Vrlo su česta pojava te je gotovo svaka žena imala ili će imati u životu barem jednu cistu na jajniku. Mogu se javiti na jednom ili oba jajnika.

Uobičajeno ne rastu razmnožavanjem stanica, već nagomilavanjem tekućine. 95 % cisti je dobroćudno. Dobroćudne ciste također mogu izazvati komplikacije, stoga je vrlo važno posjetiti ginekologa na vrijeme.

Zloćudne ciste se javljaju kao oblik karcinoma jajnika. Karcinom se javlja kod 20 od 100.000 žena. Zloćudne ciste se razlikuju svojim izgledom od dobroćudnih. Takve ciste obično sadrže više šupljina, izdanke u unutrašnjosti ciste te druge značajke koje mogu upućivati na zloćudni proces.

Dr. Ivana Pentz, specijalistica ginekologije i opstetricije te subspecijalistica humane reprodukcije, ističe:

Dijagnoza ciste na jajniku nije poseban razlog za brigu jer većina cisti jajnika je dobroćudna. Ipak, one postoje, i iako su dobroćudne, mogu izazvati komplikacije te je važno kod određenih simptoma posjetiti ginekologa. U većini slučajeva se samo ultrazvučno kontrolira rast ciste jer one se najčešće spontano povlače i pucaju.

Ciste se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se javljaju na početku (adolescencija) i na kraju (perimenopauza) reproduktivnog razdoblja žene. Sve žene barem jednom u životu imaju cistu na jajniku, no one su uglavnom bezbolne i same nestaju.

Ciste na jajnicima – uzrok i vrste cisti
Premda ciste mogu nastati kao odgovor na hormonalnu neravnotežu i stres, najčešći uzrok nastanka jedne ciste je izostanak pucanja folikula kod ovulacije, tzv. folikularna cista.

Kako su ove ciste dio procesa ovulacije, one se nazivaju i funkcionalne ciste. U funkcionalne ciste još spadaju u lutealne i hemoragične ciste.

Osim funkcionalnih cisti postoje i nefunkcionalne ciste jajnika, kao što su dobroćudne neoplastične ciste, čokoladne ciste (endometrioza) i inkluzijske ciste.

Funkcionalne ciste (vodene ciste) su dobroćudne formacije uzrokovanje poremećajem u funkciji jajnika. Dijele se na:

• folikularne ciste – koje nastaju uslijed izostanka pucanja folikula za vrijeme ovulacije; mogu narasti do 6 – 7 cm te ponekad izazvati bolove (cista na jajniku i bolovi) i pritisak u donjem dijelu trbuha
• lutealne ciste (ciste žutog tijela) – koje nastaju nakon oslobađanja jajašca iz folikula tijekom ovulacije; mogu narasti do 10 cm
• hemoragične ciste – koje nastaju ako prilikom ovulacije i pucanja folikula dolazi do snažnijeg krvarenja u šupljinu folikula; na ultrazvuku su ove ciste vidljive kao “paučinaste”.
• Folikularne i lutealne ciste se najčešće spontano povlače kroz 4 – 6 mjeseci. Ako krvarenje kod hemoragičnih cisti ne stane samo od sebe, moraju se operirati (cista na jajniku i krvarenje).

Nefunkcionalne ciste se dijele na:

• čokoladne ciste – nastaju u sklopu endometrioze, stanja u kojem se tkivo endomerija nalazi van njega; takvo tkivo se može naći i unutar jajnika, a ispuni li se tekućinom, nastaje cista; tekućina je uglavnom krv koja s vremenom dobiva smećkastu boju odakle i dolazi naziv čokoladna cista
• dobroćudne tumorske ciste (cistadenomi i dermoidna cista) – radi se o dobroćudnim tumorskim tvorbama; dermoidna cista se još naziva i teratom te može sadržavati različite tipove tkiva (koštano, hrskavično, mišićno, dlake)
• inkluzijske ciste – na jajniku nastaju u ožiljcima jajnika od prethodnih operacija.
• cista na jajniku – vrsteFOTO: Shutterstock
• Ciste na jajnicima – simptomi
• Najčešće ne postoje simptomi koji upućuju na postojanje ciste na jajnicima. Ciste se utvrđuju redovitim ginekološkim pregledom. Kod nekih žena može se javiti bol koja može varirati od blagog pritiska pa sve do oštre boli (probadanja “nožem”).

Ostali simptomi su:

• bol kod spolnog odnosa
• osjećaj pritiska u zdjelici
• poremećaj ciklusa
• poremećaj u radu crijeva – zatvor, proljev, težina i punoća u abdomenu, bolna peristaltika crijeva
• češće mokrenje
• nepravilna ili jaka krvarenja.
• Opasnost kod ciste na jajnicima je torzija, stanje kad se cista uslijed naglog pokreta ili fizičkog napora zavrne oko svoje peteljke i prekine si dotok krvi, što izaziva naglu i oštru bol. Ako se cista sama ne odvrne, potreban je hitan intervencijski zahvat.

