Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,2 posto u odnosu na treće tromjesečje kada je bio smanjen za 0,5 posto. Tehnička recesija nastupa padom ekonomske aktivnosti dva kvartala zaredom.

Ministarstvo je objavilo da je sektor usluga zabilježio blagi rast na kraju godine, dok je industrijski sektor stagnirao.

U 2025. godini gospodarstvo je tako poraslo za 1,4 posto, za 0,2 postotna boda snažnije nego u 2024. godini.

Aktivnost je blago ubrzala, ali stopa rasta i dalje je ispod dugogodišnjeg prosjeka.

Globalno okruženje bilo je nepovoljno za izvozno orijentiranu industriju, ali rast sektora usluga bio je iznad prosjeka, istaknula je vlada.

Farmaceutska industrija ponovno je lani bilježila rast, ali anulirao ga je negativan rezultat u drugim industrijskim sektorima pa je doprinos industrije rastu BDP-a u prošloj godini bio negativan, navode u ministarstvu.

Poticaj uslužnim aktivnostima bili su pak trgovina i financijski sektor.

Ministarstvo bi trebao objaviti revidirane podatke o BDP-u u četvrtom tromjesečju krajem mjeseca.

Objava Švicarska izbjegla recesiju na kraju 2025. pojavila se prvi puta na Republika.

Posebno je velik pad doživjela burza u Japanu, indeks je pao za 12 cijelih 4 posto, najviše u posljednjih 35 godina.

Zbog svega su se strmoglavile i vrijednosti kriptovaluta.

– Dva faktora pogodovala su rastu tržišta posljednjih mjeseci. Prvi je očekivanje smanjenja kamatnih stopa, a drugi je rast vrijednosti dionica tehnoloških tvrtki, povezan s razvojem umjetne inteligencije. Ali u posljednjih nekoliko tjedana pojavila se mogućnost rezanja kamatnih stopa u SAD-u i to je odvelo kapital u drugom smjeru, što sada možete vidjeti. To ne pogoduje našim dioničarima, rekao je burzovni analitičar Oliver Roth.

/Desk/

Objava Dramatičan pad na burzama u Europi i Aziji zbog straha od recesije u SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.

U ekskluzivnom intervjuu, magazin Buka razgovarao je s Vjekoslavom Domljanom, istaknutim stručnjakom za ekonomiju i političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Domljan je podijelio svoje stavove o trenutnom ekonomskom stanju zemlje, analizirajući čimbenike koji oblikuju sudbinu građana te istaknuo ključne izazove s kojima se suočava država, piše magazin Buka.

U razgovoru su se dotakli široke palete tema, od padajućeg izvoza i povećanja zaduženja do političke nestabilnosti koja kontinuirano utiče na privredni razvoj. Domljan je s oštrim uvidom raspravljao o odlukama vlasti, ističući kako su neki potezi mogli biti korak prema spasu ekonomije, dok su drugi, po njegovom mišljenju, predstavljali propuste.

Razgovarali su o mogućnostima i izazovima koje BiH suočava u godini koja je pred nama te o projekcijama za budućnost zemlje, uzimajući u obzir strukturne slabosti i političku dinamiku koja često sprječava napredak.

Izvoz i uvoz i dalje padaju, gase se poduzeća, entiteti sve više zadužuju, cijene hrane ne prestaju da rastu, a država se hvali rekordnim prihodima od indirektnih poreza … U kakvom to stanju  građani Bosne i Hercegovine dočekuje kraj 2023. godine?

Bosna i Herzegovina je već četvrt stoljeća u zamci srednjeg dohotka. To znači da boravi u tom razredu dulje od prosječnog zadržavanja. Od europskih zemalja tu su još sedam balkanskih i tri istočnoeuropske. Sve ostale su u razredu visokog dohotka i manje-više kluba bogatih zemalja tj. OECD.

Samo je jedan način da se sa srednjeg prijeđe na visoki dohodak: izradnjom inovacijskog kapaciteta. No, ako niste posadili voćku, njegovali je, štitili od insekata i lopova, ne možete očekivati njene plodove. Bh. građani očekuju da neko ostavi svoju voćnjak i dođe njegovati njihov koji oni sami ne njeguju.

