Zastupnici u Europskom parlamentu su u Strasbourgu izglasali izvješća za 2025. za Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo. O Srbiji će se glasati na nekoj od sljedećih plenarnih sjednica, prenose agencije.

U Izvješću za Bosnu i Hercegovinu Europski parlament upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava njezinu stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva. Navode se secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija i proruski utjecaj. Izvješće traži hitno imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje ključnih pravosudnih zakona te daje podršku instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, žaleći što je tu funkciju nedavno napustio Christian Schmidt.

U izvješću se žali što je 30 godina nakon Daytonskog sporazuma i dalje potrebna EUFOR-ova misija Althea te se poziva na „nediskriminaciju svih građana”, uključujući „konstitutivne narode”, nevezano za njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti.

Crna Gora u EP-u je ‘miljenik’ politike proširenja – izvješće o njoj izglasano je u mjesecu kad je ona bila domaćin samog vrha europske politike na samitu EU – zapadni Balkan, dva dana nakon što je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja i dan nakon što se u Parlamentu obratio njezin predsjednik Jakov Milatović. On je tamo ponovio da Podgorica želi članstvo do 2028. godine.

Crna Gora predvodi proces pristupanja i na papiru – zatvorila je 16 od 33 poglavlja, već koristi euro te je, kako je Milatović naglasio, „pouzdana članica NATO-a” usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

No izvješće upozorava da njezin proces usporavaju unutarnjopolitički sporovi oko ključnih infrastrukturnih projekata te preostali izazovi u borbi protiv korupcije i medijskih sloboda.

Unutar europske politike smatra se da Crnu Goru slijedi Albanija. U izvješću o njoj naglašava se da ona ima snažan reformski zamah nakon što je u rekordnom roku otvorila sve pregovaračke klastere, no da mora prevladati unutarnju političku polarizaciju, ojačati vladavinu prava i provesti ključne socioekonomske reforme.

Za Sjevernu Makedoniju se ističe da se nalazi u teškoj poziciji jer njezin pristupni proces stoji na mjestu. Balkanska država nakon ranije blokade Grčke zbog istoimene pokrajine promijenila je ime, da bi je kasnije blokirala Bugarska zbog identitetskih pitanja. Makedonske reforme pravosuđa i borba protiv korupcije ocijenjene su nedovoljnima, pa se od vlade u Skoplju traže brži i opipljivi rezultati.

Za Kosovo se prošla godina smatra „izgubljenom” jer zbog institucionalnog zastoja nakon izbora nisu funkcionirale ni vlada ni skupština, što je blokiralo reforme i Plan rasta za zapadni Balkan, navodi se u izvješću.

Dijalog s Beogradom potpuno je mirovao, a kaznene mjere EU-a iz 2023. i dalje nanose veliku štetu kosovskom društvu, gospodarstvu i samom kredibilitetu Unije, dodaje se u izvješću o najmlađoj europskog državi koju još uvijek ne priznaje pet članica EU-a.

Reakcije hrvatskih zastupnika

Status država zapadnog Balkana na putu prema EU u raspravi je sumirao hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier.

„Bosni i Hercegovini: oslobodite svoj potencijal, kao vaša nogometna momčad, kao vaša nogometna federacija. Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Europskoj uniji”, kazao je Stier, referirajući se na nogometni uspjeh BiH reprezentacije u kojoj igraju predstavnici svih triju konstitutivnih naroda.

Kosovu je poručio da „kompromis nije znak slabosti, već zrelosti”, a Sjevernoj Makedoniji da će biti „europskija, a ne manje makedonska” ako uključi sve nacionalne manjine u svoj ustav, što traže Bugari.

Referirajući se na prosvjede koji traju u Albaniji protiv izgradnje velikog luksuznog odmarališta, povezanog sa zetom Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, Stier je poručio da „demokracija nekad dođe u obliku plamenca” te da to „prihvati”. Prosvjednici se koriste simbolom te ptice koja nastanjuje zaštićeno područje gdje bi trebao niknuti odmaralište.

