Zbog toga su neodimij i druge rijetke zemlje postali ključni čimbenik u trgovinskim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, prvoga i drugoga najvećega gospodarstva svijeta.

Velik dio američke proizvodnje — automobili, zrakoplovi, kućanski aparati — bio bi onemogućen bez pristupa neodimiju. Taj element čini oko 30 % mase trajnih magneta, prema riječima Roda Eggerta, profesora na Colorado School of Mines i stručnjaka u ovom području.

Neodimijski magneti su vrlo mali, ali iznimno snažni. „Kada biste ih stavili pored hladnjaka, hladnjak bi pao“, kaže Gracelin Baskaran, direktorica Programa za sigurnost kritičnih minerala pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Pokreću motore

Magneti na bazi neodimija pokreću razne vrste motora. Za razliku od tradicionalnih magneta, oni ne gube magnetizam kada su izloženi stalnoj električnoj struji koja pokreće motore.

Zbog toga su ključni za američku proizvodnju motora u automobilima, od jednostavnih motora koji pokreću brisače vjetrobranskog stakla do složenih motora koji pokreću električna vozila. Nalaze se i u mnogim kućanskim aparatima, kao što su električni alati i klima-uređaji, ali i u zrakoplovnim motorima i vjetroturbinama, piše CNN.

Administracija Donalda Trumpa tvrdi da su neodimij i druge rijetke zemlje toliko bitni za SAD da je pristup njima pitanje nacionalne sigurnosti. No, Kina dominira preradom rijetkih elemenata, što joj daje golemu pregovaračku moć u trgovinskim razgovorima. Kina obrađuje 90 % potrebnog kapaciteta za pretvaranje rude u upotrebljive minerale.

„Rijetke zemlje nisu rijetke“, kaže Igor Hulak, partner za energiju i resurse u konzultantskoj kući Kearney. „Mogu se naći u mnogim zemljama i na različitim kontinentima.“

Prerada je, objašnjava Hulak, naporan proces. Potrebno je mnogo energije da se ruda zagrije, a zatim se tretira kemikalijama kako bi se izdvojile rijetke zemlje. Krajnji proizvod također stvara otrovni otpad, od kojeg je dio radioaktivan.

„Ostatak svijeta je… jednostavno dopustio Kini da razvije ovu visoku koncentraciju prerade“, kaže Hulak.

Nakon što se neodimij (ili manje čist, ali i dalje upotrebljiv oblik, neodimij-praseodimij oksid) preradi, materijal se pretvara u magnete. To se također obično radi u Kini. (Za neke visokoperformansne motore, poput onih u električnim vozilima, u mješavinu se dodaje još jedna rijetka zemlja – disprozij.)

Kombinacija cijene, dostupnosti i široke upotrebe čini da neodimij donosi više prihoda od bilo kojeg drugog elementa rijetkih zemalja.

Prednosti obujma proizvodnje

Sjedinjene Države pokušavaju se osloboditi ovisnosti o kineskoj preradi. Predsjednik Donald Trump ranije je ovog mjeseca najavio planove za stvaranje strateških rezervi rijetkih elemenata. Vlada SAD-a subvencionira projekte za povećanje domaćeg vađenja rude i prerade. No, potrebno je mnogo godina da se dostigne dostupnost koju trenutačno nudi Kina, što toj zemlji daje stalnu kontrolu nad elementima.

„Potrebno je nekoliko godina da se nova ruda ili postrojenje za preradu dovede do proizvodnje, čak i od trenutka kada se donese odluka o izgradnji“, kaže Eggert.

S obzirom na kinesku dominaciju tržištem i prednosti koje dolaze s velikim obujmom proizvodnje, nijedan novi prerađivač ne može konkurirati bez značajne državne potpore, dodaje Hulak.

Ništa se ne može mjeriti

Kada se neodimij pretvori u magnete, oni se postavljaju oko jezgre unutar motora i povezuju s osovinom. Jezgra je okružena vanjskom školjkom s mrežom električnih žica. Kada struja prolazi kroz žicu, stvara magnetsko polje koje prvo privlači, a zatim odbija magnete, prisiljavajući ih da se okreću i pokreću osovinu.