BiH je držala korak sa zemljama višeg srednjeg dohotka u razdoblju 2004.-2007. no s globalnom financijskom krizom, s kojom su presahuli tokovi jeftinog novca, počinje se produljivati jaz i spram te komparativne skupine zemlja.

Umjesto da građani kažu političarima da se prestanu baviti izabranim problemima i late onih pritiskajućih, čije će rješavanje dovesti do pojeftinjenja kruha, i oni se uživili u izabrane probleme. Tako se potvrđuje pravilo da svaki narod ima vlastu kakvu je zaslužio.

Jesu li država i entiteti po vama u ovoj godini povukli neki dobar potez za spas ekonomije i bolji život građana, radnika?

Valjalo bi istaknuti – što zaslužuje pažnju iz globalne perspektive, a ne toliko iz lokalne – da su bh. vlasti, uz tehničku podršku UNDP, radile predano na problematici ciljeva održivog razvoja. U sklopu toga su usvojene informacije o ocjeni razvojnih financija te o financiranju ciljeva održivog razvoja, kako na razini Institucija BiH tako i na razini entiteta i distrikta.

U slučaju FBiH, posebno treba istaknuti donošenje zakona o obnovljivoj energiji, u slučaju RS uspješno održanje likivdnosti, a u slučaju Institucija BiH donošenje prijedloga Integralnog energetskog i klimatskog plana, čije bi donošenje do jula 2024, bilo iznimno važno.

Niz općina je počeo raditi na energetskoj neovisnosti, primjerice Konjic, Jablanica i Prozor/Rama. Lopare su dobile prve prozjumere u BiH. Posebno je važno da je Brčko distrikt počeo raditi na energetskoj neovisnosti.

A loši potezi?

U slučaju FBiH radi se, prije svega, o ‘olako obećanoj brzini’ tj. da je lako osigurati skok minimalne plaće na 1000 KM. Tako je minimalna plaća zamijenila topli obrok kao ključno pitanje ekonomske politike FBiH. No, previdjelo se pri tome  su su odnosi raspodjeli kruti i teško promjenjivi. Država se  ne odriče svoje šnite i gura radnike na poslodavce da im dadnu dio svoje. I u tom natezanju, iz kojega je izlaz samo u povećanju kolača putem povećanja produktivnosti, je izgubljena godina.

Federalna vlada je odmah po ustoličenju dodijelila 200 mln KM kantonima umjesto da je uvjetovala kantone da i oni stave na stranu svojih 200 mln KM pa da se formira strateški investicijski fond od 400 milijuna u koji bi inozemna razvojna banka uložiti još toliko, pa građani, tvrtke i banke kupovinom obveznica milijardu i još jedna od inozemne kreditne linije i skupilo bi skoro tri milijarde te uložilo u dekarbonizaciju i digitalizaciju. No, umjesto toga, došlo je do novog poskupljenje električne energije za poduzeća i time socijalizacije gubitaka javne kompanije. Procesi gomilanja dugova, tj. bespravne potrošnje, u rudnicima, bolnicama i drugim javnim poduzećima su se i dalje nastavili bez ikakvih preduprijeđenja.

Istodobno je došlo do daljnjeg skidanja poduzeća s visokog napona. S padom Aluminija te željezare Zenica i tvornica ferosilicija u Mrkonjić Gradu i Jajcu, BiH više i ne treba visoki napon – tek za uvoz/izvoz električne energije.

Što se tiče, RS morala bi imati na umu staru fiskalnu izreku: „Ili će vlada uništiti dugove ili će dugovi uništiti vladu“. Uspjeli su sačuvati  RS likvidnom ove godine, a da li će i u naredne dvije-tri godine ostaje da se vidu. U svakom slučaju, nisu si nimalo olakšali tu zadaću u ovoj godini, a teške tek dolaze.