Stier je Crnoj Gori kazao da je EU želi u svom sastavu kao „suverenu državu ponosnu na svoju crnogorsku neovisnost i identitet”. Europskom parlamentu poručio je pak da „govori da brine o zapadnom Balkanu”, no da je šteta što ne može odvojiti dovoljno vremena za raspravu o svakoj od zemalja pojedinačno.

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula naglasio je da su izazovi s kojima se pet zemalja suočavaju često zajednički i zahtijevaju dosljedan pristup EU – one moraju poštivati njezine temeljne vrijednosti, usklađivati svoje politike te stvoriti uvjete u kojima i oporba i civilno društvo imaju svoje mjesto za stolom.

„Nažalost, postoje i destruktivni akteri koji nastoje potkopati proces proširenja. Neovisno o tome dolaze li iz same regije ili izvan nje, takvo ponašanje treba jasno prepoznati i nedvosmisleno osuditi. U posljednje vrijeme svjedočimo novim prijedlozima o budućnosti politike proširenja. Međutim, pristup utemeljen na zaslugama mora ostati u samom središtu procesa proširenja”, poručio je.

Zastupnica pučana Željana Zovko upozorila je da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH „iz godine u godinu postaju sve malobrojniji”.

„Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu, što su nestali u ratu i što su najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja tihi, uz pomoć međunarodne zajednice i nakon rata i kroz reformu izbornog zakona, koji još uvijek nemaju svoju jednakost niti punu implementaciju ustavnih reformi i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i ulaze u još jednu izbornu godinu”, rekla je Zovko.

Osudila je „kolonijalno nametanje visokog predstavnika u trenutku kada Europa želi da preuzme glavnu ulogu za njezinu europsku budućnost”, pa pozvala na jasniji pristup Parlamenta prema prijenosu odgovornosti na domaće institucije i veću ulogu EU-a u procesu pristupanja.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac u svom je obraćanju govorio o viziji 2038. godine u kojoj „brzi vlak juri na relaciji Zagreb – Banja Luka – Sarajevo – Mostar, pa ode skroz preko Podgorice do Tirane”.

„Jadranskim morem patrolira albansko-talijansko-hrvatsko-crnogorsko-slovenska flota znanstvenika i znanstvenica koji čuvaju Jadransko more od zagađenja i klimatskih promjena. Tu je na snazi velik i dalek, snažan dalekovod koji vuče struju s Mediterana, koju proizvode brojni solari, i vodi je skroz tamo negdje do Srbije, Bugarske i Rumunjske. I ono što je najvažnije, zamislimo 2038., upravo je počelo Svjetsko nogometno prvenstvo na zapadnom Balkanu, a ulaznice su pristupačne i dostupne svima”, nastavio je.

„To je vizija zapadnog Balkana u Europskoj uniji i uvjeren sam da tu viziju dijele mnogi građani i građanke zapadnog Balkana, ali stalno nailaze na prepreke i na otpore”.

Kao i kolega pučanin Stier, zastupnica Sunčana Glavak izrazila je nezadovoljstvo što se o tako „važnom pitanju” raspravlja samo minutu.
Upozorila je da će u slučaju odsutnosti EU-a u jugoistočnom susjedstvu taj prostor neće ostati prazan.

„Popunit će ga drugi akteri kroz politički utjecaj, kapital bez europskih standarda, dezinformacije i politike koje produbljuju podjele umjesto suradnje. Zato proširenje moramo shvatiti kao strateško pitanje”.

I ona i zastupnik pučana Tomislav Sokol upozorili su da Crna Gora mora riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom, poput pitanja odštete stradalnicima Domovinskog rata, pitanja nestalih, povratka imovine ili slavljenja ratnih zločinaca.

Sokol je upozorio da je Podgorica i dalje suočena s pogubnim i štetnim utjecajem izvana.