Simptomi koji upućuju na zloćudnu cistu su:

• nagli, oštri bolovi u zdjelici
• osjećaj težine i punoće u trbuhu
• mučnina i povraćanje
• gubitak apetita
• nekontrolirano mršavljenje.

Zloćudne se ciste razlikuju od dobroćudnih po samom izgledu, a konačno se dokazuju analizom uzorka tkiva. Nažalost, zloćudne ciste mogu biti i bez simptoma sve dok se ne pojave metastaze.

Zato je važno redovito se kontrolirati, naročito ako postoji obiteljska predispozicija za karcinom jajnika i dojke, ističe ginekologinja Pentz te dodaje:

• Ultrazvučno se zloćudne ciste obično razlikuju od dobroćudnih po samom izgledu – sadrže više šupljina, izdanke u unutrašnjosti ciste, dijelom su tekućeg, a dijelom solidnog sadržaja itd.

Kod i najmanje sumnje na zloćudnu cistu uz rutinski ultrazvuk preporučuju se pregled protoka krvi kroz cistu (Color Doppler ultrazvuk) i određivanje tumorskih biljega iz krvi (CA 125, CA 19-9, CAE, beta HCG, HE 4, ROMA index). Treba napomenuti da oba postupka imaju svoja ograničenja te se konačna dijagnoza može postaviti tek operacijom.

Vodene ciste na jajnicima – simptomi
Ako su u pitanju vodene ciste, simptomi su većinom odsutni. U nekim slučajevima ciste mogu izazvati bol i krvarenje. Vodene ciste na jajnicima većinom su praćene sljedećim simptomima:

• previše bolne ili blaže menstruacije od normalnih
• bol u zdjelici koja može biti uporna ili tupa te bol koja se širi na donji dio leđa i stražnjice; bolovi u zdjelici se većinom javljaju prije nego što menstruacija počne ili završi
• bolovi tijekom seksualnog odnosa
• crijevne tegobe, bol prilikom pražnjenja crijeva, pritisak u crijevima ili česta potreba za pražnjenjem crijeva
• osjetljivost dojki i mučnina
• nadimanje, otok i težina
• česta potreba za mokrenjem ili osjećaj da se ne možete potpuno pomokriti

Cista na jajniku i menstruacija
Ako ne dođe do ovulacije, odnosno do pucanja folikula, menstruacija može uraniti. Uranjenom menstruacijom smatramo ciklus kraći od 21 dan, a nakon nekoliko takvih kraćih ciklusa često se razvija i cista na jajniku.

Kašnjenje menstruacije i izostanak ovulacije pojava je koja će prije ili kasnije zahvatiti svaku ženu. Pojava cista na jajniku posljedica je tog zbivanja. Ovulacija predstavlja prskanje folikula, odnosno ciste unutar koje je sazrela jajna stanica, koja je u prosjeku veličine do dva centimetra (cista na jajniku – 2 cm).

Ako se prsnuće folikula ne dogodi, dolazi do nastanka folikularne ciste. Folikularna cista može dosegnuti veličinu i do pet centimetara (cista na jajniku 5 cm), no ponekad se već i cista na jajniku – 4 cm može pratiti ultrazvukom bez potrebe za operacijom.

Cista na jajniku i izostanak menstruacije
Kašnjenje menstruacije nije neuobičajeno unutar prve dvije godine od pojave menstruacije. U tom razdoblju je potpuno normalno da ciklus kasni ili jedan mjesec potpuno izostane. Međutim, kada je kašnjenje menstruacije kronično, uzrok je najčešće postojanje jedne ili više cisti na jajniku.

U tom slučaju najčešće je riječ o policističnim jajnicima, odnosno bolesti koja otežava ovulaciju te može biti uzrok neplodnosti.

Kašnjenje menstruacije može biti i posljedica loše prehrane koja je siromašna proteinima i vitaminima, zbog čega tijelo blokira pojavu menstruacije pritom štedeći energiju, ali i zalihe krvi. Kako biste što brže i lakše doznali o čemu je riječ, najbolja je opcija obratiti se svojem ginekologu.

Cista na jajniku i trudnoća
Većina trudnica se preplaši kada se tijekom trudnoće otkrije jedna ili više cisti. Ciste većinom ne upućuju na stvarnu opasnost za trudnicu i bebu. Jedna od prednosti cisti u trudnoći je i to da se one pod utjecajem hormona većinom povuku nakon prvog tromjesečja.

Ciste je potrebno operirati isključivo ako su velike te izazivaju probleme ili ako u trudnoći počnu nekontrolirano rasti.

Ginekologinja Pentz objašnjava:

Pojava cista u trudnoći ili trudnoća s cistama na jajniku ne predstavlja poseban rizik za trudnoću. Najčešće se radi o funkcionalnim cistama ili dobroćudnim tumorima jajnika. Često se u trudnoći upravo ciste smanje ili nestanu zbog utjecaja hormona u trudnoći.