Mnoge tvrtke koje ovise o ovim magnetima traže alternative, bilo magnete bez rijetkih zemalja ili motore bez magneta, u nadi da će osigurati sigurniji i otporniji lanac opskrbe.

No, do sada nema pravih zamjena. „Morate žrtvovati performanse, učinkovitost, težinu, veličinu ili zakretni moment, a sve to snažno utječe na motore“, kaže Hulak. „Nema čarobnog rješenja.“

Objava Mineral koji pokreće život postao trgovinski spor dviju najmoćnijih ekonomija pojavila se prvi puta na Republika.

Peking se u trgovinskom ratu s Washingtonom dugo predstavljao kao žrtva – rastuća sila koja brani globalno gospodarstvo od američkih carina i zabrana. No, ta se pripovijest ovih dana suočava s izazovom jer se Kina nameće kao industrijski div spreman iskoristiti svoj monopol nad rijetkim zemljama protiv bilo koje zemlje ili kompanije koja joj se nađe na putu.

Rijetke zemlje, esencijalne za proizvodnju svega, od čipova i električnih vozila do borbenih aviona, su minerali koje Kina najvećim dijelom iskopava i prerađuje. Kao odgovor na carine i tehnološka ograničenja predsjednika Trumpa, Peking je uveo sustav kontrole izvoza koji bi obuhvatio ogroman dio tehnoloških proizvoda u svijetu koji sadrže čak i tragove kineskih rijetkih zemalja donosi The New York Times.

Nova pravila i globalna poluga

Ovaj potez Kini daje snažnu pregovaračku moć uoči skorog sastanka između kineskog čelnika Xi Jinpinga i predsjednika Trumpa u Južnoj Koreji.

Nova pravila, koja stupaju na snagu u prosincu, zahtijevat će od izvoznika da traže odobrenje Pekinga za prodaju komponenti. Time bi Kina dobila političku moć selektivnog zatvaranja izvoza – odbijanjem ili odgađanjem aplikacija u slučaju loših bilateralnih odnosa.

Kina tvrdi da samo “kopira presedane” koje su postavili SAD i saveznici (poput zabrana izvoza tehnologije Huaweiju). Međutim, analitičari upozoravaju da Peking, pokazujući spremnost da oružjem pretvori rijetke zemlje, riskira da izgleda kao “neodgovorni hegemon” kakvim često optužuje SAD.

Međunarodni odgovor i strategija

Ekonomsko pokazivanje mišića moglo bi se obiti Pekingu o glavu. Dio kineskog cilja u globalnoj primjeni pravila je obeshrabriti druge zemlje od strategije “smanjenja rizika” (de-risking), odnosno smanjenja ovisnosti o kineskim opskrbnim lancima.

Unatoč diplomatskim pokušajima kineskih dužnosnika da ublaže zabrinutost – uvjeravajući strane tvrtke da će odobriti “legitimne” transakcije – stručnjaci ne vjeruju u povlačenje mjera. Potez je izazvao ozbiljne kritike i izvan SAD-a. Trgovinski šef Europske unije poručio je kineskom ministru da novi režim “baca sjenu na naše odnose.” Službenici Grupe G7 (koja uključuje Britaniju, Kanadu, Japan i Njemačku) razmatraju zajednički odgovor.

Američki ministar financija Scott Bessent najavio je da SAD razmatra uvođenje ograničenja na izvoz softvera u Kinu u znak odmazde, što bi učinio u suradnji s G7.

Stručnjaci zaključuju da je “pištolj napunjen” i da će Kina vjerojatno koristiti ovu polugu ne samo u ekonomskim pregovorima, već i za ostvarivanje ciljeva u drugim osjetljivim pitanjima, uključujući njezine pretenzije na Tajvan.

Objava Kina udarila na rijetke minerale ostatku svijeta: Igra li ulogu žrtve ili nasilnika? pojavila se prvi puta na Republika.

Milorad Dodik je organizirao izvanredno zasjedanje parlamenta RS kako bi ponovo govorio o svom viđenju stanja u BiH, a pritom je ustvrdio kako je u pozadini sadašnje krize u BiH “pokušaj otimačine” mineralnog bogatstva kojega provodi visoki predstavnik Christian Schmidt, nazvavši ga “agentom za nekretnine”.