U BiH je sve manje investicija, sve je više i poduzeća koje smanjuju broj radnika, bilježimo pad izvoza, pad industrijske proizvodnje… Je li recesija već nastupila, samo je još niko službeno nije proglasio?

Pad izvoza i posebice uvoza, i to čak u nominalnim terminima, loši su znaci i najraniji predznaci slabljenja ekonomije. No, stopa rasta BDP bi mogla iznositi oko 1%, pa će 2023. god. proći bez recesije.

Količina gotovog novca izvan banaka stalno raste, dosegnuvši dvije prosječne plaće po stanovniku, što ukazuje na snažnu neformalnu ekonomiju i daljnje jačanje nelojalne konkurencije formalnom sektoru, pa je pesimistično raspoloženje poduzetnika utoliko izraženije i razumljivije. I još im vlasti njihove radnike guraju na njih.

Rekli ste da je BiH držala korak sa zemljama višeg srednjeg dohotka u razdoblju 2004.-2007, od tada, čini se, iz godine u godinu, sve dublje propada?

Globalna financijska kriza 2007.-09. je značala veliku prekretnicu u modernoj ekonomskoj povijesti. Tad je novac ubrizgan u financijski sistem i ostao u njemu, ne nastavivši kretanje k realnom sektoru. Došlo je do pretvaranja globalizacije u slowbalisation. BiH je odličan primjer zarobljavanja novca u bankarskom sektoru. Kamatna stopa je veća od stope rasta dohotka, što znači da raste novčanik banaka, a pošto su kamatne stope na štednju tek mizerno iznad nule, raste novčanik inozemni bankara i po kojeg domaćeg kompradora.

Na to se nadovezala pandemija 2020., rusko-ukrajinski rat 2021. pa geopolitičke tenzije, što je dovelo do preusmjerenja s offshoringa na nearshoring, pa friendshoring i na kraju do homeland ekonomike. Kao mala zemlja, BiH mora biti otvorena, no kad se svijet oko nje zatvara, trpi više nego velike zemlje, ali i propušta priliku uključiti se u europske lance vrijednosti, jer nije dovoljno konkurentna. U BiH se to ne osjeti dovoljno stoga što se vanjskotrgovinski deficiti tj. jedenje znatno veće pite od napravljene, financira inozemnim doznakama, tj. prilivima deviza po osnovu neformalne ekonomije, inozemnih izravnih investicija, mirovina, primanjima bh. radnika u stranim tijelima djelatnim u BiH te  u izvjesnsoj mjeri i doznaka rodbini u BiH.

Slijedom svega rečenog kakve su vaše prognoze za 2024. godinu ako znamo naše konstante-političku nestabilnost, strukturnu neučinkovitost i nepoticajno okruženje za inovacije i poduzetništvo, a uz sve nabrojano 2024. je izborna godina?

Formiranjem strateških investicijskih fondova na razini entiteta, ili još bolje na razini BiH, bi moglo predstavljati prekretnicu. Ti fondovi, uspostaljeni uz financijsku suradnju i tehničku pomoć inozemnih razvojnih banaka, bi mogli konačno dovesti do konkurencije bankama i mobilizacije sredstava građana te financiranje nekoliko mega investicijskih projekata i digitalizacije gazela.

Moglo bi se, dakle, doći do prijeko potrebnih 6-7% rasta ekonomije i početi sužavati jaz spram zemalja visokog dohotka, no, ne vjerujem da će do toga doći. Poznata je slika iz „Prosjeka i sinova“ kad čeljad nakon svađe uzima pilu i pila kuću na dijelove. Na to upućuje stalno inkubiranje političkih stanaka. Građani ne vide  razlike između lijevih i desnih, etnonacionalnih  i građanskih, nacionalnih i regionalnih/lokalnih stranaka i vide sa sve imaju isti cilj: biti prva proračunska ruka. Ukratko: staro vino u nove mijehove, umjesto novog vina u nove mijehove.