„Kroz političke strukture, vjerske institucije, pokušaje oblikovanja unutarnjih procesa, Srbija sustavno nastoji ograničiti puni razvoj crnogorske suverenosti i usporiti njezin europski put. Pri tome se, posebno kroz velikosrpske proxyje u Crnoj Gori, učestalim provokacijama žele narušiti dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom”.

„Želimo Crnu Goru u Europskoj uniji, ali onu europsku, demokratsku i suverenu Crnu Goru koja samostalno odlučuje o svojoj budućnosti, a nije ničije, pa ni srpsko drugo oko u glavi”, zaključio je Sokol.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica upozorio je da Srbija i Crna Gora ne mogu postati članice Europske unije dok se ne riješi pitanje ratne odštete svim žrtvama iz Domovinskog rata, priznavanje agresije iz 90-ih i konkretne suradnje u pronalaženju nestalih osoba.

Govoreći o BiH, Bartulica je rekao da ona treba dobiti „dužnu pažnju i pomoć od Europske unije”

/Desk/

Objava EP o BiH: Duboka politička kriza ozbiljno ugrožava stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva pojavila se prvi puta na Republika.

U nemoćnosti da sami riješe svoje političke krize koju su sami prouzročili, sve glasnije su ocjene kako BiH nije više u žarištu međunarodne politke i svjetskih prvenstveno se tu misli na SAD i EU. Dok lideri drugih, suverenih zemalja zaziru od bilo kakvog “tutorstva” i “vanjskog” rješenja problema, čini se da su u BiH navikli da im krize rješavaju drugi, a nakon čega i tada, ponovno nitko nije zadovoljan.

Prvi dojam

No, iako je prvi dojam kako su Europa i Amerika digle ruke od “bureta baruta”, kako se BiH često zna nazvati zbog svojih permanentnih i zapaljivih političkih kriza, činjenica je kako su i SAD i EU u BiH “ulupale” milijarde da bi tek tako pustile rasplamsavanje novog žarišta u srcu Europe.

Također, u ovom kontekstu, za podsjetiti je i kako američki predsjednik Donald Trump još uvijek nije imenovao novog američkog veleposlanika u BiH te da je upravo to još jedna činjenica koju navode mnogi politički analitičari opravdavajući svoju tezu o nezainteresiranosti američke administracije za BiH.

Agresija Rusije na Ukrajinu, zaokupljenost američkog predsjednika Donalda Trumpa mirovnim pregovorima, rat i stradanja u Gazi, kao i mnoga druga vjetska žarišta, ali i tromost europske administracije za djelovanje, svakako daju dodatne argumente za ovakve stavove. No, možda ipak nije sve onako kako se čini?

Kajtaz: BiH je još uvijek zanimljiva

Faruk Kajtaz, novinar, publicist i politički analitičar, u komentaru za Dnevni list kaže kako se samo na prvi pogled čini da BiH više nije u fokusu Zapada, EU-a i SAD-a.

“Međutim to je samo površan pogled jer je BiH dio jednog regionalnog problema na jugoistoku Europe koji se povezan s generalnom geopolitičkom slikom u Europi koja se naglo izmijenila nakon ruske agresije na Ukrajinu. I BiH i prostor Balkana, zajedno su pri baltičkim republikama i Moldavijom te moguće urgentne točke na jugoistoku, istoku i sjeveru Europe i s te točke gledišta BiH je još uvijek zanimljiva. Mislim da se puno stvari događa izvan očiju javnosti”, kaže Kajtaz.

No podsjeća da to nije jačina inteziteta kao prije, primjerice 10-ak godina nakon Daytona te kako vjerojatno neće više ni biti, ali je ustvrdio kako se u BiH vodi “jedna tiha, diplomatska borba” te d aje “u svakom slučaju BiH relativno važan dio te geopolitičke slagalice”.