Ciste u trudnoći treba ultrazvučno pratiti te upozoriti trudnicu na eventualne simptome kao znakove mogućih komplikacija kao što se iznenadna bol u trbuhu ili krvarenje.

Dodaje:

Ciste u trudnoći se ne tretiraju, osim u slučaju da se primjećuje veliki porast, kompleksna ultrazvučna morfologija tumora, ili iznenadna komplikacija kao što je torzija, ruptura i krvarenje. Torzija predstavlja glavnu akutnu komplikaciju te zahtijeva hitno kirurško liječenje.

Komplikacije operacije ciste mogu biti kasni pobačaj te rani prijevremeni porod. Međutim, u današnje vrijeme operacijsko odstranjenje ciste u trudnoći ne predstavlja povećani rizik te ako je potrebno, trudnicu se operira bez značajnijeg ugrožavanja daljnjeg tijeka trudnoće.

Kod žena koje planiraju potpomognutu oplodnju, cista na jajniku i IVF mogu predstavljati dodatni izazov pa je potrebna redovita kontrola.

Cista na jajniku u menopauzi
Male ciste većinom ne stvaraju probleme te ne zahtijevaju liječenje. Ako su tumorski markeri negativni kod žena u menopauzi, a ciste manje od 5 – 6 cm, dovoljno ih je samo pratiti.

Ako su ciste veće od 5 – 6 cm, potrebno je razmotriti mogućnost kirurškog uklanjanja (cista na jajniku – operacija). Kirurška intervencija može se izvršiti klasičnim putem, ali i laparoskopskim.

Ako su tumorski markeri povišeni, potrebna je hitna dijagnostička obrada kako bi se otklonila mogućnost zloćudnog oboljenja.

Posebno je važno naglasiti da cista na jajniku u postmenopauzi zahtijeva pažljiviju dijagnostiku zbog većeg rizika od zloćudnosti.

Kako znati da je pukla cista na jajniku?
Ako cista naglo naraste, može doći do njezinog pucanja. Najznačajniji simptom pucanja ciste na jajniku je iznenadna snažna bol na lijevoj ili desnoj strani zdjelice, donjeg dijela trbuha ili leđa (cista na jajniku i bolovi u leđima) koja može biti praćena mučninom i/ili povraćanjem.

Bol obično počne tijekom ili nakon naporne fizičke aktivnosti ili spolnog odnosa.
Ako ste posumnjali da vam je pukla cista, nemojte paničariti. Najčešće tijelo može samo riješiti problem, važno je samo da pratite simptome.

Pucanje ciste na jajniku ponekad može izazvati teško krvarenje pa se mogu javiti simptomi poput vrtoglavice, nesvjestice, kratkoće daha i brzih otkucaja srca. Krvarenje može dovesti do infekcije.

Pucanje vodene ciste dovodi do oslobađanja tekućine koja nije krv. Međutim, pucanje vodene ciste može također uzrokovati bol.

Druga komplikacija do koje može doći prilikom pucanja ciste je torzija jajnika prilikom koje se jajnik uvrće, što može dovesti do prestanka protoka krvi u jajniku.

Prestanak cirkulacije može dovesti do odumiranja tkiva jajnika. Simptomi torzije jednaki su simptomima pucanja ciste. Ako ste osjetili naglu bol u jajnicima, javite se liječniku.

Cista na jajnicima – dijagnoza
Dijagnoza cisti na jajnicima se najčešće postavlja uz pomoć ultrazvuka. Mogu se koristiti i druge metode poput CT-a i magnetske rezonancije.

Ultrazvukom se mogu utvrditi postojanje ciste, njezina veličina te morfološke karakteristike. U nekim slučajevima obavlja se pregled veličine protoka krvi kroz cistu (Color Doppler ultrazvuk) te određivanje tumorskih biljega u krvi.

Ciste na jajnicima – liječenje
Funkcionalne ciste u većini slučajeva ne zahtijevaju liječenje jer prolaze same kroz period od nekoliko mjeseci. Ako se tijekom nekoliko mjeseci ne smanjuju i nema promjena u njihovom izgledu, preporučuje se kirurško odstranjivanje.

Operativni zahvati koriste se u slučajevima funkcionalnih cisti koje su veće od šest centimetara zbog rizika od komplikacija, dobroćudnih tumorskih cisti i kod sumnje na zloćudne ciste.

U nekim slučajevima liječnik može propisati analgetik kako bi se po potrebi ublažili bolovi. Vrlo često se u današnje vrijeme koriste kontracepcijske pilule kojima se nastoji dovesti hormone u red. Hormonski preparati gestagena u toku druge faze ciklusa mogu zaustaviti rast i pojavu cisti.

Kako je pokazalo američko istraživanje iz 2011. godine provedeno na 686 žena s cistama, većina je funkcionalnih cisti spontano nestala kroz nekoliko ciklusa, bez obzira na korištenje oralnih kontraceptiva.

