<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>pesticidi &#8211; Republika</title>
	<atom:link href="https://republikainfo.com/tag/pesticidi/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<description>Jer idemo dalje</description>
	<lastBuildDate>Wed, 25 Mar 2026 19:01:43 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2022/12/cropped-rrepublika_logo_500px-1-32x32.png</url>
	<title>pesticidi &#8211; Republika</title>
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kako smanjiti izloženost pesticidima?</title>
		<link>https://republikainfo.com/kako-smanjiti-izlozenost-pesticidima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 25 Mar 2026 19:01:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zdravlje i Ljepota]]></category>
		<category><![CDATA[pesticidi]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=82556</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kada Melissa Furlong, istraživačica okolišnog zdravlja na Sveučilištu u Arizoni, pita ljude koriste li pesticide, oni često odgovaraju odrečno. Mnogi o tim kemikalijama razmišljaju samo kao o ozbiljnim sredstvima za suzbijanje najezda u kućanstvu ili za upotrebu na farmama, prenosi The New York Times. Međutim, ljudi često dolaze u dodir s pesticidima u svakodnevnom životu, [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kako-smanjiti-izlozenost-pesticidima/">Kako smanjiti izloženost pesticidima?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Kada Melissa Furlong, istraživačica okolišnog zdravlja na Sveučilištu u Arizoni, pita ljude koriste li pesticide, oni često odgovaraju odrečno. Mnogi o tim kemikalijama razmišljaju samo kao o ozbiljnim sredstvima za suzbijanje najezda u kućanstvu ili za upotrebu na farmama, prenosi <a href="https://www.nytimes.com/2026/03/24/well/pesticides-health-risks.html" target="_blank" rel="noopener">The New York Times</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međutim, ljudi često dolaze u dodir s pesticidima u svakodnevnom životu, a da toga nisu ni svjesni. Kućni sprejevi protiv buba, tretmani za travnjake te sredstva protiv buha i krpelja za kućne ljubimce mogu biti izvori izloženosti. Isto vrijedi i za neoprano voće i povrće. Špinat, kelj, jagode i grožđe nalaze se na vrhu popisa namirnica najviše kontaminiranih pesticidima, prema izvješću koje je u utorak objavila Radna skupina za okoliš (EWG), zagovaračka organizacija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Znanstvenici još uvijek ne znaju koja se količina izloženosti pesticidima, ako ikakva, može smatrati sigurnom, rekla je Furlong, napominjući kako je bilo potrebno &#8220;70 godina istraživanja o olovu prije nego što smo shvatili da ne postoji sigurna razina izloženosti&#8221;. No, mnoge od tih kemikalija povezane su s ozbiljnim zdravstvenim problemima u promatračkim studijama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To ne znači da morate baciti sve iz ladice s povrćem ili dopustiti štetočinama da preplave vaš dom. Umjesto toga, kažu stručnjaci, možda biste trebali potražiti načine kako minimizirati izloženost dok istraživači nastavljaju proučavati ovo pitanje.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Vjerojatno nije moguće smanjiti izloženost svakoj pojedinoj kemikaliji pod suncem samo zato što se nalaze u toliko različitih stvari&#8221;, rekla je Stephanie Eick, epidemiologinja za okoliš i reprodukciju sa Sveučilišta Emory. Pitanje je, kaže ona, &#8220;kako donijeti pametne odluke da smanjite izloženost tamo gdje je to praktično?&#8221;</p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Potencijalni zdravstveni rizici</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Pesticidi koji se obično koriste u Sjedinjenim Državama i koji se povezuju sa zdravstvenim rizicima uključuju:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Neonikotinoide:</strong> koriste se za usjeve, vrtove, golf terene i tretmane kućnih ljubimaca.</li>



<li><strong>Organofosfate:</strong> koriste se protiv poljoprivrednih i kućanskih štetočina.</li>



