Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv svećenika Petra (Bonifacije) Barbarića, rođenog 1936. godine u Ljubuškom, državljanina BiH i Republike Hrvatske zbog veličanja generala HVO-a i HV-a Slobodana Praljka. Dok će vremešni svećenik morati odgovrati za svoje djelo, Tužiteljstvo BiH šuti na tisuće i tisuće prijava o veličanju srpskog generala Ratka Mladića osuđenog za genocid.

Za što se tereti svećenik

Ovog 90-godišnjeg svećenika Tužiteljstvo tereti da je 2. studenoga 2025. godine, na mjesnom groblju u Čapljini, kod nezakonito podignutog spomenika, održao govor u cilju veličanja ličnosti Slobodana Praljka (koji je ukopan u Zagrebu), pravomoćno osuđenog za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), presudom od 29. studenoga, 2017. godine. Praljak je nakon izricanja presude rekao kako nije zločinac te da odbacuje presudu nakon cega je u sudnici popio otrov te uskoro i preminuo.

Tužiteljstvo navodi kako je govor Petra Barbarića prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala te da se zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Optuženi se tereti da je veličao osobu pravomoćno osuđenu presudama MKSJ-a za kaznena djela zločina protiv čovječnosti i ratne zločine, čime je počinio kazneno djelo – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 6. KZ-a BiH. Sud BiH potvrdio je optužnicu.

Kako se navodi, istraga u predmetu bit će nastavljena s ciljem otkrivanja i osoba koje su izvršile nezakonito postavljanje spomenika, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Kako su već prethodno prenijeli mediji, Barbarić je u svom govoru iz studenoga rekao:”Braćo i sestre, danas je poseban dan. General Praljak vratio se u svoju Hercegovinu, svoju Čapljinu. Ovo što vidite, to su sve napravili anđeli, a anđeli su ispružena ruka božija. Zato ne spominjemo nikoga posebno, već se samo zahvaljujemo ispruženoj ruci božijoj, našim anđelima koji su ovo ostvarili”.

Rekao je kako je Praljkov cilj “osloboditi Hercegovinu od agresora, što su tada bili Srbi” te da “za vrijeme hrvatsko-muslimanskog rata za muslimanski narod, u svakom pogledu, nitko nije učinio koliko je učinio Praljak”, te da “Hrvati i u Hrvatskoj i BiH nikoga nisu napali već su branili sebe i vjekovne prostore”.

Zbog svega navedenoga, vremešni svećenik mogao bi biti osuđen na najmanje 3 godine zatvora, a možda i zbog visoke starosti, na kućni pritvor. Ovo je do sada jedina potvrđena optužnica Tužiteljstva BiH za veličanje nekoga od osuđenih pripadnika HVO-a. No, očito je kako Tužiteljstvo BiH u ovim slučajevima nema isti, profesionalan i nepristran, pristup.

Nakon događaja u Čapljini u prosincu 2025. godine, Mostarsko-duvanjska biskupija u odgovoru za N1 navela je kako je Bonifacije Barbarić otpušten iz Franjevačkog reda te da mu je zabranjeno bilo kakvo svećeničko djelovanje. Iz Biskupije su tada poručili da nisu bili upoznati s njegovim postupcima te da oni nisu izvedeni uz odobrenje ili znanje crkvenih vlasti.

Tisuće prijava za veličanje Mladića – Tužiteljstvo ništa

Naime, Bh portal Detektor, Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH), medijska nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu, specijblizirana za praćenje i izvješćivanje sa suđenja za ratne zločine, korupciju i terorizam, prije nekoliko dana je objavio da, iako Državno tužiteljstvo tvrdi kako nije zaprimilo nijedno službeno izvješće policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiteljima nisu potrebna izvješća kako bi obavljali svoj posao.

Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog na doživotni zatvor za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.

Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić pokopan je 7. rujna 2026. godine na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz nazočnost cjelokupnog vrha Republike Srpske, a mediji su bilježili i mnoge izjave “zahvale” i “čuvanja Mladićeve zaostavštine” i najviših dužnosnika bh entiteta. Ovakve izjave, sa zgražanjem i osudom, prenijeli su ne samo bh, nego i regionalni i svjetski mediji. Tužiteljstvo ih je svakako vidjelo.

Izgleda da za Tužiteljstvo BiH to nije dovoljan razlog za isti pristup za sve – podizanje optužnice zbog veličanja osobe osuđene na najteži zločin – zločin genocida.

