđenje koje je počelo žalbenim postupkom na kojem su izneseni prijedlozi Tužiteljstva i obrane.

Tužiteljstvo se žalilo na visinu izrečene kazne Mahmuljinu za ubojstva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima u prvostupanjskom postupku, dok se obrana žalila po svim osnovama, uključujući bitne povrjede kaznenog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Mahmuljinu se po optužnici tereti da “tijekom rata u BiH, oružanog sukoba između Armije RBiH i Vojske Republike Srpske na području općine Zavidovići, u svojstvu zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH, u čijem sastavu je djelovao i odred El Mudžahidin, tijekom 1995. godine, dok je trajala vojna operacija Armije RBiH na širem području Zavidovića i Vozuće, u okviru koje su pripadnici odreda El Mudžahidin počinili ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima srpske nacionalnosti na tom području, nije ništa poduzeo kako bi spriječio navedeni zločin, iako je imao informacije da se pripadnici ovog odreda spremaju počiniti zločin, te da nakon počinjenog zločina nije poduzeto ništa kako bi kaznio počinitelje zločina”.

Objava General Armije RBiH Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora zbog zločina mudžahedina nad Srbima pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je za Klix.ba potvrđeno iz odvjetničkog tima Sakiba Mahmuljina. Postupak se sad upućuje drugostupanjskom vijeću na dalje odlučivanje.

Ranijom, prvostupanjskom odlukom Mahmuljin je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio, kako je navodilo Tužiteljstvo BiH, ubojstva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.

U drugostupanjskom postupku, Tužiteljstvo je tražilo veću kaznu nekadašnjem zapovjedniku Trećeg korpusa Armije BiH, dok je obrana zatražila oslobađanje ili novo suđenje.

Tužiteljstvo se žalilo na visinu izrečene kazne za ubojstva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), te nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima. Obrana je zatražila oslobađanje ili ukidanje presude.

/Republikainfo.com/

Objava Sud BiH poništio 10-godišnju, prvostupanjsku, presudu Mahmuljinu – ide se na drugostupanjski pojavila se prvi puta na Republika.

General Armije Bosne i Hercegovine Sakib Mahmuljin pred Sudom BiH je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio ratne zločine koje su počinili pripadnici odreda „El Mudžahidin“ 1995. godine na području Vozuće i Zavidovića. Iako nepravosnažna, presuda je izazvala brojne reakcije.

Presuda je izazvala brojne reakcije. Iako nisu zadovoljni visinom izrečene kazne, preživjele žrtve, udruženja i dužnosnici iz Republike Srpske (RS) smatraju da je i ova presuda Mahmuljinu potvrda „strašnog zločina“ na području Zavidovića i Vozuće. „Malo bi bilo i da je 30 godina, a ovo je zaista ponižavajuće za porodice koje su izgubile svoje najdraže“, tvrdi predsjednik Zavičajnog udruženja „Zavidovićani“ Zoran Blagojević. „Kazna je trebala biti doživotna, ako već ne postoji smrtna. To pokazuje da Sud BiH ima dvostruka mjerila. Za mnogo manje zločine Srbi su osuđivani po 15, 20 i više godina“, rekla je Božica Railić iz Udruženja žena žrtava rata.

Mahmuljinovi suborci iz boračkih organizacija u Federaciji BiH smatraju da je presuda „izjednačavanje branitelja i agresora“. Na protestima u Zenici kazali su i da je kazna od 10 godina zatvora za komandnu odgovornost „neprimjerena u odnosu na presude zločincima za dokazane genocide“.

„Izjednačavanjem krivice se dezavuraju zločini u Srebrenici, etničko čišćenje u Vozući i Istočnoj Bosni, ubijanje djece u Sarajevu i Prijedoru i širom BiH. Pravda nije zadovoljena u mnogim slučajevima, posebno kada je riječ o prvostepenoj presudi Mahmuljinu. Nadamo se da će na kraju pravda biti zadovoljena i da žrtva ne može biti zločinac“, kazao je pukovnik Haris Ćatić, jedan od ratnih komandanata zavidovićkih brigada.

U RS-u su posebno ogorčeni na reakciju ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je na svom Facebook profilu izrazila podršku osuđeniku za ratne zločine. „Ovo nije presuda Sakibu, ovo je presuda svima koji su branili svoju zemlju od najezde zločinaca! Ne sude one koji su odgovorni za zločine, koji veličaju zločince, koji uskraćuju pravo na istinu, a samim tim i pomirenje, koji opstruiraju svaki progres ove zemlje, koji siju mržnju“, napisala je ministrica Turković.

Pored ostalih, na to je reagirao i direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica RS-a Milorad Kojić kazavši da je podrška Turkovićeve Mahmuljinu „veliki šamar suživotu“.