<li><strong>Piretroidi:</strong> koriste se kao komercijalni i kućni insekticidi.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Neki znanstvenici također su sve zabrinutiji zbog zdravstvenih rizika pesticida koji sadrže per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao <strong>PFAS</strong> ili &#8220;vječne kemikalije&#8221;. (Glifosat i atrazin, dva popularna herbicida, također se povezuju sa zdravstvenim oštećenjima.)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Potencijalni zdravstveni rizici variraju ovisno o pesticidu i razini izloženosti. Općenito, pesticidi su povezani s <strong>neuro-razvojnim učincima kod djece</strong> i neurološkim stanjima poput <strong>Parkinsonove bolesti</strong> kod odraslih. Studije su izvijestile o dokazima povezanosti između izloženosti pesticidima i povećanog rizika od <strong>problema s plodnošću, raka dojke i dijabetesa</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Neka istraživanja, uglavnom na osobama koje žive u blizini poljoprivrednih područja, također pokazuju da trudnice izložene određenim pesticidima češće razvijaju komplikacije, poput gestacijskog dijabetesa, te češće doživljavaju pobačaje ili mrtvorođenčad. Djeca izložena u maternici također su pod povećanim rizikom od dječjih karcinoma.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stručnjaci ističu da postojeća istraživanja uglavnom pokazuju samo <strong>poveznice</strong> između izloženosti pesticidima i dugoročnih zdravstvenih rizika, a ne izravnu uzročno-posljedičnu vezu.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Što možete učiniti</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Iako je količina ostataka pesticida u pojedinačnim namirnicama i kućnim proizvodima vjerojatno niska, stručnjaci preporučuju pokušaj smanjenja izloženosti na načine koji su praktični u svakodnevnom životu.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Temeljito čistite voće i povrće</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Yoshira Ornelas Van Horne, asistentica znanosti o zdravlju okoliša na UCLA-u, rekla je da &#8220;brzi prolaz kroz kuhinjski sudoper&#8221; nije dovoljan. Predložila je namakanje plodova u dvije šalice vode pomiješane s oko <strong>jednom žličicom sode bikarbone</strong>, što može ukloniti većinu ostataka pesticida. Jedna studija otkrila je da je otopini sode bikarbone potrebno 12 do 15 minuta da potpuno ukloni ostatke pesticida s jabuka. Nakon namakanja, ponovno operite hranu pod mlazom vode.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Promijenite način kuhanja (i što kuhate)</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Lisnato povrće, poput špinata ili kelja, može imati više razine pesticida. Peng Gao, asistent na Harvardu, preporučuje <strong>uklanjanje vanjskih listova</strong> lisnatog povrća i raznoliku prehranu kako biste izbjegli prekomjernu konzumaciju iste vrste tretirane namirnice. Također je preporučio isprobavanje različitih tehnika kuhanja. Neka istraživanja sugeriraju da <strong>kuhanje, blanširanje ili prženje</strong> povrća može pomoći u smanjenju ostataka pesticida više nego ostavljanje u sirovom stanju. Ako je moguće, birajte organsko voće i povrće; zamrznuti organski proizvodi mogu biti jeftinija alternativa.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Potražite alternative za dom i travnjak</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Ako imate štetočine, odlučite se za <strong>mamce, ljepljive zamke ili krute pesticide</strong> umjesto sprejeva. Kada je moguće, izbjegavajte insekticide i herbicide koji sadrže sporne sastojke poput permetrina, malationa ili bifentrina. Umjesto kemikalija, Furlong savjetuje ručno plijevljenje vrta i korištenje organskih pesticida koji mogu biti manje toksični od tradicionalnih alternativa.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Održavajte čistoću doma</h4>



<ul class="wp-block-list">
<li>Mijenjajte HVAC filtere svaka tri mjeseca.</li>



<li>Brišite prašinu tjedno vlažnom krpom.</li>



<li>Koristite HEPA pročišćivače zraka i usisavače s HEPA filterom.</li>



<li>Ako živite blizu poljoprivrednih područja, <strong>skidajte cipele</strong> prije ulaska u kuću kako ne biste unijeli prašinu koja sadrži pesticide.</li>