Kako očekivati napredak kad primjerice Tesla troši 2,884 US$ po proizvedenom automobilu, 199 puta više no što BiH ulaže u istraživanja i razvoj po stanovniku. Ili ako se ima u vidu da u privredi BiH radi u punom radnom vremenu 163 istraživača na poslovima istraživanja i razvoja. Ako je 15 afričkih zemalja lansiralo 52 satelita i ako će to učiniti 25 zemalja do 2025. i da Afrička unija sprema 2028. uvesti afro,  pitanje je kuda to zapravo vode BiH njeni lideri.

/Desk/

Objava Domljan: “Kuda to, zapravo, vode BiH njeni lideri?” pojavila se prvi puta na Republika.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) 20-člane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je prema revidiranim podacima bilježio isti postotni pad, pokazuju revidirane procjene Eurostata, objavljene u četvrtak.

Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022.

Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju, budući da je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom.

U EU BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, upola slabije no što su pokazivale prve Eurostatove procjene. Na kraju 2022. smanjen je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja.

Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto, potvrdili su statističari. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je za 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.

Slaba potrošnja

Gospodarstvo je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubilo oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u EU. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Podaci pokazuju pritisak podignutih troškova zaduživanja u eurozoni kojima Europska središnja banka (ECB) pokušava obuzdati visoku inflaciju. Iako su cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.

Od srpnja prošle godine ECB je šodigao kamatne stope za 3,75 postotnih bodova .

Ulaganja kompanija stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjeseče i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU.

Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto u EU.

Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, otprilike upola blaže nego na kraju 2022.

Hrvatska uz Portugal

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto. Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,1 posto.

Hrvatska je u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bilježila 1,4-postotni rast aktivnosti u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto.

Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom aktivnosti.

Najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je Poljska, za 3,8 posto.

Estonija s najvećim padom

Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju bilježila je Estonija, za 3,7 posto, izvijestio je Eurostat.

Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,7 posto te Mađarska gdje je smanjena za 1,1 posto. Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto.

Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4 odnosno 3,2 posto.

U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

/Desk/

Objava Zbog smanjene potrošnje i viših troškova zaduživanja Eurozona kliznula u recesiju pojavila se prvi puta na Republika.

Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što odražava i koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba progurati kroz Zastupnički dom i Senat, prenosi HINA.

“Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda”, rekao je McCarthy.

“Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja”, poručio je Biden.

Objava Amerika izbjegla bankrot vlade – povećan limit javnog duga pojavila se prvi puta na Republika.

Sezonski i cjenovno prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) pao je u prva tri ovogodišnja mjeseca za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada se smanjio za 0,5 posto, pokazuju nove procjene Destatisa.

Prva procjena pokazivala je stagnaciju aktivnosti na početku godine.

U odnosu na prvo lanjsko tromjesečje BDP se u prva tri ovogodišnja mjeseca smanjio za 0,5 posto. Dosadašnja Destatisova procjena pokazivala je 0,1-postotni pad aktivnosti.

“Nakon što je BDP kliznuo u negativno područje već krajem 2022. godine, njemačko gospodarstvo zabilježilo je dva negativna kvartala zaredom”, rekla je predsjednica Destatisa Ruth Brand.

Visoka inflacija smanjila osobnu potrošnju

Ako se gospodarstvo smanji dva kvartala zaredom, ekonomisti govore o tehničkoj recesiji, podsjeća agencija dpa.

Visoka inflacija lišila je gospodarstvu potpore osobne potrošnje, pokazuju novi podaci. Osobna potrošnja smanjila se za 1,2 posto u odnosu na kraj 2022. kada je potonula za 1,7 posto.

Kućanstva su u prva tri ovogodišnja mjeseca manje trošila na hranu i piće, odjeću i obuću i na pokućstvo, ističu statističari.

Iako je rast cijena u posljednje vrijeme usporio, travanjska stopa inflacije od 7,2 posto još je uvijek visoka.

Pozitivni impulsi bila su bruto ulaganja kompanija i izvoz koji su u odnosu na prethodna tri mjeseca porasli za 3,0 posto odnosno za 0,4 posto.

