Umjetna inteligencija dosad je pokazala dobre rezultate u medicini. Točnije u analizi različitih nalaza i rezultata medicinskih pretraga, te u uočavanju i dijagnostici bolesti u veoma ranim fazama.

To je liječnicima i znanstvenicima ulilo nadu da bi u budućnosti, uz pomoć umjetne inteligencije, mogli ne samo otkrivati i liječiti teške bolesti, nego možda na vrijeme uočiti i predispozicije za neku bolest te tako spriječiti njen razvoj.

No, tim znanstvenika sa Massachusetts General Brigham otišao je i korak dalje. Tvrde da su osmislili takav model umjetne inteligencije koji može analizom selfija pacijenata procijeniti kakvu bi terapiju trebali primati i koliko će ona biti učinkovita.

Kako su pojasnili u studiji objavljenoj u časopisu Lance Digital Health, umjetna inteligencija nazvana FaceAge, analizira selfie pacijenta oboljelog od raka i određuje njegovu (ili njezinu) biološku dob. Biološka dob je mjerenje nečije dobi prema zdravlju tjelesnih stanica, a ne godina od rođenja.

Tijekom svog istraživanja, znanstvenici su otkrili da osobe koje imaju mlađu biološku dob imaju tendenciju bržeg oporavka nakon liječenja karcinoma.

Naime, u prosjeku, pacijenti koji boluju od karcinoma izgledaju pet godina starije od svoje kronološke dobi. Za usporedbu, osobe koje ne boluju od karcinoma izgledaju bliže svojoj kronološkoj dobi. Upravo je ta razlika bila ključna u izradi AI modela.

FaceAge je “učio” na temelju gotovo 59 tisuća portreta odraslih osoba, starijih od 60 godina, koje su pribavljene iz javne domene. Znanstvenici su potom od njega zatražili da procijeni dob otprilike 6200 pacijenata koji boluju od karcinoma.

I dok bi čovjek u tom slučaju procjenjivao dob prema općem izgledu, boji kose, tonusu kože, AI se fokusirao na suptilnije znakove kao što su mišići lica. I bio je izuzetno uspješan u tome.

Naši rezultati ukazuju na to da model dubokog učenja može procijeniti biološku dob iz fotografija lica i time poboljšati predviđanje preživljavanja kod pacijenata s rakom. Uz daljnje testiranje i validaciju, pristupi poput FaceAgea mogli bi se koristiti za prevođenje vizualnog izgleda pacijenta u objektivne, kvantitativne i klinički vrijedne mjere, istaknuli su u svom istraživanju.

No, napominju kako je tijekom obučavanja AI modela korišten skup podataka koji bi mogao učiniti rezultate pristranima. Točnije, za obučavanje modela koristili su samo fotografije bijelaca, što znači da bi AI model mogao dati krive rezultate za osobe druge boje kože.

Stoga ističu kako bi se istraživanja trebala proširiti i na osobe druge boje kože, kako bi se dobili bolji rezultati. Priznaju da FaceAge nije savršen, ali bi mogao biti prvi korak u procesu pronalaska boljeg načina liječenja osoba koje boluju od karcinoma.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Znanstvenici tvrde da njihov AI može predvidjeti nečiji oporavak od raka analizom jedne fotografije pojavila se prvi puta na Republika.

Budući da krvna grupa 0 nema ugljikohidratne lance koji obilježavaju krvne grupe A i  B, koje bismo mogli opisati kao grančice koje strše iznad eritrocita i djeluju kao antigeni koji napadaju stanice drugih krvnih grupa u slučaju transfuzije, još prije 20 godina japanski znanstvenici počeli su testirati mogućnost da se kod krvne grupe A, koja je češća u populaciji, uklone ti ugljikohidrati. Time bi i ova krvna grupa postala univerzalna, odnosno mogli bi je primiti i ljudi s drugim krvnim grupama bez da izaziva reakciju imunosnog sustava.