<li>Često perite ruke, posebno prije pripreme ili konzumacije hrane.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Iako postoje načini za minimiziranje kontakta s pesticidima, stručnjaci kažu da su potrebne promjene u politici kako bi se značajnije smanjila naša izloženost. &#8220;Nije razumno očekivati da pojedinac može sve kontrolirati&#8221;, rekla je Furlong. &#8220;Potrebna nam je obnova cijelog regulatornog okvira.&#8221;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kako-smanjiti-izlozenost-pesticidima/">Kako smanjiti izloženost pesticidima?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Niti jedno vino iz 10 zemalja EU-a nije prošlo provjeru &#8211; u europskim vinima pesticida više od 3000 puta od dozvoljenoga</title>
		<link>https://republikainfo.com/niti-jedno-vino-iz-10-zemalja-eu-a-nije-proslo-provjeru-u-europskim-vinima-pesticida-vise-od-3000-puta-od-dozvoljenoga/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Apr 2025 09:53:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[pesticidi]]></category>
		<category><![CDATA[vino]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=71125</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nova istraga otkrila je raširenu kontaminaciju europskih vina s trifluorooctenom kiselinom (TFA) — postojanim nusproizvodom PFAS-a, grupe industrijskih kemikalija široko poznatih kao &#8220;vječne kemikalije&#8221;. Niti jedno vino proizvedeno u posljednjih nekoliko godina u 10 zemalja EU-a nije prošlo analizu. U nekim je bocama utvrđeno da su razine 100 puta veće od onih koje se obično [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/niti-jedno-vino-iz-10-zemalja-eu-a-nije-proslo-provjeru-u-europskim-vinima-pesticida-vise-od-3000-puta-od-dozvoljenoga/">Niti jedno vino iz 10 zemalja EU-a nije prošlo provjeru &#8211; u europskim vinima pesticida više od 3000 puta od dozvoljenoga</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nova istraga otkrila je raširenu kontaminaciju europskih vina s trifluorooctenom kiselinom (TFA) — postojanim nusproizvodom PFAS-a, grupe industrijskih kemikalija široko poznatih kao &#8220;vječne kemikalije&#8221;.</p>
<blockquote><p>Niti jedno vino proizvedeno u posljednjih nekoliko godina u 10 zemalja EU-a nije prošlo analizu. U nekim je bocama utvrđeno da su razine 100 puta veće od onih koje se obično registriraju u vodi za piće, piše <a href="https://n1info.hr/svijet/nijedna-boca-nije-prosla-test-europska-vina-puna-ove-vjecne-kemikalije/" target="_blank" rel="noopener">N1 Info.</a>.</p></blockquote>
<p>Studija, koju je u srijedu objavila Pesticide Action Network (PAN) Europe, daje dodatan razlog za što hitnijim postupnim ukidanjem pesticida koji sadrže PFAS, skupinu kemikalija koje je napravio čovjek, a koje su dizajnirane da izdrže toplinu, vodu i ulje te da se odupru razgradnji u okolišu.</p>
<p><strong>Prije 1988. ga nije bilo, danas 3000 veći od granice</strong></p>
<p>Proizvodnja vina među najvećim je korisnicima pesticida u europskoj poljoprivredi, osobito fungicida, što vinograde čini vjerojatnim žarištem za nakupljanje kemikalija. Grožđe je posebno osjetljivo na gljivične bolesti, što zahtijeva često prskanje tijekom vegetacijske sezone, uključujući i neke proizvode koji sadrže PFAS spojeve.</p>
<blockquote><p>Istraživači su otkrili da, iako se TFA nije mogao otkriti u vinima ubranim prije 1988., razine kontaminacije od tada su stalno rasle – dosegnuvši do 320 mikrograma po litri u bocama iz posljednje tri berbe, što je razina koja je više od 3000 puta veća od zakonske granice EU-a za ostatke pesticida u podzemnim vodama.</p></blockquote>
<p>Autori studije povezuju ovaj porast s rastućom upotrebom pesticida na bazi PFAS-a i novijih fluoriranih rashladnih sredstava tijekom prošlog desetljeća.</p>