Detektor navodi: “Uvidom u izvješće platforme ‘Registar 145a’, građanske inicijative koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, navodi se da je Mladićeva smrt izazvala je najveći val veličanja osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH”.

Također navodi i podatak kako su “u samo četiri dana, od 27. do 30. rujna 2026. godine, verificirana 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više u cijela prethodna 44 dana rada”.

Nekadašnji istražitelj Državnog tužiteljstva Ramiz Huremagić, kazao je za Detektor kako je stav Tužiteljstva da nisu zaprimili izvješće dokaz koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva.

“Tužiteljstvo javnost BiH i njene građane smatra apsolutnim analfabetama. Nismo toliko nepismeni da ne znamo kako Tužiteljstvu ne treba izvješće policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko kazneno djelo iz svoje nadležnosti doznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jest, jer postoje tisuće prijava građana o počinjenju ovog djela”, rekao je Huremagić.

Odgovornost je, prema riječima Huremagića, “pojam koji više ne stanuje u Tužiteljsvu, dok rezultata nema”.

“Naprosto, Tužilaštvo BiH je odavno brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim (političkim) potkusurivanjima i prepucavanjima, te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužiteljstvo (ne) pruža građanima za njihov novac”, rekao je Huremagić za Detektor.

Inzkov zakon i kazne

Podsjetimo kako je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 22. srpnja 2021. godine, donio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH, kojom je dopunjen član 145a.

Ovim je zabranjeno poticanje na nasilje ili mržnju; poricanje odobravanje ili grubo umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina pravomoćno utvrđenih odlukama međunarodnih ili domaćih sudova; dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenica ili privilegija osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine; imenovanje javnih objekata (ulica, trgova, parkova, mostova, ustanova) ili registracija naziva po osobama osuđenim za ratne zločine; svaki drugi oblik veličanja osoba osuđenih pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Za sve navedeno zakon određuje: za veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dodjelu priznanja – kazna zatvora od najmanje 3 godine.
Također, za poricanje ili opravdavanje genocida – kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Za javno poticanje na nasilje ili mržnju – kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine te ukoliko je djelo počinio službenik ili odgovorna osoba u instituciji koja se financira iz javnog proračuna, propisana je kazna zatvora od najmanje 3 godine.

/Desk/

Objava Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv 90-godišnjeg svećenika zbog veličanja Praljka – za Dodika i ostale nema optužnice zbog veličanja Mladića – Koga se Tužiteljstvo BiH boji? pojavila se prvi puta na Republika.

Helez je kazao kako je informacija o njihovim objavama zaprimljena nakon čega su prikupljeni dokazi te provedene potrebne procedure za njihovo razrješenje.

„Sutra će im biti uručeno rješenje o prestanku njihove dužnosti i njihova priča u OS BiH završava zauvijek. Vidjeli smo fotografije na kojima su veličali ratnog zločinca i to je nedopustivo, a prije svega protuustavno i protuzakonito. Takva praksa je nedopustiva u Oružanim snagama“, izjavio je Helez.

Prema njegovim riječima, postupak je trajao nešto dulje zbog, kako je naveo, odugovlačenja i opstrukcija iz Republike Srpske.

„Moj zamjenik je zadržavao izvršenje ovog rješenja, ali sve smo sačekali i ispoštovali procedure, a na kraju se zna – moja je zadnja“, poručio je Helez.

Niz reakcija nakon veličanja Ratka Mladića

Nakon smrti Ratka Mladića krajem kolovoza ove godine, brojne objave na društvenim mrežama u kojima mu je odavana počast ili je veličan izazvale su reakcije javnosti, ali i konkretne sankcije poslodavaca, institucija i sportskih kolektiva.

Jedan od prvih slučajeva zabilježen je u Tomislavgradu, gdje je liječnica Doma zdravlja dobila otkaz nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografiju Ratka Mladića uz poruku zahvale. Iz Doma zdravlja tada su poručili kako u toj ustanovi nema mjesta za veličanje ratnih zločina, širenje mržnje i postupke kojima se vrijeđaju žrtve. Slučaj je prijavljen i policiji.

Reagirala je i Kantonalna bolnica Orašje, koja je otkazala honorarni angažman kirurgu Đoki Novakoviću nakon njegove objave na društvenim mrežama kojom je odao počast Mladiću. Njegova objava izazvala je reakcije javnosti, a sankcioniranje su zatražili i Veterani Vojne policije HVO-a Bosanske Posavine.