Iznio je ponudu SAD-u odnosno administraciji Donalda Trumpa za partnerstvo, u suradnji s Mađarskom, Srbijom, Rusijom, EU i Kinom, u istraživanju nalazišta minerala, uz uvjet da zajamče prava odnosno “suverenitet Republike Srpske”.

– U tom smo vam slučaju (SAD-u) partneri u ovom poslu, kazao je aktualni predsjednik RS koji je pod američkim sankcijama još od 2017. godine.

Dodik je ovo mogao kazati samo pred svojim istomišljenicima jer su njegov govor u Narodnoj skupštini RS bojkotirali oporbeni zastupnici.

Obraćajući se zastupnicima iz njegove vladajuće koalicije, javnosti te “prijateljima diljem svijeta od Washingtona, Moskve do Pekinga” kazao je kako Daytonski sporazum nije idealan ali je, kako tvrdi, otklonio uzroke rata i racionalni je dokument jer je definirao sustav u kojemu BiH može funkcionirati kao zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tvrdio je i kako su u RS dosljedno poštovali Dayton dok bošnjačka strana uporno pa i danas inzistira na konceptu BiH koji je i doveo do rata.

– Mi smo ti koji poštujemo Dayton i branimo mir, kazao je opisujući BiH kao “federalno-konfederalnu zajednicu” dva entiteta i tri konstitutivna naroda

– Pozivam da izravne razgovore s Federacijom BiH o vraćanju na temeljne osnove Daytona. Rezultat bi mogao biti ‘modelirani Dayton’, kazao je.

Ustvrdio je kako to ne znači secesiju i eskalaciju krizu, nego povratak izvornom tumačenju mirovnog sporazuma, ali je dodao kako oni koji odbijaju dijalog “guraju RS u odcjepljenje”.

Hvalio je Trumpa, odnosno najave da će se prestati miješati u probleme drugih država, pa je zaključio kako je Amerika danas stoga “ponovo velika”.

Visoki predstavnik “kriv” za eskalaciju u BiH

Za sve probleme koji trenutačno postoje u BiH okrivio je visokog predstavnika Schmidta kazavši kako su oni eskalirali otkako je on preuzeo dužnost 2021. Dodik tvrdi kako su Schmidtove sporadične intervencije praktično suspendirale Daytonski sporazum.

Dodik pri tom nije spomenuo činjenicu da je prije Schmidta 12 godina dužnost visokog predstavnika u BiH obnašao Valentin Inzko kojemu je praktično bila zabranjena svaka intervencija, a to je razdoblje obilježeno općom stagnacijom i izostankom bilo kakvih reformi.

– Mi ne mislimo da je Dayton propao nego da je interpretacijama dospio do neprepoznatljivosti, kazao je Dodik u srijedu ustvrdivši kako je to realnost koju je sada nužno priznati a kao izlaz iz krize je vidi poništenje svih Schmidtovih odluka kako bi se krenulo od početka.

Dodik za kojim je raspisana tjeralica, a Sud BiH mu je odredio jednomjesečni pritvor, na kraju je poručio kako ga “mogu uhititi ili ubiti ali neće odustati od ovih stajališta”, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Dodik traži spas u Trumpu – Minerale Srpske za ostanak na vlasti pojavila se prvi puta na Republika.

Sporazum o pristupu ukrajinskim prirodnim resursima omogućit će SAD-u povlašten pristup novim investicijskim projektima za razvoj ukrajinskih prirodnih resursa, uključujući aluminij, grafit, naftu i prirodni plin, izvijestio je Bloomberg, a prenosi HRT.

Dvije države su, kako navodi američko Ministarstvo financija u srijedu potpisale i sporazum o osnivanju investicijskog fonda za obnovu.

– Kao priznanje znatne novčane i materijalne potpore koju je narod Sjedinjenih Država pružio obrani Ukrajine od ruske invazije punoga opsega, ovo gospodarsko partnerstvo pozicionira naše dvije zemlje da surađuju i ulažu zajedno kako bi osigurali da naša zajednička imovina, talenti i sposobnosti mogu ubrzati gospodarski oporavak Ukrajine, priopćilo je Ministarstvo financija.