Kod nefunkcionalnih cisti liječnik mora pristupiti slučaju individualno, odabrati adekvatnu terapiju te prosuditi je li potreban kirurški zahvat. Operativnim putem može se odstraniti samo cista ili i cijeli jajnik.

Laparoskopsko uklanjanje cista
Laparoskopsko odstranjenje cista na jajniku prihvaćeni je standard u liječenju dobroćudnih cista. Pentz objašnjava:

Laparoskopija je minimalno invazivni zahvat koji se izvodi uvođenjem posebne vrste teleskopa u trbušnu šupljinu. Na teleskop je priključena video kamera te se na posebnom ekranu (monitoru) jasno prikazuju organi koji se nalaze unutar zdjelične šupljine.

Ovaj postupak osigurava ginekologu ne samo bolji pregled organa već i izvođenje operativnih zahvata na ili u tim organima. Laparoskopija se obavlja kroz male otvore na koži trbuha, pod općom anestezijom.

Laparoskopija se izvodi kroz rez ispod pupka veličine 5 – 10 mm.

Najprije se kroz ovaj rez uvede igla kroz koju se trbuh napuni ugljičnim dioksidom kako bi se osigurao bolji pregled zdjeličnih organa. Kroz taj isti rez u nastavku se uvodi posebna vrsta teleskopa (laparoskop) s video kamerom.

Drugi instrumenti se uvode u zdjeličnu šupljinu kroz također male rezove na koži odmah iznad pubičnih dlačica. Na kraju operacije ispušta se plin, a otvori na koži se zatvaraju kirurškim šavovima ili ljepljivom trakom.

Dodaje:

Nakon zahvata može se osjećati bol u ramenima i u području rebara zbog zaostale male količine plina ispod ošita, bol u mišićima, bol u području operativne rane, nelagoda ili umor sljedećih nekoliko dana, određeni stupanj mučnine, a kod nekih žena se mogu javiti bolovi nalik menstruacijskim uz pojavu vaginalnog iscjetka kroz nekoliko dana.

Prednost laparoskopije u odnosu na klasičnu laparotomiju je kratki boravak u bolnici (1 – 2 dana) i ovisi o opsežnosti operativnog postupka te vrlo brzi oporavak i vraćanje uobičajenim tjelesnim aktivnostima.

Cista na jajniku – prirodni lijek
Prirodni lijekovi ne mogu ukloniti ciste na jajnicima – ako one ne prođu spontano, potrebno se obratiti liječniku.

No, priroda nam daruje bilje koje djeluje blagotvorno na opće zdravlje i imunitet te ih ipak vrijedi koristiti, a neke mogu i ublažiti bolove uzrokovane cistom.

Od ljekovitih bilja blagotvorno djeluju gospin plašt, crvena djetelina, hajdučka trava, kopriva i rusomača.

Poznata ljekovita biljka je i čuvarkuća. Čuvarkuća se najčešće koristi u kombinaciji s medom.

Kupka od gorke Epsom soli može pomoći u ublažavanju bolova i simptoma kada je u pitanju cista na jajniku. Šalicu soli pomiješajte s malo tople vode i potom otopinu uspite u kadu. U kupku možete dodati i 10 kapi raznih eteričnih ulja – ružino, lavandino ili jasminovo.

Čaj od kamilice primjenjuje se u liječenju brojnih tegoba. Pomaže u regulaciji neredovitog menstrualnog ciklusa te pospješuje cirkulaciju krvi u maternici i zdjelici.

Korijen mace poznata je biljka kada je u pitanju žensko zdravlje. Maca pomaže u uspostavljanju ravnoteže hormona u organizmu te pospješuje proizvodnju progesterona. Maca sadrži hormone te hrani endokrini sustav.

Ricinusovo ulje poznati je tradicionalni lijek koji se koristi za rješavanje viška tkiva i toksina iz organizma. Osim toga, ricinusovo ulje djeluje stimulativno na krvotok i limfni sustav.

Đumbir je poznat po svojem protuupalnom djelovanju te po tome da ublažava bolove i mučninu.

(izvor: zdravlje.hr)

Objava Cista na jajniku: Koji su simptomi i vrste te kako se liječi? pojavila se prvi puta na Republika.

Dobrindt je rekao da njemačka savezna policija sada ima mogućnost vraćanja takvih osoba s granice, ali nije obvezna tako postupiti. Dakle, policija će odlučivati od slučaja do slučaja, piše Deutsche Welle.

Određeno je da će od ove mjere biti pošteđene trudnice, bolesni ljudi, maloljetnici bez pratnje kao i drugi pripadnici ranjivih skupina.

Kako Dobrindt obrazlaže te mjere?

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Šef kancelarovog kabineta Thorsten Frei rekao je za Prvi program njemačke televizije (ARD) da se migracija mora smanjiti na „podnošljivu mjeru”. Brojni gradovi i općine godinama se žale da su školstvo i zdravstvo preopterećeni, da su troškovi za stanarine eksplodirali.

Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Frei je rekao da su ove mjere postale neophodne jer do sada nisu mogle dovoljno zaštititi vanjske granice EU-a.

Što je pravna osnova za odluke?

Vraćanje s granice je pravno sporno. Članak 18. njemačkog Zakona o azilu glasi: „Strancu se zabranjuje ulazak u zemlju, ako dolazi iz sigurne treće zemlje.” Pošto je Njemačka okružena članicama Europske unije, graniči se sa sigurnim zemljama.

Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao.

Alternativno rješenje je zapisano u članku 72. Ugovora o EU-u, prema kojem se privremeno može odstupiti od europske pravne regulative kada je riječ o „očuvanju javnog reda i unutarnje sigurnosti“. Međutim, kriteriji za primjenu su visoki. Njemački kancelar Merz je u Bruxellesu rekao: „Nitko u njemačkoj Vladi, pa ni ja osobno, nije proglasio hitnu situaciju.”

Bivši predsjednik njemačkog Ustavnog suda Hans-Jürgen Papier smatra da je vraćanje s granica u skladu sa zakonom. On je za njemačke medije izjavio: „Ja to vidim tako, da je neotuđivo suvereno pravo države da ne dopusti svakoj osobi ulazak u zemlju koja izgovori riječ ‘azil’.”

Političke reakcije u Njemačkoj

Očekivano, jednima su ove mjere nedovoljne, a drugi smatraju da se otišlo predaleko. Jedna od predsjedavajućih zastupničkog kluba Zelenih Katarina Dröge rekla je za dnevni list Rheinische Post da su vraćanja s granice „očigledno suprotna europskom pravu“. Ona je dodala: „Ljudi koji na njemačkom teritoriju zatraže azil, imaju pravo na to da se taj zahtjev preispita.”

Na kongresu Ljevice šef njihovog zastupničkog kluba u Bundestagu Sören Pellmann oštro je kritizirao ove mjere: „Tko iz straha od desničara provodi desničarsku politiku, može samo izgubiti.” Dodao je da će se Ljevica oštro suprotstaviti takvoj politici.

Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama.

Djelomično ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) zahtijeva još oštrije mjere. Šefica stranke Alice Weidel rekla je da je Merz obećao preokret u migracijskoj politici s „jasnim mjerama protiv ilegalnog masovnog useljavanja“, a sada je razočarao birače i popustio pred socijaldemokratima.

Reakcije iz inozemstva

Susjedne zemlje poput Poljske i Švicarske izrazile su zabrinutost zbog postupaka Njemačke, bojeći se da će morati preuzeti veliki broj osoba koje sada Njemačka vrati sa svojih granica. Njemački kancelar Merz je međutim u petak u Bruxellesu naglasio: „Ovo nije ekskluzivno njemački postupak. Imamo koordinaciju s našim europskim susjedima.”

Očigledno njemačka Vlada shvaća uvođenje ovih mjera kao poticaj za EU da postupi slično. Thorsten Frei je izjavio za ARD da njemačka Vlada time želi brzo postići rezultate kako bi se onda u migracijskoj politici uvele „po mogućnosti europske“ mjere.

Što dalje?

Europska unija je dugo imala liberalnu politiku prema migrantima, ali se sada jasno kreće u suprotnom smjeru. To se očito događa i zbog toga što u sve više zemalja članica jačaju stranke koje su kritički nastrojene prema politici dodjele azila.

Europska unija je već izradila strože propise o azilu. Planirana reforma europske zakonske regulative predviđa da se već na vanjskim granicama Europske unije može odlučivati o zahtjevima za azil osoba koje nemaju velike izglede da ostanu u nekoj zemlji Unije.

Frei je kritizirao dogovorenu europsku reformu, rekavši da ona ne dolazi samo prekasno već i da je nedovoljna. Dodao je da je 16 zemalja pozvalo Europsku komisiju da preradi dogovorena pravila.

Sadašnja situacija u Njemačkoj ima korijen u odlukama iz 2015. godine. Bivša kancelarka Angela Merkel i njezin ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière (oboje iz Kršćansko-demokratske unije, CDU, kao i novi kancelar Merz) odlučili su na vrhuncu izbjegličkog vala iz Sirije 2015. da ne vraćaju tražitelje azila s granice. Sada je Dobrindt poništio tu odluku iz 2015.

Kakav je dosadašnji učinak?

Odmah nakon Dobrindtove direktive, ona se počela primjenjivati u četvrtak i petak. Njemački tabloid Bild u svom izdanju nedjeljom citira iz prvog izvješća. Policija je prema tim navodima registrirala 365 nedozvoljenih ulazaka u zemlju, a 286 migranata su vraćeni natrag, preko granice. Među njima je i 19 koji su podnijeli zahtjev za dodjelu političkog azila. Glavni razlozi za vraćanje ljudi s granica su nedostatak važeće vize, falsificirani dokumenti ili prethodno izrečena zabrana ulaska. Četiri osobe su procijenjene kao pripadnici ranjivih skupina i smjele su ući u zemlju.