Posljedice su zabilježene i u sportu. Akademija FK Sarajevo prekinula je suradnju s mladim vratarom Veljkom Vučetićem nakon što su se na društvenim mrežama pojavile objave njegova oca u kojima je veličan Ratko Mladić. Prema tada dostupnim informacijama, sporne sadržaje nije objavio mladi nogometaš, nego njegov otac. Iz Akademije FK Sarajevo potvrđeno je da Vučetić više nije njezin član.

SFK Libero iz Goražda suspendirao je igračice Milenu Đurđević i Radmilu Ždero zbog njihovih objava na društvenim mrežama povezanih s veličanjem Mladića. Igračice su suspendirane iz svih aktivnosti kluba do okončanja disciplinskog postupka. Iz kluba su poručili da je veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca nespojivo s vrijednostima koje zastupaju.

Sankcije i u diplomatskom i sportskom prostoru

Na mjere protiv osoba koje veličaju Mladića reagirao je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Nakon Mladićeve smrti poduzeo je mjere protiv dvojice diplomata iz Veleposlanstva Srbije u BiH, koji su, prema navodima iz tadašnjih izvještaja, također povezani sa slučajem odavanja počasti Mladiću.

Tema veličanja ratnih zločinaca ponovno je otvorena u javnosti nakon Mladićeve smrti, kada se na društvenim mrežama pojavio veći broj objava kojima mu je odavana počast.

Ratko Mladić, nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske, pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor. Presudom su, među ostalim, obuhvaćeni genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje stanovništva Sarajeva tijekom opsade te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Objava Helez razriješio dvojicu pripadnika OS BiH zbog veličanja Ratka Mladića: „To je nedopustivo“ pojavila se prvi puta na Republika.

To je protuvrijednost veća od dva milijuna eura, a posebno upada u oči podatak da je tvrtka, prema objavljenim poslovnim podacima, cijelo to razdoblje imala samo jednog zaposlenog. Da ponovimo – tvrtka s jednim zaposlenim imala je prihod od dva milijuna eura.

Prema informacijama koje je prvotno objavio istraživački portal Žurnal, a potom prenijeli N1 i drugi mediji u BiH, “Digitalni ozon” godinama sklapa poslove s javnim institucijama na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini. 

Screenshotove i dokumentaciju pogledajte OVDJE.

Važno je pritom razlikovati ukupni prihod tvrtke od zbroja navedenih javnih ugovora: javno objavljeni ugovori čine tek dio ukupnog prometa od 4,54 milijuna KM. Dostupni medijski navodi pokazuju da je Mladić poslovao i sa Srbima u BiH i Srbiji te sa – Hrvatima. Otvara se pritom pitanje načina na koji kompanija s formalno jednim zaposlenim ostvaruje višemilijunske prihode i redovito dobiva poslove javnog sektora.

Poslovi od Banja Luke do Mostara

“Digitalni ozon” osnovan je 2017. godine. Prema podacima iz poslovne baze Akta, na koje se pozivaju mediji, tvrtka je do 2020. poslovala s gubitkom. A onda odjednom slijedi nagli rast: 2020. prijavila je prihod od 789.418 KM, 2021. dosegnula je 976.511 KM, 2023. ostvarila 832.629 KM, 2024. 557.760 KM, a prošle godine 468.929 KM. Ukupno je u promatranih šest godina prijavila 4.537.534 KM prihoda!

Među javnim ustanovama koje su, prema Žurnalovim podacima, poslovale s tvrtkom Darka Mladića nalaze se Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK), Ministarstvo pravde BiH, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Univerzitet u Istočnom Sarajevu.

Inače, Hrvatska iz svojeg državnog proračuna izravno financijski podupire Sveučilište u Mostaru, i to velikim iznosima namijenjenima stabilnosti i redovitom funkcioniranju ustanove. Radi se o desecima milijuna eura iz hrvatskoga proračuna.

Mladić mlađi vjerojatno se javljao na natječaje i sukladno zakonu i propisima dobio posao, ali to ne mijenja činjenicu da se to Sveučilište financira novcem hrvatskih obveznika iz iste one Hrvatske u kojoj je Mladić stariji činio zločine, a njegov ga sin opravdavao i govorio da je heroj. I pritom mu nije smetalo – ako su točni napisi iz BiH – uzimati novac od hrvatskog Sveučilišta u Mostaru, prenosi i Slobodna Dalmacija.