Crno-bijeli odnos prema žrtvama

Politologinja Tanja Topić kaže za Deutsche Welle da je podrška Mahmuljinu “potvrda jednostranog crno-bijelog odnosa prema žrtvama i zločincima u BiH, lišena kritičkog i konstruktivnog suočavanja sa zločinima na vlastitoj strani“. To doprinosi jačanju međuetničkih netrpeljivosti u BiH, smatra ona.

„Sama matrica po kojoj se ne mogu izjednačavati ‘žrtve i krvnici’, te da oni koji su se branili nisu u stanju počiniti zločine, jednako je opasna kao i odlikovanje zločinaca i davanje imena studentskih domova po njima”, dodaje Topić za DW. Ona smatra da je opasno pojednostavljivanje političara na svim stranama u BiH u odnosu prema presudama za ratne zločine. “Bisera Turković ovu presudu spominje u kontekstu svih koji su branili svoju zemlju i Sakibom proglašava sve građane, neki od srpskih političara genocid u Srebrenici relativiziraju i opravdavaju ga ‘preventivnim’ djelovanjem ‘kako bi se spiječio neki novi Jasenovac’, i tako unedogled“, kaže Tanja Topić.

Sudovi dobri samo kada oslobađaju „naše”, a osuđuju „njihove”

Ona upozorava da se takvim komentarima iskazuje i nepoštivanje suda. „Pojedini u BiH poštuju nezavisnost i profesionalizam sudova samo kada presude ‘njihovim’ zločincima, a oslobodi ‘naše’. Dužnosnicima bi sudske presude trebale poslužiti za konstruktivan i kritički pristup u suočavanju s prošlošću, otvaranju bolnih tema, a ne za ispisivanje oda i iskazivanje poštovanja prema osuđenim ratnim zločincima, pa makar i nepravomoćno“, zaključuje sagovornica DW-a.

General Armije BiH Sakib Mahmuljin je osuđen na 10 godina zatvora, jer kao komandant Trećeg korpusa Armije BiH, u čijem je sastavu djelovao i odred „El mudžahidin“, sačinjen i od stranih ratnika „mudžahedina“, nije ništa poduzeo da spriječi zločin nad ratnim zarobljenicima i srpskim civilima tokom vojne akcije na širem području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

Pripadnici ovog Odreda su u rujnu 1995. godine ubili 52 ratna zarobljenika, pripadnike bivše Vojske Republike Srpske (VRS). Zločini su počinjeni tokom vojne operacije Armije BiH koja je u rujnu 1995. godine ovladala Vozućom, inače jakim uporištem VRS-a i dijelovima planine Ozren.

(Izvor:DW)

Objava “NEMA SUOČAVANJIMA SA ZLOČINIMA NA VLASTITIM STRANAMA” Nakon presude i podrške Sakibu Mahmuljinu – heroj ili zločinac? pojavila se prvi puta na Republika.

“On je u svojstu zapovjednika propustio spriječiti činjenje nečovječnih djela”, kazao je predsjedavajući Vijeća Zoran Božić.

Mahmuljinov odvjetnik Nermin Mulalić je, iznoseći završne riječi 9. prosinca 2020. godine, istaknuo da dokazi potvrđuju kako Sakib Mahmuljin nije imao efektivnu kontrolu nad Odredom “El-Mudžahidin” i izvršiteljima zločina, naglasivši da Tužiteljstvo BiH nije dokazalo ni tko su izvršitelji.

“Pripadnici Odreda su imali svoju zastavu i grb… Formiranje Odreda od 13. kolovoza 1993. nikada nije realizirano, niti izvršeno. Odred nije koristio zastavu i pečat Armije BiH, mobilizacija i premještanja u Odredu nisu vršena kao u drugim jedinicama Armije”, rekao je odvjetnik Mulalić.

Jedan od argumenata obrane bio je i taj da su u unutarnjoj hijerarhiji nadležnih u Odredu, za razliku od Armije, bili ‘šejh’ i ‘šura’, kao najviše tijelo, i da su pripadnici skrivali svoj identitet i komunicirali sa središtima u inozemstvu.

Suđenje Mahmuljinu, optuženom da nije spriječio ubojstva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića, počelo je u ožujku 2016. godine. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od srpnja do rujna 1995. ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.

Optužnica optuženog Sakiba Mahmuljina tereti da je počinio kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Prema optužnici, pripadnici tog Odreda su od srpnja do rujna 1995. ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS). Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Prizivnom vijeću Suda BiH.

/Republikainfo.com/

Objava Mahmuljin nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog nesprječavanja zločina nad Srbima pojavila se prvi puta na Republika.