“To svakako jest. Posebno zbog Milorada Dodika i njegovih najava referenduma, koji su opet posredno zveckanje oružjem i čini mi se da je Zapad jako zainteresiran da na prostoru bivše Jugoslavije ponovno ne bukne neki sukob te je zbog toga i Bih u nekoj vrsti fokusa Zapada. Ponovno da naglasim, radi se o nekoj široj geopolitičkoj slici koja ne uključuje samo BiH, čak ni samo ovu regiju, već i geopolitičke odnose na Starom kontinentu i zapadu Azije, gdje se dodiruju ruski i zapadni geopolitički interesi”, matra Kajtaz.

Osvrćući se na nedavnu najavu putovanja u Washington članice Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i potpredsjednica SNSD-a, predsjednika Milorada Dodika i njeno dobivanje vize za put u SAD unatoč američkim sankcijama, Kajtac ocjenjuje kako je to znak da postoji dijalog između Banja Luke i Washingtona.

“O čemu se tu radi, može se samo nagađati, ali da je netko sa crne liste SAD dobio vizu da ide u te iste SAD je, za početak, vrlo zanimljivo. Dakle, netko tko ne bi ni pomislio ići u SAD, dobije vizu. Možda to govori kako postoji neka vrsta dijaloga između Cvijanović koja predstavlja vladajuću političku strukturu iz RS-a i stranku SNSD, i američke administracije, osnosno, State Departmenta. Možda bi se moglo naslutiti da bi gospođa Cvijanović mogla, u političkom smislu, mogla zamijeniti Milorada Dodika i da je to predmet razgovora, ali o tome se može samo nagađati bez kvalitetnih podataka. Vrijeme će pokazati o čemu se tu radilo, ali je očito da je Washington zainteresiran za zbivanja u Banja Luci”, smatra Kajtaz.

Ćerimagić: BiH nije u fokusu

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost za TV Sarajevo svojedobno je iznio svoj stav zašto smatra da BIH nije u fokusu zanimanja EU-a.

„BiH u ovom trenutku nije u fokusu EU. Mi smo imali jedan period 2022. i 2023. godine, sve do ožujka prošle godine gdje je BiH prije svega zahvaljujući inicijativi Bruxellesa i Europske komisije i zalaganju prijatelja, bila u pozitivnom fokusu u smislu europskog puta i želje da se dodijeli i kandidatski status i otvore pregovori o članstvu”, rekao je Ćerimagić.

“Međutim, od ožujka prošle godine što zbog unutarnjih razloga u samoj BiH, što zbog drugog fokusa EU, konkretno podrške Crnoj Gori i Albaniji, BiH u ovom trenutku nije u fokusu i svi ovi šokovi i potrebe za brzopletim promjenama planova također utječu na vrijeme koje u EU mogu posvetiti BiH i regiji“, zaključuje.

Njemački ministar: Zapadni Balkan u fokusu

Ali, u ovom kontekstu za podsjetiti je na nedavni posjet njemačkog šefa diplomacije Johanna Wadephula susjednoj Hrvatskoj i njegovom hrvatskom kolegi, ministru gordanu Grlić Radmanu. Tada je njemački ministar, svojevrsno, otkrio stav Njemačke i po pitanju BiH te dao najaviti kako je i BiH ipak u fokusu, kao i cjelokupni zapadni Balkan, ali i kako hrvatska ima novu i važnu ulogu produžene ruke EU-a koja pomaže svom susjedstvu na putu ka EU.

“Hrvatska igra ulogu mentora državama koje žele članstvo u Europskoj uniji”, rekao je njemački šef diplomacij, naglasivši kako je uloga Hrvatske u pristupanju zemalja Zapadnog Blakana EU ključna te poručio da “susjedstvo ne smiju prepustiti autokratama”. Ovom izjavom njemački ministar dao je do znanja kakav je stav u Njemačkoj oko pojedinih lidera u Srbiji i BiH, prvenstveno Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku.

“Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokaratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu“, istaknuo je Wadephul.

„Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske nužna. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Europa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja”, poručio je njemački ministar.

Njemačka, kao vodeća ekonomska sila EU-a, ovime je jasno dala do znanja da zapadni Balkan nije niti zaboravljen, niti nevažan, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava I dalje u fokusu međunarodne politike: BiH dio regionalnog ‘paketa problema’ i tihe diplomatske borbe pojavila se prvi puta na Republika.

Još malo vremena ostalo je Bosni i Hercegovini za donošenje europskih zakona. Oni su važan korak prema članstvu u Europskoj uniji. Proteklih mjeseci sve u Sarajevu stoji, izlaza iz političke krize nema na vidiku.

– Hoće li građani BiH biti sretni ako neki zastupnici u parlamentu naprimjer kažu: “Glasamo protiv milijarde dolara za Bosnu i Hercegovinu”? Mislim, ljudi će pitati – koji su vaši motivi, što radite ovdje, koji je vaš posao?, rekao je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Srbi i Bošnjaci nekoliko su puta naizmjence blokirali Dom naroda parlamentarne skupštine BiH. Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da je obveza međunarodne zajednice reagirati na blokadu vlasti koju provode domaći političari.

– Ukoliko ne dođe do brzog rješenja unutar nas samih, dakle, na političkoj sceni, onda međunarodna zajednica ima svoju obavezu, jer je na to obavezuje upravo ovaj saziv Vijeća za provedbu mira, bonske ovlasti Visokog predstavnika…, rekao je Konaković.

Visoki predstavnik Schmidt ne želi u ovom trenutku donositi odluke umjesto političara u BiH. Misli da će time sačuvati ono malo stabilnosti u zemlji i omogućiti domaćim političarima da obave svoj posao. Iako su bošnjački ministri u Vijeću ministara glasali za jedan od europskih zakona, njihovi stranački kolege nisu ga podržali u Domu naroda parlamentarne skupštine. Niz je takvih kočenja i cementiranja političke krize.

– Dakle, u Federaciji pitanje promjene izbornog zakona, nakon 20 godina mislim da je trenutak da svatko shvati i vrlo jasno sam ja i gore rekao da je ovo zemlja tri konstitutivna naroda, da jedan narod, koliko god je javnost umorna to slušati, nema tu poziciju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.

Ovih dana, na sastanku koalicije koja je na vlasti u Federaciji BiH, pomirljiviji tonovi, ali svejedno blokada izbornog zakona ostaje.

– Za razliku od drugih sredina, ovdje ipak sve ono što je teško stavimo na stol, razgovaramo i pokušavamo naći zajedničko rješenje kako bi što manje bilo problema kad dođe u zakonodavnu vlast, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

– Ne možemo prihvatiti principe uređenja izbornog zakona koji neće riješiti pitanje provođenja odluka suda u Strasbourgu pored odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Hrvatima je bitan izborni zakon i to da biraju, kao konstitutivni narod, svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH. A to je samo dio krize u Bosni i Hercegovini koja se nastavlja.

/Desk/

Objava Politička kriza u BiH ne jenjava – europski zakoni na čekanju pojavila se prvi puta na Republika.

Od kada je Milorad Dodik nepravomoćno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, vlasti Republike Srpske (RS), koje osporavaju Schmidtovu legitimnost, usvojile su niz neustavnih zakona.

Između ostaloga, zabranile su djelovanje pravosudnih i istražnih institucija BiH na području RS-a te najavile osnivanje vlastite vojske i obavještajne službe. Dodik je pozvao srpske kadrove da napuste pravosudne institucije BiH, prijeteći im oduzimanjem imovine ukoliko to ne učine.

Zahtjev za privođenje čelnika RS-a i zaokret HDZ-a BiH

Mjere vlasti RS-a izazvale su osude diljem svijeta, uključujući Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i NATO. Kako jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH nije u skladu s Ustavom, Ustavni sud BiH je sporne zakone RS-a privremeno stavio van snage.