RAK BiH ove je godine s “Digitalnim ozonom” zaključio tri ugovora, vrijedna ukupno više od 52.000 KM s PDV-om. Odnosili su se na održavanje softvera za popis stalne imovine i sitnog inventara, održavanje portala te sustava za fakturiranje i praćenje naplate. RAK-om upravlja Draško Milinović, kojeg mediji opisuju kao osobu blisku SNSD-u Milorada Dodika; među zaposlenicima agencije je i Aleksandra Košarac, supruga ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca. Ti podaci sami po sebi ne utvrđuju povezanost s dodjelom ugovora, ali daju politički kontekst javnog poslovanja tvrtke.

Poslove je “Digitalni ozon” dobivao i u Mostaru. Za Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru ugovoren je sustav navigacije za praćenje stoke i komunikacijska infrastruktura, vrijedan 14.859 KM. Nekoliko mjeseci poslije uslijedio je ugovor vrijedan 18.133 KM za projektiranje nove funkcionalnosti GPS ogrlice i web-aplikacije za takve ogrlice.

Kako je moguće da dekan Agronomskog i prehrambeno- tehnološkog fakulteta dr. sc Ivan Ostojić, izv.prof., prodekanica za nastavu dr. sc. Anita Ivanković, izv. prof, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju dr. sc. Adrijana Filipović, izv.prof, nisu spriječili skandalozno poslovanje njihovog fakulteta s poduzećem sina čovjeka osuđenog za genocid iako se radi o poslu vrijednom nešto više od 33.000 KM?

Na Sveučilištu u Tuzli tvrtka je dobila posao nabave softvera za praćenje karijera studenata i bivših studenata, u sklopu projekta “Gender Equality in Academia and Research – GEAR”, vrijedan 6435 KM.

Najviše ugovora iz Republike Srpske

Najveći udio javnih poslova, prema raspoloživim podacima, dolazi iz institucija Republike Srpske. Posebno se ističe Zavod za zapošljavanje RS sa sjedištem na Palama, koji je s “Digitalnim ozonom” sklopio deset ugovora u ukupnoj vrijednosti od 325.866 KM.

Univerzitet u Istočnom Sarajevu s tvrtkom je surađivao kroz šest poslova ukupne vrijednosti 144.091 KM s PDV-om. Na popisu institucija koje su joj dodjeljivale poslove nalaze se i Kinoteka Republike Srpske, Biblioteka Istočno Sarajevo, Sportsko-rekreacijski centar “Slavija” iz Istočnog Sarajeva te Općina Višegrad.

Prema navodima Žurnala, na upit o poslovanju “Digitalnog ozona” nije stigao odgovor.

Konzorcij s tvrtkom ‘Page‘

Tvrtka Darka Mladića pojavljuje se i kao partner u konzorcijima na javnim natječajima. Jedan od partnera bila je tvrtka “Page” iz Istočnog Novog Sarajeva, u vlasništvu Ognjena Borovine i Igora Golijanina, koji je ujedno direktor. “Page” i “Digitalni ozon” bili su zajedno u konzorciju na dva natječaja.

Tvrtka posluje i u Srbiji

Darko Mladić posluje i na tržištu Srbije, gdje ima tvrtku “Impact”, za koju mediji navode da također ostvaruje višemilijunske prihode. Na mrežnoj stranici “Digitalnog ozona” među referencijama se, uz institucije, nalazi i logotip UNDP-a, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.

Sama činjenica da je Darko Mladić sin Ratka Mladića ne predstavlja dokaz nepravilnosti u poslovanju njegove tvrtke. Međutim, podaci o 27 javnih ugovora, koncentraciji poslova u institucijama Republike Srpske, višemilijunskom prometu te samo jednom prijavljenom zaposleniku  pitanja su od javnog interesa – osobito zbog toga što se dio poslova financira javnim novcem. 

Tekst ŽURNALA u cijelosti pročitajte OVDJE.

/Desk/

Objava Sin Ratka Mladića posluje u BiH sa RAK-om, Ministarstvom pravde BiH, Sveučilištem u Mostaru, Univerzitetom u Tuzli, Zavodom za zapošljavanje RS i Univerzitetom u Istočnom Sarajevu – za 6 godina 4,5 milijuna KM prihoda pojavila se prvi puta na Republika.

Ali, vodeća hrvatska politika u BiH ne uključuje se u kritike prema srpskim dužnosnicima koji odaju počast čovjeku koji je sudjelovao i u mnogim ratnim zločinima nad Hrvatima u Hrvatskoj i BiH. Niti jednom riječju nisu kritizirali sramno ponašanje svojih kolega s kojim dijele vlast, a time i prešućuju činjenice krvavog Mladićevog pohoda u Hrvatskoj. Istodobno, susjedna Hrvatska vrlo oštro je reagirala, a također ulaže diplomatske napore kako bi od “uspavane” EU ishodila odlučnije reakcije i poteze.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je državama članicama UN-a pismo u kojemu traži osudu i sankcije zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji, čiji su pokop i ceremonija uz vojne počasti bili okidač za zaoštravanje odnosa bošnjačkih i srpskih dužnosnika.

