“Kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u BiH. Država se nosila s velikim izazovima i prije pandemije, a mnogi su time postali još zahtjevniji. to uključuje stvaranje prostora za bolji privatni sektor, kreiranje veće učinkovitosti javnog sektora, stvaranje bolje zdravstvene zaštite i obrazovnog sustava te kreiranje boljih prilika za mlade ljude”, rekao je menadžer Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas.
Uzrok
U priopćenju se navodi da pandemija ugrožava napredak kojeg su BiH i zemlje regije postigle, a pogotovo napredak u poboljšanju stanja na tržištu rada.
“U prvom kvartalu 2020., rast je bio pozitivan uz dostignuta 2,0 postotka. S uvođenjem restriktivnih mjera zatvaranja, ekonomija se u Q2 suočila s iznenadnim zaustavljanjem. Domaća i vanjska potražnja je smanjena, uz nagli pad privatne potrošnje i investicija. Smanjenje domaće potražnje, kao i potrošnje i investicija je teško pogodilo uvoz, dok je smanjenje vanjske potražnje utjecalo i na izvoz i na uvoz. Tijekom prve polovice godine, do srpnja 2020., izvoz se smanjio za 14,8 postotka, uvoz za 17,3 postotka”, navodi se iz Svjetske banke.
Kako se kaže u izvješću, nezaposlenost je bila značajna i prije krize, i dalje se nastavlja pogoršavati. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 postotaka, a COVID-om prouzročeno smanjenje ekonomske aktivnosti ju je od tada povećalo.
“Prema podacima porezne uprave, između ožujka i rujna 2020. u FBiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u RS procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaj su najviše pogođeni sektori”, navodi se u izvješću.
Pomoć
Veći uticaji na tržište rada su spriječeni entitetskim programima subvencioniranja plaća i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore s ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta.
“FBiH je produžila rokove za predaju poreznih prijava fizičkih lica do 30. travnja, a za pravna lica do 31. svibnja. RS je odobrila odgodu plaćanja prve rate poreza na profit do 30. lipnja, a ostalih rata do kraja godine. Paušal poreza na ukupni prihod mikropoduzeća (1 ili 2 zaposlena) je smanjen za 60 postotaka. RS je u ožujku osigurala i 17 milijuna KM podrške za zatvorene gospodarske subjekte, čime je obuhvaćeno oko 40.000 radnika, kao i 55 milijuna KM u travnju za oko 60.000 radnika, što je pokrilo minimalnu plaću, doprinose i poreze za zatvorene (mikro) poduzeća. I Vlada FBiH je subvencionirala doprinose i isplatu minimalnih plaća do lipnja za radnike poduzeća pogođenih COVID-19; županije su dijelom ili u potpunosti pokrivali isplatu minimalne plaće”, kažu iz Svjetske banke.
Izgledi
Pandemija COVID-19 ima značajan utjecaj na ekonomiju jer usporava ključne proizvodne sektore, smanjuje potražnju za izvozom i smanjenjem doznaka, a izgled još uvijek u velikoj mjeri zavisi od tijeka pandemije.
“Uz pretpostavku da se trajanje COVID-19 ograniči na sljedeća dva kvartala, projicira se da će se rast u BiH u 2021. vratiti na stopu od prije krize. Vlasti već provode više testiranja putem COVID ‘drive-thru’ (iz automobila) PCR testova i u COVID-19 bolnicama, da bi se ograničilo širenje zaraze i izbjeglo novo zatvaranje. Pored toga, garantni fond za kreditne linije za male gospodarske subjekte je u završnoj fazi uspostavljanja”, navodi se u priopćenju.
Ipak, još uvijek nije najavljen drugi krug sveobuhvatnog programa prevencije i ublažavanja kao nadopuna Socijalno-ekonomskom programu (SEP). S poboljšanjem situacije i ubrzanjem SEP-a, očekuje se da će doći do umjerenog povećanja investicija i izvoza.
Rast će i dalje biti vođen potrošnjom, povećavajući uvoz. Doznake će se smanjiti u 2020., ali će u srednjoročnom periodu vjerojatno opet porasti i stabilizirati se na 8 postotaka BDP-a.
“Ovo zajedno s napretkom po osnovu reformi, pomoći će postupnom povećanju potrošnje i financirati značajan dio trgovinskog deficita, čije se prisustvo očekuje i dalje u srednjoročnom periodu”, kažu iz Svjetske banke.
Generalno, rast će podržavati sektori orijentirani na domaća tržišta i vezni za online usluge, a povećane potrebe za financiranjem će dovesti do preokreta trenda smanjenja duga iz prethodnih godina, iako se očekuje da će dug ostati održiv.