Tužiteljstvo BiH zbog napada na ustavni poredak zatražilo je privođenje Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a (NSRS) Nenada Stevandića. Dodik je izgubio podršku svog dugogodišnjeg političkog saveznika, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je podržao Sud i Tužiteljstvo BiH te započeo konsultacije o novoj koaliciji na državnoj razini bez Dodikovog SNSD-a.

„Rizično privođenje“ i različiti pogledi mladih iz dva entiteta

Kako Dodik ima zaštitu entitetske policije, njegovo privođenje ocijenjeno je kao „visoko rizično“. Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) priznao je da zbog tog rizika nije mogao poslati sudsku policiju da ga privede.

U BiH su, u međuvremenu, stigle dodatne snage EUFOR-a, koje imaju mandat da asistiraju nadležnim bh. agencijama pri operacijama visokog rizika. Ove događaje analitičari, domaći i međunarodni zvaničnici ocjenjuju kao „najtežu krizu“ u poslijeratnoj BiH.

Među mladima u BiH postoje različiti pogledi na trenutnu situaciju, što su za DW potvrdili studenti i politolozi iz oba entiteta.

Tko može uhititi Dodika?

Student Politologije na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu (RS) Mladen Koroman, smatra kako građani nemaju povjerenje u institucije BiH „jer su podređene stranom utjecaju i nelegitimnom visokom predstavniku“. On ističe da bi „uhićenje Dodika, ukoliko do njega dođe, mogla provesti jedino policija RS-a, eventualno u suradnji s međunarodnom zajednicom, dok bi svaka druga akcija ugrozila političku situaciju i autonomnost RS-a“.

Njegova kolegica Mia Mrkajić također osporava Schmidtovu legitimnost i tvrdi kako je proces protiv Dodika „politički motiviran“. Upozorava da bi „svaka jednostrana akcija međunarodnih vojnih i policijskih struktura, poput EUFOR-a, bila shvaćena kao izravno ugrožavanje suvereniteta RS-a“. Ona smatra kako Dodik vodi politiku „zaštite entitetskih prava zagarantiranih Daytonom“.

Kada govori o prijetnjama oduzimanjem imovine, Mia ističe da je institut privatne svojine nepovrjediv, ali napominje „dvostruke standarde“ koji se na Zapadu primjenjuju u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Pritisci i ucijene: Dodik „po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje“

Željana Pantović, također studentica politologije iz Istočnog Sarajeva, vjeruje kako bi Dodikovo uhićenje moglo značiti „kraj BiH“. Ipak, upozorava da potezi vlasti RS-a, „posebno oni koji vode ka institucionalnom razdvajanju od BiH, svakako utječu na sigurnost u zemlji“.

S druge strane, politolog iz Sarajeva Bekir Gluhović ocjenjuje da Dodik „šovinističkom retorikom i secesionizmom želi isprovocirati incidente, pri čemu računa na podršku Viktora Orbana, Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina“.

Dodikove prijetnje oduzimanjem imovine naziva „ucjenama kojima disciplinira neposlušne građane RS-a“.
„Dodik po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje“, kaže Gluhović za DW.

Neprocesuiranje osumnjičenih je loša poruka mladima

Jačanje kapaciteta EUFOR-a i poruke generalnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, Gluhović vidi kao jasan znak podrške institucijama BiH.

„Također, rečeno je i da politički akteri u BiH trebaju preuzeti odgovornost za stanje u državi, tako da institucije BiH trebaju reagirati uz oprezno donošenje odluka“, ističe Gluhović.

Student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu – Odsjek za sigurnost T.H., naglašava da pravna država mora funkcionirati te da „ne može pojedinac biti jači od države samo zato što postoji visok sigurnosni rizik“.