Pismo ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića proslijeđeno je posredstvom Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima. U njemu od država članica traži da javno osude institucionalno veličanje ratnoga zločinca Mladića i uvedu ciljane sankcije protiv dužnosnika i osoba koje su bile uključene u organiziranje komemoracije u Beogradu.

Uz to očekuje se i ponovno potvrđivanje autoriteta presuda međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici.

U pismu se upozorava na korištenje državnih resursa Srbije, vojnih struktura i počasti, što ocjenjuje izravnim pozivom na novi genocid. Od država se također traži odbacivanje poricanja, relativiziranja i političke reinterpretacije pravomoćno utvrđenih činjenica.

Ratko Mladić pokopan je 7. rujna na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz vojne počasti i nazočnost tisuća ljudi. Obred u crkvi Svetog Luke predvodio je srpski patrijarh Porfirije, a lijes prekriven zastavom nosili su pripadnici srbijanske vojske. Na pogrebu su bili i srpski ministri te dužnosnici Republike Srpske.

Mladić je umro 27. kolovoza u Haagu u 84. godini, dok je služio doživotnu kaznu zatvora. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2017. ga je osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici te zločine počinjene tijekom opsade Sarajeva.

/Republika/

Objava I dalje traje sukob bošnjačkih i srpskih političara u BiH zbog Mladića, vodeća hrvatska politika sramno šuti pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska je diplomacija aktivna ovih dana, upozoravajući partnere i saveznike u EU i NATO-u na opasnost koja prijeti regiji Zapadnog Balkana zbog tenzija koje podiže Srbija, pogotovo nakon skandaloznog masovnog veličanja zločinca Ratka Mladića tijekom njegova sprovoda, kada su mu počast odali ljudi iz vrha vlasti, vrha vojske, ali i vrha Srpske pravoslavne crkve. Na takve sramotne slike iz Beograda reagirale su i mnoge druge zemlje, poput Slovenije, Nizozemske, Austrije, Turske i drugih, a nakon duge šutnje oglasili su se i čelnici institucija EU, piše Jutarnji list.

Prema diplomatskim izvorima, u skladu s naputkom koji je Vladinim ministrima i diplomaciji dao predsjednik Vlade Andrej Plenković, i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sugovornicima je u srijedu, na radnoj večeri u Rigi sa šest europskih ministara vanjskih poslova, prenio što je Srbija učinila s Mladićem i što to znači za stabilnost regije Zapadnog Balkana, ali i za europski put Srbije.

Ministar Grlić Radman angažiran je u vezi s tom temom na svim razinama, posebno s partnerima u sjevernoj Europi koji su i sami vrlo kritični prema ponašanju Srbije. Baltičke su zemlje među najkritičnijima u EU kada je Srbija u pitanju, ali ponajviše zbog veza Beograda s Moskvom i odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i time se uskladi s vanjskom politikom EU. Veličanje Mladića dodatni je razlog da ne samo te zemlje nego i druge još više zaoštre svoj stav prema Beogradu.

Na radnoj večeri održanoj u organizaciji latvijske ministrice vanjskih poslova Baibe Braže ministri vanjskih poslova Hrvatske, Finske, Irske, Latvije, Mađarske i Poljske razmijenili su mišljenja o proširenju Europske unije, ruskim hibridnim i drugim sigurnosnim prijetnjama Europi te aktualnim izazovima na Bliskom istoku.

Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, ministar Grlić Radman održao je uvodno izlaganje o proširenju Europske unije, istaknuvši kako ono ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske i strateško ulaganje u stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Europu. Naglasio je pritom važnost vjerodostojnog procesa proširenja utemeljenog na pojedinačnim zaslugama država kandidatkinja, ispunjavanju utvrđenih kriterija i uvažavanju geopolitičke važnosti proširenja.

Govoreći o Ukrajini i Moldaviji, istaknuo je da njihovo približavanje Europskoj uniji pridonosi sigurnosti, otpornosti i demokratskoj stabilnosti europskog kontinenta. Naglasio je i kako postupna integracija u pojedine politike EU može biti koristan instrument ubrzavanja pristupnog procesa, ali ne i zamjena za punopravno članstvo nakon ispunjavanja svih uvjeta.