U listu se navodi da je u dva dana uhićeno 14 krijumčara, da je realizirano 48 naloga za uhićenje i da je pri pokušaju ulaska u zemlju otkriveno devet osoba iz ekstremističkog ili islamističkog miljea, piše DW.

/Desk/

Objava Njemačka pooštrava kontrole na svojoj granici pojavila se prvi puta na Republika.

Od 2010. godine

Od 2010., prema podacima Ministarstva za pitanja branitelja FBiH, do kraja prošle godine, postupak provjere okončan je u 141.019 predmeta, a kontrola je trebala biti izvršena u još samo 36 slučajeva, čime je proces 13-godišnje revizije praktično i okončan.

Revizori su utvrdili da je u periodu od 2010. do kraja 2022. godine revizija koštala 21.668.795 KM, ali i da je neusklađenost provođenja kontrole zakonitosti korištenja prava sa Zakonom o upravnom postupku rezultirala presudama kojima su korisnici vraćeni u pravo, pa je samo na poziciji invalidnina retroaktivna isplata “povratnicima” u pravo koštala 34.317.365 KM.

Ratna priznanja

Provjera se odnosila na 55.443 korisnika prava na osobnu invalidninu te 47.219 korisnika obiteljskih invalidnina, potom 33.362 korisnika prava na mirovinu pod povoljnijim uvjetima, te 4.995 dobitnika najviših ratnih priznanja i odlikovanja.

Osnovica viša za 13 KM

Iako je ukupan broj korisnika braniteljsko-invalidske zaštite danas manji od 105.000, osnovica za obračun njihovih primanja nedavno je povećana za skromnih 13 KM, što je većina bivših branitelja dočekala s ogorčenjem. S desetinama milijuna maraka „bačenih u vjetar“ njihove invalidnine, mirovine i naknade bile bi puno bliže cijeni potrošačke košare. U ovom periodu Institut za medicinsko vještačenje obavio je 56.468 kontrola, piše Dnevni avaz.

/Desk/

Objava FBiH na reviziju branitelja uzalud potrošila 60 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

„Od sredine listopada je zabilježeno 3.300 nedozvoljenih prelazaka granice, a 1.100 prelazaka granice je spriječeno, što znači da ove mjere djeluju i da ih je potrebno produljiti“, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova je rekao kako je glavni cilj ovih mjera “razbijanje bandi krijumčara ljudima” te je objasnio kako je u posljednje vrijeme na njemačko-poljskoj granici uhićeno preko 30 krijumčara.

Faeser je ponovno izrazila potrebu donošenja zajedničke politike prema tražiteljima azila na razini Europske unije.

Kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora su dozvoljene samo u iznimnim slučajevima te moraju biti prijavljene Europskoj komisiji. Iako je predviđeno da kontrole budu privremene, kontrola granice prema Austriji uvedena u rujnu 2015. kako bi se smanjio broj izbjeglica i još je uvijek na snazi.

Oporba u Njemačkoj, posebice desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ukazuje na besmislenost kontrole granica jer se svakome tko se domogne njemačke granice mora omogućiti podnošenje zahtjeva za azilom što, čak i kod slučajeva gdje su izgledi za dobivanje azila minimalni, znači višemjesečni, a u nekim slučajevima i višegodišnji boravak u Njemačkoj i korištenje socijalnih povlastica.

Objava Njemačka produžila kontrolu šengenskih granica prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Slovenija bi kontrole na granicu s Hrvatskom mogla uvesti već u subotu, ali će one imati „ležerniji” karakter nego kontrole na hrvatskim granicama prema zemljama koje nisu članice EU-a, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković. Međutim, slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar za medije je potvrdio kako Slovenija pooštrava kontrolu na svojoj granici te da je o tome izvijestio svoje hrvatske kolege. Kako mediji izvješćuju, veliki problem je duga granica Hrvatske s BiH i Srbijom iz kojih migranti, kroz šume, rijeke, brda, prelaze hrvatsku granicu te bez kontrole mogu prelaziti granice Slovenije, Austrije, Italije i dalje odlaziti u EU.

Slovenski ministar kritizirao je Hrvatsku oko “obrane” šengenske granice, kazavši da je u Sloveniji broj ilegalnih prelazaka granice u ovoj godini viši od 40 tisuća u prvih devet mjeseci, dok je prošle godine u istom razdoblju taj broj iznosio oko 15 tisuća migranata, što znači da je ulaskom Hrvatske u Schengen, Slovenija osjetila značajan priliv ilegalnih migranata na svoju granicu. Kazao je kako će Slovenci kontrolirati potencijalno sumnjiva vozila koja bi se mogla dovesti u svezu s krijumčarenjem migranata.

Je li od opasnosti od terorizma postao upitan šengenski prostor ostaje za vidjeli, no prema zakonskim odredbama države mogu uvesti kontrole usljed neposredne mogućnosti od terorizma i u cilju unutarnje zaštite, ali i da ona ne može biti dugotrajna.