“Iako su postigli određeni uspjeh u laboratorijskim uvjetima, još nismo došli do zadovoljavajućeg rješenja i teško je reći hoće li nova istraživanja dovesti do revolucije u transfuzijskoj medicini”, komentira dr. sc. Irena Jukić, ravnateljica Zavoda za transfuzijsku medicinu komentirajući najnoviju vijest da su kanadski istraživači analizirajući bakterije u ljudskom crijevu otkrili su da u njima postoje mikrobi koji proizvode dva enzima koji mogu pretvoriti uobičajeni tip krvi krvne grupe A u univerzalno prihvaćeni tip.

“Nije stvar samo u tome da razlikujemo određene tipove krvi, nego u činjenici da danas razlikujemo više od 30 sustava krvnih grupa te 600 različitih antigena. Znanstvenici, osim toga, sve češće govore o tome da se ne može govoriti samo o podudarnosti kad je riječ o krvnim grupama i sustavima, nego i o krvnotkivnim podudarnostima, tako da je teško reći mogu li ova istraživanja stvarno dovesti do toga da se dođe do rješenja temeljem kojega će krvna grupa A dobiti svojstva univerzalne krvne grupe, kako pojašnjava sugovornica.

Vijest koju prenosi portal Science kaže kako su znanstvenici još prije četiri godine detektirali enzime u crijevima koji bi mogli ukloniti ugljikohidrate s crvenih krvnih zrnaca, no uspjeh je bio ograničen jer enzimi nisu bili dovoljno učinkoviti. Nakon četiri godine pokušaja da ih poboljšaju, tim na čelu sa Stephenom Withersom, biologom sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru u Kanadi, odlučio je potražiti bolje enzime medu ljudskim bakterijama u crijevima.

Neki od tih mikroba zastaju na crijevima, gdje “jedu” kombinacije ugljikohidrata i proteina, nazvane mucini, a mucinovi šećeri su slični onima koji određuju tip na crvenim krvnim stanicama.

Tako je dr. Peter Rahfeld prikupio uzorak ljudske stolice i izolirao njegov DNK, koji bi u teoriji trebao uključivati gene koji kodiraju bakterijske enzime, a koji probavljaju mucine.

Usitnjavanjem ovog DNK-a i ubacivanjem različitih komada u kopije najčešće korištene laboratorijske bakterije, E. coli, istraživači su pratili je li neki od mikroba nakon toga stvorio proteine ​​sa sposobnošću uklanjanja šećera koji određuje krvnu grupu A.

U početku nije djelovalo obećavajuće. No kad su testirali dva rezultirajuća enzima odjednom – dodajući ih tvarima koje će svijetliti ako se šećeri uklone – reakcija se dogodila. Riječ je o enzimima koji izvorno potječu od bakterija u crijevima zvanima Flavonifractor plautii.

Rahfeld, Withers i njihovi kolege izvijestili su o svome rezultatu u časopisu Nature Microbiology. Sitne količine enzima, dodane jedinici krvi tipa A, mogu ukloniti ugljikohidrate koji su odgovorni za imunosni odgovor kod miješanja krvnih grupa, kako su otkrili.

“Otkrića su vrlo obećavajuća s obzirom na njihovu praktičnu korisnost”, kaže Mohandas Narla, fiziolog koji se bavi istraživanjem crvenih krvnih stanica u Centru za istraživanje krvi u New Yorku. Naime, u SAD-u krv grupe A čini jednu trećinu zaliha, što znači da bi se dostupnost “univerzalnih” darivatelja krvi mogla ovim otkrićem gotovo udvostručiti.