<p>“Ovo je znak upozorenja koju ne treba ignorirati”, rekao je Helmut Burtscher-Schaden iz austrijske nevladine organizacije Global 2000, koji je vodio istraživanje. “Ogromno nakupljanje transmasnih kiselina u biljkama znači da vjerojatno unosimo puno više ove vječne kemikalije putem hrane nego što se prije pretpostavljalo.”</p>
<p><strong>Analizirano 49 vina, opasna i organska</strong></p>
<p>Izvješće pod naslovom Poruka iz boce analiziralo je 49 vina, uključujući konvencionalne i organske proizvode. Iako su organska vina obično imala niže koncentracije TFA, nijedno nije bilo bez kontaminacije. Vina iz Austrije pokazala su posebno visoke razine, iako su istraživači naglasili da problem obuhvaća cijeli kontinent.</p>
<p>“Ovo nije lokalni problem, to je globalni problem”, upozorio je Michael Müller, profesor farmaceutske i medicinske kemije na Sveučilištu u Freiburgu, koji je proveo neovisnu studiju koja je potvrdila slične rezultate. “Nema više nezagađenih vina. Čak ni organski uzgoj ne može u potpunosti zaštititi od ovog zagađenja jer je transmasna masna kiselina sada sveprisutna u okolišu.”</p>
<blockquote><p>Nalazi naglašavaju sve veći nadzor PFAS-a – široke klase fluoriranih spojeva koji se koriste u proizvodima od neljepljivog posuđa do pjene za gašenje požara i poljoprivrednih pesticida. Te su tvari cijenjene zbog svoje trajnosti, ali se pokazalo da se nakupljaju u okolišu iu živim organizmima, s poveznicama s rakom, oštećenjem jetre i reproduktivnim oštećenjima.</p></blockquote>
<p>Dok su rizici dugolančanih PFAS odavno prepoznati, TFA su donedavno i regulatori i proizvođači smatrali relativno benignim. To se stajalište sada dovodi u pitanje. Studija koju je financirala industrija iz 2021. u skladu s EU-ovom uredbom o kemikalijama REACH povezala je izloženost TFA s ozbiljnim malformacijama fetusa kunića, što je navelo regulatore da predlože klasificiranje TFA kao “otrovne za reprodukciju”.</p>
<p><strong>EU treba glasati o PFAS pesticidu</strong></p>
<p>“Zbog toga je još hitnije djelovati”, rekla je Salomé Roynel, službenica za politiku u PAN Europe. Istaknula je da prema važećim pravilima EU-a o pesticidima, metaboliti koji predstavljaju rizik za reproduktivno zdravlje ne bi se smjeli otkriti u podzemnim vodama iznad 0,1 mikrograma po litri – granica koju TFA redovito premašuje i u vodi, a sada i u hrani.</p>
<p>Vrijeme objave izvješća dodaje politički pritisak samo nekoliko tjedana prije nego što zemlje članice EU-a trebaju glasovati o tome hoće li zabraniti flutolanil, PFAS pesticid koji je identificiran kao značajan emiter TFA. Pokretači kampanje tvrde da EU mora ići dalje, apelirajući na zabranu svih PFAS pesticida.</p>
<p><strong>Moguće zamjene?</strong></p>
<p>“Glasovanje o flutolanilu prvi je test o tome shvaćaju li kreatori politike ozbiljno ovu prijetnju”, rekao je Roynel. “Ali u konačnici, moramo eliminirati cijelu kategoriju ovih kemikalija iz poljoprivrede.”</p>
<blockquote><p>Industrijske skupine će vjerojatno odstupiti, tvrdeći da su pesticidi na bazi PFAS-a i dalje ključni za zaštitu usjeva. No Müller se suprotstavlja toj tvrdnji, rekavši da su alternative dostupne: “Postoje alternative. Ideja da su te kemikalije bitne jednostavno nije istinita.”</p></blockquote>
<p>Uz obuhvatnija ograničenja PFAS-a u EU-u o kojima se trenutno raspravlja, studija o vinu unosi novi moment u rasprave o tome kako se uhvatiti u koštac s kemijskim onečišćenjem i zaštititi opskrbu hranom u Europi.</p>
<p>“Što više odgađamo, to je zagađenje gore”, rekla je Burtscher-Schaden. “I zato što imamo posla s vječnim kemikalijama, svaka godina nedjelovanja zaključava štetu za generacije koje dolaze.” Europska komisija odbila je komentirati izvješće, piše N1 Hrvatska.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/niti-jedno-vino-iz-10-zemalja-eu-a-nije-proslo-provjeru-u-europskim-vinima-pesticida-vise-od-3000-puta-od-dozvoljenoga/">Niti jedno vino iz 10 zemalja EU-a nije prošlo provjeru &#8211; u europskim vinima pesticida više od 3000 puta od dozvoljenoga</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