/Desk/

Objava SAD i Ukrajina potpisali sporazum o mineralima i osnivanju Investicijskog fonda za obnovu pojavila se prvi puta na Republika.

Kako bi smanjile ovisnost o Kini, SAD pod vodstvom Donalda Trumpa želi ukrajinske rijetke minerale, gdje je, prema podacima Geological Investment Group, 75% njihovih svjetskih zaliha. Međutim, najbogatije zalihe su upravo na području Ukrajine koja su pod ruskom okupacijom, posebno u Donbasu.

Olha Stefanišina, zamjenica premijera za europsku i euroatlantsku integraciju, objavila je na društvenoj mreži X kako su “pregovori bili vrlo konstruktivni, a gotovo svi ključni detalji dogovoreni”. Naglasila je i da su “odlučni brzo dovršiti proces kako bi se sporazum mogao što prije potpisati”.

Zelenski: Neću priznati 500, a niti 100 milijardi dolara

Govoreći na konferenciji za medije, predsjednik ukrajine Volodimi Zelenski je objasnio zašto nije pristao na prvi prijedlog sporazuma s SAD-om o rijetkim mineralima koji bi se koristili kao povrat za američku pomoć.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju kako ne priznaje američku pomoć kao dug Ukrajine i da “ne potpisuje nešto što će plaćati deset generacija Ukrajinaca”, ma što i ma kako o tome netko govorio, neizravno se osvrćući na neke od posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Zelenski je odlučan kako neće potpisati ništa što će vraćati deset generacija Ukrajinaca.

“Kada smo dobili prvi nacrt sporazuma, on nije uključivao sigurnosne garanije i tu nema skandala. Jednostavno, nije ispuno ukrajinski zahtjev. Radilo se o tome ‘hajde da podijelimo sve 50/50’, tako je izgledao prvi sporazum. Rekao sam da neću ići na to i da neću dozvoliti ministrima da ga potpišu. Neću priznati 500 (milijardi dolara), bez obzira na to što tko priča ili kako komuniciramo. Opet, uz dužno poštovanje prema našim partnerima. Ostajem čcrst jero odražava pravu situaciju. Apsolutno smo u pravu.

A drugo, iskreno, nisam spreman ni zabilježiti tih 100 milijardi (dolara). Objasnit ću zbog čega ne smijemo priznati pakete financijske pomoći kao dug, sviđalo se to nekome ili ne. Pregovarao sam s Bidenom i KOngresom SAD-a. Zahvalan sam Kongresu. Bilo je dvostranačko prisustvo i podrška u vidu financijskih paketa. Oni nisu dug i ne moramo ih vraćati. Možda se nekome ne sviđa i nije fe, a možda nije, ne znam, ali ovo je ranije dogovoreno. Nije problem u brojkama nego u tome što mi ne priznamo da je to dug. Ako smo primorani i ne možemo bez toga, onda bismo vjerojatno trebali krenuti u to. Ali, imam logično pitanje i nitko mi ne može odgovoriti: kad SAD prodaju oružje Izraelu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, UAE-u, zarađuju li 100% (kamate)? Sve je u redu, samo želim o tome razgovarati s predsjednikom Trumpom. I čini mi se da sam u ptaru jer želim dijalog. Neću potpisati ništa što će otplaćivati deset generacija Ukrajinaca”, rekao je ukrajinski predsjednik u svom, vrlo smislenom i mudrom, objašnjenju zašto nije pristao na Trumpovo traženje i zašto neće pristati, bez obzira kako ga, u bijesu nazivao.

Donbas najbogatiji rijetkim mineralima – pod kontrolom Rusije

Rebekah Koffler, bivša časnica Obrambene obavještajne agencije, rekla je za Fox News Digital: “Ishod Trumpove igre za rijetke minerale neizvjestan je, budući da je situacija na bojnom polju svakako u korist Rusije, a na diplomatskom frontu ima previše nedorečenosti. To je borba stavova između majstora manipulacije Putina i majstora umijeća dogovora, predsjednika Trumpa. A Zelenskyy je uhvaćen u tome sredini, samo pokušava preživjeti, figurativno i doslovno.”