Porasla su ulaganja u građevinskom sektoru, zbog povoljnih vremenskih prilika, i ulaganja poduzeća u opremu poput strojeva, uređaja i vozila.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija očekuju da će njemačko gospodarstvo više-manje stagnirati u ovoj godini, Njemačka vlada prognozira rast aktivnosti za 0,4 posto.

/Desk/

Objava Njemačka kliznula u recesiju pojavila se prvi puta na Republika.

Posuđuju novac

Prema istraživanju, značajan je broj domaćinstava koja su tijekom prethodne godine smanjila konzumaciju hrane zbog financijske krize. Gotovo jedno od pet domaćinstava u oba entiteta u BiH našlo se u takvoj situaciji (18,2%), što je znatno više u odnosu na 12,8% ispitanika koji su isto naveli u prethodnom istraživanju, piše Vecernji.ba. Primjetna je razlika među ispitanicima koji žive u gradu i onih koji žive na selu, pri čemu se ispitanici sa sela u većem postotku (20,3%) suočavaju s pogoršanom financijskom situacijom i bili su prisiljeni smanjiti konzumaciju hrane, u usporedbi s 15,7% ispitanika koji žive u gradu.

Razne dobne skupine nisu pogođene na isti način, s obzirom na to da 1 od 4 ispitanika iz dobne skupine 65+ navodi da je njegovo domaćinstvo došlo u ovu situaciju u tijeku pandemije, dok je taj postotak najniži u populaciji mlađoj od 30 godina. – Čak 16,8% ispitanika navodi kako je u njihovom domaćinstvu došlo do situacije da posude određeni dio novca kako bi pokrili potrebe domaćinstva.

Pritom je broj ispitanika koji tvrdi da je došao u takvu situaciju znatno veći u Distriktu Brčko – 24,4%, u odnosu na 18,5% u RS-u i 15,7% u FBiH – navodi se. Dok je u prethodnom istraživanju 11,4% ispitanika navelo da je primilo pomoć prijatelja i rodbine iz inozemstva te 10,1% pomoć od prijatelja i rodbine u zemlji, u ovom istraživanju je 12,5% primilo pomoć iz inozemstva, a 11,4% prijatelja i obitelji u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

Zanimljivo je da samo 4,7% ispitanika navodi da su morali podnijeti zahtjev za moratorij ili reprogramiranje kredita zbog financijskih teškoća s kojima su se suočili tijekom pandemije, dok su banke odobrile 80% njihovih zahtjeva. Postotak ispitanika koji su imali potrebu za moratorijem približno je jednak postotku u prethodnom valu istraživanja (4,4%). Pripadnici ranjivih kategorija u nešto su većem postotku, u odnosu na prosjek u istraživanju (4,7%), naveli kako su imali potrebu za reprogramiranjem kredita ili moratorijem.

Pomoć rodbine

Kada je u pitanju primanje ili traženje pomoći od drugih, relativno nizak postotak ispitanika navodi da su primili pomoć od obitelji ili prijatelja u zemlji (11,5%) ili iz inozemstva (12,6%) – stoji u istraživanju. U prethodnom istraživanju 8% ih je izjavilo da su se oslanjali na pomoć u vidu doznaka iz inozemstva. Pomoć NVO-a primilo je svega 1,8% ispitanika, a 1% je došlo u situaciju u kojoj im je bila potrebna pomoć javne kuhinje.

Značajan je postotak ispitanika (8,9%) koji navode da se njihovo domaćinstvo i prije pojave pandemije moralo oslanjati na financijsku pomoć obitelji ili prijatelja iz inozemstva. Pritom je postotak nešto veći među ispitanicima sa sela (10,1%), u usporedbi s ispitanicima iz gradova (10,1%). Kod 11,2% njih došlo je do povećanja doznaka tijekom pandemije, dok je kod 13% došlo do smanjenja priljeva doznaka. – Ponovno je primjetna razlika između sela i grada, pri čemu je 13,7% ispitanika sa sela izjavilo da su doznake smanjene – navodi se.