No i sâm Narla kaže kako su potrebna dodatna istraživanja da bi se osiguralo uklanjanje svih antigena u krvi grupe A koji izazivaju reakciju. Withers ističe da istraživači tek trebaju provjeriti nisu li mikrobni enzimi slučajno promijenili nešto drugo na crvenim krvnim stanicama, što bi moglo stvoriti probleme i onemogućiti transfuziju takve krvi. “Za sada se, međutim, fokusiraju samo na pretvaranje grupe A jer je to češći tip od krvne grupe B, pa bi eventualna mogućnost transformacije u univerzalnu krv bila vrlo značajna, kako ističe.

“Istina, takva su istraživanja potrebna jer mogu dovesti do napretka koji nam može biti vrlo značajan. Naime, stanovništvo s godinama stari, a baza darivatelja krvi sve je manja, zbog specifičnih zahtjeva koje imamo te činjenice da mlađa populacija, iz koje se darivatelji regrutiraju, postaje sve manje brojna”, kaže i dr. Jukić.

Objava Znanstvenici su blizu zanimljivog otkrića vezanog za krvne grupe pojavila se prvi puta na Republika.

Alergije izazvane ambrozijom pogađaju oko 13,5 milijuna ljudi u Europi, pokazalo je švicarsko znanstveno istraživanje koje prenosi BBC i to se pretvara u oko 7,4 milijarde eura zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka godišnje.

Znanstvenici poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi u Europi.

Sjevernoamerički kukac Ophraella communa slučajno je u Europu stigao 2013. Kukac napada lišće ambrozije i istraživanja u Italiji pokazala su da se njegovim djelovanjem koncentracija polena ambrozije smanjuje za 82 posto.

Proširila se u 30 europskih zemalja

I ambrozija je stigla iz Sjeverne Amerike i sad se proširila u 30 europskih zemalja od Pirinejskog poluotoka do Balkana i Skandinavije.

Polen ambrozije izaziva niz simptoma od kihanja do suzenja očiju te otežava stanja poput astme i ekcema.

Urs Schaffner iz znanstvenog centra CABI u švicarskom Delemontu sa svojim je timom računao ekonomske koristi obuzdavanja ambrozije uz pomoć sjevernoameričkog kukca.

Utjecaj na zdravlje i ekonomiju

Dr. Schaffner kaže kako je to istraživanje pokazalo da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje i ekonomiju uvelike podcijenjen te da bi biološka kontrola uz pomoć kukca mogla ublažiti taj utjecaj u nekim dijelovima Europe u kojima je klima pogodnija za kukca.

Uz pomoć podataka iz europskog centra za praćenje polena njegov tim je pratio koncentracije polena u Europi od 2004. do 2012. kada je na kontinent stigao kukac, a broj osoba koje su patile od alergije na ambroziju izračunali su uz pomoć zdravstvenih podataka za jugoistok Francuske.

Ekonomski učinak izračunali su na temelju tih brojki i obuhvatio je pojačanu zdravstvenu potrošnju zbog alergije i izgubljene radne sate zbog bolesti.

Kukac bi mogao pomoći

Izračunali su i da bi uvođenje kukca u borbu protiv ambrozije moglo smanjiti broj ljudi pogođenih alergijom s 13,5 milijuna na 11,2 milijuna što bi se pretvodilo u smanjenje troškova od milijardu eura godišnje.

Australija je ranije razmatrala uvođenje tog kukca no od toga je odustala jer je uvidjela u laboratorijskim uvjetima da se kukac naseljava na suncokrete.

Kasnije je kukac stigao u Kinu i naselio se u prirodu i tamo nije utvrđeno da šteti nasadima suncokreta, a do sličnog zaključka tim je došao u studiji na sjeveru Italije.

Kukac u Sjevernoj Americi živi uz nasade suncokreta i nije izazvao nikakve štete na njima. Kukcu odgovara toplija klima juga Europe.

(izvor:Hina)

Objava Zbog ove biljke milijuni ljudi imaju teške probleme. Švicarski znanstvenici sada tvrde da su otkrili “lijek” pojavila se prvi puta na Republika.