Italija je najavila da u subotu vraća kontrole na granici sa Slovenijom, nakon čega je Ljubljana javila Zagrebu da će učiniti isto. Plenković je na konferenciji nakon sjednice vlade rekao kako je uzrok tim odlukama pogoršanje situacije na Bliskom istoku, naglasio da su one privremene i da trenutno postoje na devet granica članica šengenskog prostora.

Plenković nije htio spekulirati kako će te kontrole izgledati jer još nisu stigle konačne odluke slovenske i talijanske vlade, no na temelju komunikacije s dvjema država „ima ideju da će u načelu sve te privremene mjere imati nekako ležerniji karakter”, prenosi HINA.

To nije „uspostava tvrde granične kontrole kao što je na granici Hrvatske i zemalja izvan šengenskog prostora”, rekao je premijer.

Naglasio je da će Slovenija svoje odluke vjerojatno donositi na temelju onih talijanskih te da bi stoga Ljubljana mogla granične kontrole na granici s Hrvatskom uvesti u subotu, kad će to učiniti i Italija na svojoj istočnoj granici.

Te privremene mjere suspenzije šengena u slučaju hitnosti, kao što je sad slučaj zbog prijetnje terorizma, mogu se donijeti na deset dana pa produžiti za dva mjeseca.

Sve nakon toga „onaj koji produžuje mjere ima teret dokazivanja da su te mjere stvarno nužne”, rekao je premijer.

Plenković smatra kako vraćanje kontrola nije znak nepovjerenja među državama članicama, nego promijenjenog sigurnosnog konteksta u Europi, s ratovima i nestabilnostima u njezinom južnom i istočnom susjedstvu.

„Takva okolnost nas upućuje na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu, pa i u resoru unutarnjih poslova, mora dignuti na visoku razinu”, zaključio je Plenković, prenosi HINA.

Plenković je pojasnio kako odluka Slovenije vezana isključivo uz odluku Italije.

“Moramo to dovesti u taj kontekst i moramo razumjeti Italiju, koja ima velik priljev migranata. Također, odluka je donesena u kontekstu Hamasovog napada, koji se odrazio na ubojstvo u Francuskoj i ubojstva u Belgiji, a i drugdje su brojne prijetnje. Stoga, talijanski potez prema Sloveniji i slovenski prema Hrvatskoj, treba ga staviti u taj kontekst. Kako biste bolje razumjeli kako Schengen danas funkcionira, s uvedenim privremenim graničnim kontrolama, treba znati da takve mjere Austrija ima prema Češkoj i Slovačkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Norveška prema svim brodovima u lukama, Švedska na svim granicama, kao i Francuska… Jako je važno da ovo kontekstualiziramo”, izjavio je Plenković.

Iz MOST-a tražili vojsku na hrvatskoj granici prema BiH

Na ovu informaciju burno je reagirala oporba, a najburnije zastupnici MOST-a koji su i prije zagovarali strožiju kontrolu hrvatske granice prema BiH te zagovarali i pomoć vojske na granici.

Situacija je vrlo alarmantna! Možemo reći da je svojom nesposobnošću Andrej Plenković, Davor Božinović i Gordan Jandroković defacto doveli do pada Schengena na razini EU-a”, rekao je Nino Raspudić, zastupnik MOST-a u Hrvatskom saboru.

MOST-ovac Nikola Grmoja je kazao kako je 40 tisuća ilegalnih migranata iz Hrvatske pokušalo prijeći granicu i ući u Sloveniju te da je to razlog ovakve odluke Slovenije.

/Desk/

Objava Schengen se ‘drma’ zbog migranata iz BiH – Slovenija prema Hrvatskoj uvodi granične kontrole pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Dobiti Hrvatske u Schengenu: Putnici neće prolaziti kontrolu osobnih dokumenata u zračnim lukama, samo sigurnosnu pojavila se prvi puta na Republika.

Iako pandemija lagano jenjava, a život se vratio u normalu, ‘šteta’ je učinjena: svi su se baš navikli na rad od kuće! I traže ga i žele i dalje. Što su tražili, to su i dobili – brojne tvrtke i poduzeća omogućili su svojim djelatnicima barem djelomičan remote rad, a nekad i potpuni. Radnici se tako osjećaju nesputanije i slobodnije, a baš ta sloboda muči nadređene. I tako nastaje remote helicopter boss. Mikromenadžer koji poput helikoptera nadlijeće nad glavama zaposlenika koji rade remote, od kuće. Provjerava ih, prati svaki korak i kontrolira svaki pokret, prenosi womeninadria.com.

“Stalno nadgledanje zaposlenika nikada nije dobro. Koči produktivnost, kreativnost i najmanje koristi osjećaju smislenosti koji je nužan za preuzimanje odgovornosti”, tvrdi Sandra Mraović Deković, specijalistica za ljudske potencijale.