Zanimljivo je da značajno veći postotak ispitanica (13,5%) navodi da je došlo do smanjenja doznaka, u usporedbi s 8% ispitanika koji navode isto. Ali, važno je ovaj podatak staviti u kontekst relativno nižeg broja samohranih roditelja među ispitanicima (6,7%) i ispitanicama (13,1%). Sudionici iz ranjivih kategorija u većini su slučajeva znatno više ovisni o doznakama iz inozemstva u odnosu na opću populaciju.

Tek 15,4% ispitanika navodi da su pomogli zadovoljenju prehrambenih potreba svog domaćinstva samostalnim uzgojem voća i povrća ili kroz uzgoj peradi ili stoke, a da pritom nisu isto radili prije pandemije. Očekivano, postotak je znatno veći među stanovnicima sela (18%), u usporedbi sa stanovnicima iz gradova (12,3%), a razlika se prvenstveno pripisuje dostupnosti zemljišta ili prostora za držanje životinja. Kao i kod opće populacije, 17,6% pripadnika ranjivih skupina tijeku pandemije moralo je osigurati hranu samostalnim uzgojem i proizvodnjom. Čak 27%, posebno iz romskih zajednica, navodi da su se okrenuli samostalnoj proizvodnji, piše Večernji list BiH.

/desk/

Objava Petina stanovnika u BiH zbog poskupljenja manje jede pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Svjetska banka: BiH očekuje najteža recesija od neovisnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Britansko gospodarstvo je palo za 20,4% u odnosu na prva tri mjeseca u godini.

Time je Britanija i tehnički ušla u recesiju, definiranu kao dva uzastopna tromjesečja gospodarskog pada.

Prvi je ovo put da je Britanija u recesiji od 2009. godine, dakle prvi put nakon 11 godina.

Dužnosnici su izjavili kako je gospodarstvo započelo oporavak u lipnju jer su se vladine mjere uvedene zbog koronavirusa počele ublažavati.

/Republikainfo.com/

Objava Velika Britanija u recesiji pojavila se prvi puta na Republika.

Uoči početka summita, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da će se založiti za hrvatske interese i mogućnost financiranja hrvatskog nacionalnog programa oporavka koji će omogućiti ravnomjeran razvoj i digitalizaciju. ”Veselim se pregovorima”, rekao je.

Na početku drugog kruga razgovora zemlje su još jako udaljene u nizu pitanja među kojima i ukupni iznos proračuna za oporavak i višegodišnjeg europskog proračuna, s kojim je povezan, te u pogledu načina na koji će se raspodjeljivati sredstva.

Prošlog je tjedna predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio za razdoblje 2021. do 2027. proračun (VFO) u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.

“EU sljedeće generacije”

Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura – 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Četiri štedljive zemlje nezadovoljne su visinom VFO-a koje je predložio Michel. Austrija i Danska traže da VFO bude još manji – 1050 milijardi eura, dok Nizozemci i Šveđani nisu izlazili s konkretnom brojkom, ali im je Michelov prijedlog od 1074 milijarde eura previsok.

Štedljiva četvorka nije zadovoljna ni prijedlogom da se sredstava dodijeljuju kao bespovratna pomoć i radije bi da bude u obliku povoljnih zajmova.

Hoće li postići dogovor?

Teško je predvidjeti koliko će samit trajati i hoće li doći do dogovora. “Do prije tjedan dana nije bilo znakova da bi moglo doći do dogovora, ali u posljednja tri dana ozračje se promijenilo. Postoji veliki pritisak i vidljiv je interes većine da dođe do dogovora”, rekao je u četvrtak diplomatski izvor, vrlo dobro upućen u stanje pregovora.

Prijedlog cijelog paketa u obliku u kojem ga je iznio Michel za Hrvasku je prihvatljiv, uz neke primjedbe s kojima bi ipak mogla živjeti pod uvjetom da bude usvojen u obliku u kojem je predložen.

(Izvor: HINA)

Objava EU na rubu najdublje recesije: Europski čelnici o planu oporavka vrijednom 750 milijardi eura pojavila se prvi puta na Republika.