Smatra da bi izostanak privođenja osumnjičenih za rušenje ustavnog poretka poslao lošu poruku mladima. „Rizik i jest u opisu poslova policijskih i drugih sigurnosnih agencija“, kaže T.H.

Nadležnosti se ne mogu vraćati jednostranim aktima

Novinar i politolog iz Mostara Branimir Galić upozorava da „ako institucije jedne zemlje ne mogu osigurati provođenje zakona na cijelom svom području, onda se s pravom može govoriti o izostanku unutarnjeg pravnog subjektiviteta“. Iako opravdava jačanje prisustva EUFOR-a, smatra da bi njegov izravni angažman „stopirao europski put BiH“.

Galić naglašava da do jednostranih poteza RS-a ne bi došlo „da nije bilo nametnutih odluka visokog predstavnika“. Ipak, podsjeća da su institucije poput Suda i Tužiteljstva BiH nastale sporazumnim prijenosom nadležnosti s entiteta na državu te da se „te nadležnosti mogu vratiti entitetima samo istim putem, a ne jednostranim aktima RS-a“.

O međunarodnom intervencionizmu u BiH

Martin Mikulić, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma, ocjenjuje da bi uhićenje Dodika bilo „sigurnosno rizično zbog moguće reakcije entitetske policije“. Smatra da potezi SNSD-a „predstavljaju odgovor na promašeni međunarodni intervencionizam u BiH“.

Čovićevu podršku državnim institucijama – Sudu i Tužiteljstvu BiH – vidi kao kontinuitet politike HDZ-a koja „ne bira poželjne ili nepoželjne institucije“ što se, kako tvrdi, ne bi moglo kazati za probošnjačke stranke.

Mladi u BiH, iako podijeljeni u stavovima, dijele zabrinutost zbog političkih tenzija i njihovog utjecaja na sigurnost i budućnost zemlje.

Njihova različita gledišta, smatraju analitičari, odražavaju dublje podjele u društvu, ali i ukazuju na značaj pravne države, međunarodnih aktera i unutarnjeg dijaloga kao ključnih faktora za premošćivanje trenutne krize, piše DW.

/Desk/

Objava DW – Mladi o krizi u BiH: Strepnja zbog BiH, poziv na odgovornost i nada za mirno rješenje pojavila se prvi puta na Republika.

Tko je kriv za trenutnu političku i sigurnosnu krizu u BiH?

– više od polovice, 51,2 posto smatra da je krivac Milorad Dodik i njegova separatistička politika vođena idejom Vučićevog “srpskog sveta”

– 21,7 posto odgovorilo je da Deytonski sporazum, koji je zaustavio rat, nije riješio unutarnje odnose između tri naroda

– 9,1 posto krivcima smatra Sjedinjene države i Europsku uniju koji su popustljivi prema Srbima

– 6,6 posto odgovornima drži bošnjačke političke stranke i unitarističku politiku Sarajeva

– odgovor nije imalo 11,4 posto ispitanika

Koje je rješenje za trajni i održivi mir u Bosni i Hercegovini?

– 32,1 posto smatra da treba postići novi sporazum kojim bi se država presložila i uredila na novi i održiv način

– 19,2 posto kao rješenje krize vide hapšenje čelnika Republike Srpske koji zagovaraju separatizam i razbijanje BiH

– da bi se Bosna i Hercegovina trebala razdružiti na tri dijela: srpski, bošnjački i hrvatski i to prema nacionalnom ključu iz popisa stanovništva prije početka rata 1992.ge – smatra 13,8 posto ispitanih

– 5,5 posto bi smijenilo cjelokupno političko vodstvo i proširilo vojni protektorat EUFOR-a i NATO-a, a

– 5,1 posto je za vojni poraz ideje o “srpskom svetu” na području BiH

– čak 24,2 posto ispitanih ne zna kako bi se riješila kriza u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava Anketa HRT-a o krivcu za političku i sigurnosnu krizu u BiH: Kriv je Dodik pojavila se prvi puta na Republika.