Posebno se osvrnuo na europsku perspektivu Zapadnog Balkana, naglasivši snažnu potporu Hrvatske proširenju Europske unije na države regije. U tom je kontekstu istaknuo kako stabilnost Bosne i Hercegovine i njezina europska budućnost ostaju među ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Republike Hrvatske, uz važnost pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata i reforme izbornog zakonodavstva.

Tijekom rasprave o sigurnosnim izazovima ministar je upozorio na intenziviranje ruskih hibridnih i destabilizirajućih aktivnosti te naglasio potrebu za pravodobnim i koordiniranim europskim odgovorom, zaštitom kritične infrastrukture i daljnjim jačanjem suradnje Europske unije i NATO-a. Govoreći o Bliskom istoku, istaknuo je važnost slobodne i sigurne plovidbe Hormuškim tjesnacem u skladu s međunarodnim pravom te ulogu diplomacije i dijaloga u pronalaženju održivih rješenja za regionalne krize.

Zaključno, ministar je ponovio predanost Hrvatske nastavku sveobuhvatne potpore Ukrajini te potrebu očuvanja jedinstva europskih i transatlantskih partnera u suočavanju sa sigurnosnim izazovima. Hrvatska i Latvija nastavit će blisko surađivati unutar EU i NATO-a te pridonositi jačanju europske sigurnosti, otpornosti i stabilnosti.

Objava Hrvatska diplomacija upozorava EU: Srbija podiže tenzije, europska budućnost BiH i ravnopravnost sva tri naroda među ključnim prioritetima pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su priopćili iz organizacije Remembering Srebrenica iz UK, posebna izaslanica UK za Zapadni Balkan, Dame Karen Pierce DCMG, pozvala je otpravnika poslova Srbije kako bi osudila sudjelovanje srbijanskih državnih i vojnih dužnosnika na sprovodu Ratka Mladića.

Ministar za Europu Lord Wood od Anfielda rekao je kako je Mladić, kao vojni zapovjednik, predvodio zločine koji spadaju među najteže počinjene u Europi od Drugoga svjetskog rata.

“Osuđen je pred neovisnim tribunalom Ujedinjenih naroda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Poricanje i umanjivanje njegovih zločina predstavlja uvredu međunarodnom pravu i izravno podriva regionalnu stabilnost i povjerenje”, rekao je.

Dodao je kako Vlada UK stoji uz Mladićeve žrtve i njihove obitelji.

“Oni zaslužuju poštovanje, suosjećanje i odgovornost, a ne pokušaje mijenjanja dokazane povijesti. Politički čelnici i javne institucije imaju odgovornost gledati prema budućnosti, a ne prema prošlosti, te djelovati na način koji podupire regionalno pomirenje, a ne ponovno otvaranje starih rana”, rekao je.

Naglasio je kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovan odlukom Vijeća sigurnosti UN-a te da je Srbija obvezna poštovati njegove presude.

“Zato smo danas pozvali otpravnika poslova Srbije. Veličanje osuđenog ratnog zločinca izravno podriva povjerenje, potiče podjele i nespojivo je s procesom pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje čvrsto opredijeljeno za međunarodnu pravdu, odgovornost i trajno pomirenje diljem Zapadnog Balkana te će nastaviti surađivati s partnerima u regiji i međunarodnoj zajednici na potpori miru, pravdi te sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti za sve zajednice”, rekao je Wood.

/Desk/

Objava Britanija pozvala otpravnika poslova Srbije: Osuda zbog sprovoda Ratka Mladića pojavila se prvi puta na Republika.

Picula je upozorio da prisutnost državnih predstavnika na pokopu šalje političku poruku te je podsjetio na zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen.

“Pokop Ratka Mladića ne može se promatrati isključivo kao privatni događaj jer sudjelovanje predstavnika državnih institucija, pripadnika vojske i članova vlasti šalje jasnu političku poruku. Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine”, poručio je Picula.

Naglasio je da je veličanje Mladića nespojivo s temeljnim vrijednostima Europske unije.

“Svako njegovo veličanje ili relativiziranje njegovih zločina izravno je suprotno vrijednostima na kojima počiva Europska unija”, naveo je.

“Europski put Srbije pitanje je političkog izbora”

Picula se potom osvrnuo na proces pristupanja Srbije Europskoj uniji, za koji je kao stalni izvjestitelj Europskog parlamenta izravno zadužen. Poručio je da napredak Srbije prema članstvu ne ovisi samo o formalnom ispunjavanju kriterija.