Koffler, koja je autorica knjige Putin’s Playbook i voditeljica podcasta Trump’s Playbook, upozorila je na nedostatke u ugovoru o mineralima.

“Problem je u tome što je veliki udio tih nalazišta u Donbasu, istočnoj Ukrajini, pod kontrolom Rusije. A Putin je i te kako svjestan Trumpovih nekonvencionalnih pristupa rješanju poslova. Dakle, ruske oružane snage sada žure preuzeti regiju Ševčenko, koja sadrži najveća nalazišta litija u Europi”, rekla je Koffler.

Koje minerale posjeduje Ukrajina?

Kako piše Index.hr, ukrajinske vlasti procjenjuju da se oko 5% svjetskih “kritičnih sirovina” nalazi upravo u toj zemlji. Među njima je i oko 19 milijuna tona rezervi grafita zbog čega je, prema ukrajinskoj Državnoj geološkoj agenciji, Ukrajina “među pet vodećih zemalja” po zalihama ovog vrijednog minerala. Grafit je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila.

Osim toga, Ukrajina raspolaže trećinom svih europskih ležišta litija, koji je također važan za proizvodnju suvremenih baterija. Prije ruske invazije Ukrajina je držala 7% globalne proizvodnje titana, laganog metala koji se koristi u gradnji svega, od aviona do elektrana.

Nadalje, Ukrajina ima značajne rezerve rijetkih zemnih metala – skupine od 17 elemenata koji se koriste u proizvodnji oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih proizvoda ključnih za modernu tehnologiju. Dio tih mineralnih ležišta zauzela je Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice gospodarstva Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutačno se nalaze na okupiranim teritorijima.

Prema procjeni kanadske konzultantske tvrtke za geopolitičke rizike SecDev iz 2022. godine, Rusija je okupirala 63% ukrajinskih rudnika ugljena te polovicu zaliha mangana, cezija, tantala i rijetkih zemnih metala.

Dr. Robert Muggah, direktor SecDeva, ističe kako ovi minerali daju “stratešku i ekonomsku dimenziju” ruskoj agresiji. Preuzimanjem kontrole nad njima Moskva onemogućuje Ukrajini prihode, proširuje vlastite resurse te utječe na globalne opskrbne lance.

/Desk/

Objava Zelenski kaže kako američka pomoć za vrijeme Bidena nije ukrajinski dug Trumpu. Ali postaje zanimljivo – minerali koje želi Trump pod ruskom su okupacijom pojavila se prvi puta na Republika.

Natječaj za uspostavu platforme privukao je osam kandidata, uključujući velike konzultantske kuće kao što su Deloitte i PricewaterhouseCoopers, dok je zajedničku ponudu dostavio i njemački Metalshub u suradnji s Enmacc.

Glasnogovornica Europske komisije, Johanna Bernsel, istaknula je da je inicijativa dobila “široku potporu” kroz javne konzultacije, koje su prikupile 66 odgovora. Očekuje se da će ugovor o uspostavi platforme biti potpisan do kraja godine, s početkom rada sljedeće godine. Iako postoje optimistična očekivanja, neki potencijalni korisnici ukazuju na već uspostavljene lance opskrbe sirovinama, poput litija i kobalta, te naglašavaju da će objedinjavanje potražnje biti izazovno, osobito za specifične sirovine koje zahtijevaju certifikate održivosti.

Novi sustav nabave temelji se na prethodnoj platformi AggregateEU, koja je pokrenuta tijekom energetske krize 2022. godine. Iako EU tvrdi da je ta platforma bila uspješna, Europski revizorski sud postavlja pitanja o toj tvrdnji, što dodatno naglašava sumnje u vezi s efikasnošću zajedničkog mehanizma za mineralne resurse.

Predviđa se da će platforma biti korisna za nabavu održivih sirovina, ali suočava se s izazovima u pogledu različitih tržišnih uvjeta i specifičnih zahtjeva dobavljača.

/Desk/

Objava EU pokreće mehanizam za zajedničku nabavu ključnih minerala i energije pojavila se prvi puta na Republika.