“Europski put Srbije nije samo pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanja tehničkih kriterija, nego prije svega pitanje političkog izbora i prihvaćanja europskih vrijednosti. Srbija ne može istodobno tvrditi da joj je članstvo u Europskoj uniji strateški cilj, a tolerirati ili institucionalno pratiti glorifikaciju ljudi osuđenih za najteže ratne zločine”, napisao je.

Od Europske unije zatražio je jasno reagiraNJE na događaje povezane s Mladićevim pokopom.

“Europska unija ovakav događaj ne smije relativizirati. Od vlasti u Beogradu mora se tražiti jasan raskid s politikom povijesnog revizionizma i nedvosmislen odnos prema presudama međunarodnih sudova”, poručio je Picula.

“Srbija sama bira svoj put”

Zaključno je naglasio da će odnos Srbije prema ratnim zločinima i njihovim počiniteljima utjecati i na vjerodostojnost njezinih europskih ambicija.

“Europska perspektiva podrazumijeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njezine najmračnije protagoniste. Srbija sama bira svoj put, ali vjerodostojnost njezina europskog puta ovisit će i o tome je li spremna prihvatiti istinu o počinjenim zločinima i prestati veličati njihove počinitelje”, zaključio je Picula, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Picula: EU ne smije relativizirati prizore s Mladićevog pokopa pojavila se prvi puta na Republika.

”Prizori sa sprovoda Ratka Mladića jučer u Beogradu bili su šokantni”, objavila je von der Leyen na društvenoj mreži X.

Njezinu poruku ponovio je i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Von der Leyen posebno se osvrnula na nazočnost visokih srbijanskih dužnosnika i elemente službene potpore tijekom sprovoda.

”Elementi službene potpore i nazočnost nekih visokih srbijanskih dužnosnika na sprovodu duboko su žalosni. Oni pokazuju neuspjeh u suočavanju s mračnim poglavljem novije europske povijesti i proturječe vrijednostima koje podupiru put Srbije prema Europskoj uniji”, poručila je predsjednica Europske komisije.

Arhiv javnih skupova, organizacije koja prati broj sudionika na javnim okupljanjima u Srbiji, procijenio je kako je na ispraćaju Ratka Mladića u Beogradu bilo oko 16.000 ljudi.

Procjena je napravljena prebrojavanjem ljudi na videosnimci snimljenoj između 11 i 14 sati na mjestu kojim je prolazila pogrebna povorka.

“Beograd, 7. 9. 2026. Ispraćaju tijela Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika VRS-a i osuđenog ratnog zločinca pred MKSJ-om, nazočilo je 16.000 ljudi”, objavio je Arhiv javnih skupova na društvenoj mreži X.

/Desk/

Objava Von der Leyen: “Prizori iz Beograda sa sprovoda Mladiću bili su šokantni” pojavila se prvi puta na Republika.

NATO se oglasio nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je pred međunarodnim sudom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

U odgovoru na pitanje Jutarnjeg lista, dužnosnik NATO-a istaknuo je kako je presuda Mladiću imala važnu ulogu u uspostavi vladavine prava i privođenju odgovornih za ratne zločine pravdi.

„Odluka UN-ova suda za ratne zločine protiv Ratka Mladića pomogla je u uspostavi vladavine prava i izvođenju pred lice pravde odgovornih za ratne zločine“, poručio je dužnosnik Saveza.

NATO je posebno naglasio Mladićevu odgovornost za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom, uključujući genocid u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

„General Mladić bio je odgovoran za strašne zločine protiv civila, uključujući ubijanje tisuća bosanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine“, navodi se u odgovoru.

Savez je pritom podsjetio na svoju povijesnu ulogu u zaustavljanju ratova na području bivše Jugoslavije. NATO navodi da je pomogao okončati „jedno od najcrnjih poglavlja u povijesti Europe“, a posljednja dva desetljeća sudjeluje i u naporima usmjerenima na očuvanje mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Iz Bruxellesa ističu kako regija i dalje ima stratešku važnost za NATO, osobito u kontekstu aktualnih sigurnosnih izazova.

„Zapadni Balkan je regija od strateškog značaja za Savez“, poručio je dužnosnik.

NATO je pritom poslao i jasnu poruku da neće dopustiti slabljenje sigurnosne arhitekture u regiji.

„Naša privrženost regionalnoj stabilnosti je čelična i nećemo dopustiti stvaranje nikakvog sigurnosnog vakuuma više“, zaključuje se u odgovoru NATO-a.

Objava NATO nakon smrti Mladića: „Bio je odgovoran za strašne zločine, sigurnosni vakuum u regiji nećemo dopustiti“ pojavila se prvi puta na Republika.

Pored lijesa smjenjivali su se suborci Ratka Mladića. Patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje vladika Srpske pravoslavne crkve, služio je opijelo (pravoslavni crkveni obred praćena pojanjem i čitanjem molitava nad pokojnikom prilikom pokopa) u Crkvi Svetog Luke u Košutnjaku.

“Znamo da će njegovo ime ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dijela srpskog pravoslavnog naroda koji prema njemu osjeća kao vojnika i komandanta koji je u jednom teškom i tragičnom vremenu stajao na čelu vojske svog naroda i položio život za slobodu i opstanak svoga roda”, rekao j Porfirije.

Nakon opijela, povorka sa kovčegom uputila se ka Topčiderskom groblju, gdje je Mladić pokopan u obiteljskoj grobnici, gdje je i grob njegove kćeri Ane. Njegovi najbliži poštovatelji otvaraju i pitanje adekvatnog liječenja u Haagu.

Državni i politički dužnosnici odali počast Mladiću

Kako je izvijestila RT Srbije, počast su, između ostalih, odali ministri pravde RS Goran Selak i rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministar za znanstveno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RSe Draga Mastilović, ministar pravde Srbije Nenad Vujić, ministar kulture Nikola Selaković, ministar obrane Srbije Bratislav Gašić.

Potom gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, veleposlanik Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko, Danilo Vučić, sin predsjednika Aleksandra Vučića, bivši ministar nacionalne obrane Grčke Panos Kamenos itd. U izaslanstvu iz Republike Srpske bila je i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u petak da zbog službenih obveza i posjeta uzbekistanskog predsjednika Beogradu neće biti na pogrebu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić je, uz članove obitelji, bio među prvima u mimohodu, a za Radio-televiziju Republike Srpske izjavio je kako je Mladić “ponovno ujedinio narod” i da se “danas piše povijest srpskog naroda”.

Vranješ: Mladić je personifikacija Vojske Republike Srpske

Veleposlanik BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ za RTS je kazao je: “Republika Srpska nastala 9. siječnja 1992. godine, dva mjeseca prije početka rata u Bosni i Hercegovini, a Vojska Republike Srpske dva mjeseca nakon početka rata, tako da to samo pokazuje karakter naše tamošnje borbe, a upravo je taj karakter mnogima sporan. Mnogi bi željeli osporiti onakvu viziju i onakvu percepciju koju srpski narod ima prema obrambeno-otadžbinskom ratu, kao nečemu što je visokomoralan čin borbe za opstanak srpskog naroda, onog istog srpskog naroda koji je u 20.stoljeću najteže nastradao, od svih naroda gledano u postotcima, i u regiji i šire”.

“Vojska Republike Srpske je imala cilj”, kako je rekao, “da obrani i Republiku Srpsku i srpski narod”.

“I u tome je uspjela. Danas kada se govori o Ratku Mladiću, nije samo više stvar u njegovom imenu i prezimenu ili njegovoj biografiji. Ratko Mladić je simbol nekoga tko je bio na čelu vojske Republike Srpske u razdoblju od 12. svibnja 1992. godine, pa sve do 1996. godine. To se nije mijenjalo. On je svo vrijeme bio na čelu vojske Republike Srpske i on je personifikacija Vojske Republike Srpske”, rekao je veleposlanik BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ za RT Srbije.

Prema policijskim procjenama, u povorci ispred crkve je oko 8.000 ljudi, a provladini mediji javljaju da u Beograd pristižu i ljudi “iz svih krajeva Republike Srpske i Srbije”.

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos otkazala je planirani posjet Srbiji zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom sukoba 1990-ih, pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici počinjen u srpnju 1995. godine, za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, snajpersko djelovanje, granatiranje i teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva, te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce kao odmazdu za NATO bombardiranja 1995. godine. Mladić je u pritvoru u Haagu bio od uhićenja i izručenja u svibnju 2011. godine. U lipnju 2021. godine osuđen je na doživotni zatvor, a umro je u zatvorskoj bolnici u Den Haagu 27. kolovoza u 85. godini.

/Desk/

Objava Na pokopu čovjeka koji je osuđen za genocid tisuće ljudi, među njima i Stanivuković i Dodik s ministrima – posebnu izjavu dao veleposlanik BiH u Srbiji pojavila se prvi puta na Republika.