Prema istraživanju Microsofta čak 85 posto menadžera kaže da je prelazak na remote ili hibridni rad učinio težim da sa sto postotnom sigurnošću mogu utvrditi da su zaposlenici jednako produktivni. I dok 87 posto radnika izjavljuje da rade sasvim dobro i kad su od kuće, samo 12 posto poslodavaca ima potpuno povjerenje da je njihov tim produktivan. Ostalih gotovo 90 posto je nesigurno…

Objava Šefovo stalno nadgledanje koči produktivnost pojavila se prvi puta na Republika.

”Ne želimo više žrtvovati ekonomiju, jer inače ćemo zapasti u zonu gladi, imat ćemo jako veliki broj socijalnih slučajeva. Nećemo više uvoditi restriktivne mjere poput policijskog sata, ali ćemo mjere dorađivati”, rekao je Novalić.

”Vratit ćemo pažnju, restriktivnu kontrolu sadašnjih mjera. Pratimo što rade razvijene zemlje”, naglasio je Novalić. Smatra da posljedice koronavirusa u BiH, ali i u drugim državama, najviše trpi turizam. S tim u vezi, najavio je, Vlada Federacije BiH pomoći će ovaj sektor.

”Nećemo napraviti novi korona zakon, širokopojasni, koji se odnosi na sve, nego ćemo ići segmentno. U rujnu ćemo najvjerojatnije donijeti zakon kojim ćemo pomoći sa 20, 30 milijuna KM turistički sektor. U budućem razdoblju prijevoznički, i tako dalje. Ići ćemo na ciljane aktivnosti”, rekao je Novalić, dodajući da je to potpora, ali da su korisnije investicije.

Uspoređujući razdoblje za vrijeme restriktivnih mjera i poslije naveo je da je od 16. ožujka do 29. svibnja bilo 1.082 zaraženih, 39 mrtvih i 956 izliječenih. U protekla dva mjeseca je 7.517 zaraženih, 178 mrtvih i 3.700 oporavljenih. Aktivnih je 3.950. Naglasio je da su i ekonomske posljedice vidljive, tako da su u travnju prihodi bili manji za 13,3 posto. U svibnju je zabilježen minus od 10,5 posto, zbog koronavirusa, a u lipnju 7,2 posto.

(Izvor: FENA)

Objava Novalić: Neće biti uvođenja restriktivnih mjera, ali hoće restriktivnih kontrola pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka od 15. lipnja ukida kontrole na graničnim prijelazima uvedene sredinom ožujka nakon izbijanja pandemije koronavirusa te istodobno ponovno započinje s prihvaćanjem maloljetnih izbjeglica s grčkih otoka.

“Od sljedećeg tjedna građani Europske unije više neće trebati poseban razlog za ulazak u Njemačku a ukidaju se i pravila o karanteni”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU) nakon redovnog sastanka njemačke vlade srijedom.

Isto se odnosi i na Norvešku, Lihtenštajn i Švicarsku, zemlje koje nisu članice EU-a ali se nalaze unutar Schengena.

Kontrole za putnike koji dolaze iz Španjolske ostaju na snazi do 21. lipnja. Isto tako i za zemlje u kojima se još uvijek bilježi visok broj novih zaraza poput Švedske, većina njemačkih saveznih pokrajina nalaže karantenu.

“Ukidanjem kontrola na granici je ponovno uspostavljena sloboda kretanja unutar Europske unije”, rekao je Seehofer.

On je odbacio optužbe nekih političara iz redova demokršćana koji su uvođenje graničnih kontrola označili kao “pretjerane mjere”.

“Zatvaranje unutarnjih granica je po našem mišljenju, u velikoj mjeri pridonijelo suzbijanju širenja koronavirusa”, rekao je Seehofer. On je dodao kako u slučaju pandemije bolje biti oprezan.

Njemačka će također produljiti upozorenja za putovanja u zemlje koje nisu u EU-u do kraja kolovoza.

“Ne možemo i nećemo riskirati da se ponovno ovog ljeta Nijemci nađu u klopci negdje širom svijeta ili da oni koji se vraćaju s odmora u Njemačku donesu virus a da i ne znaju”, rekao je u priopćenju ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

Svjestan da bi mnogi Nijemci rado otišli na odmor u Tursku, SAD, sjeveru Afriku ili jugoistočnu Aziju, Maas je rekao da će vlada ponovno razmotriti upozorenja prije rujna.

Njemačka će također nastaviti savjetovati građanima da ne putuju u Britaniju, rekao je Maas.

Seehofer je istodobno najavio i ponovno prihvaćanje izbjeglica iz ostalih zemalja EU-a što je također zbog korona-krize prekinuto na nekoliko mjeseci.

“Od sljedećeg tjedna iz kampova na grčkim otocima ponovno preuzimamo djecu kojoj je potrebna liječnička njega”, rekao je Seehofer. Njemačka je najavila da će od Italije i Malte preuzeti dio izbjeglica koji su posljednjih tjedna stigli preko Sredozemlja.

Ministar unutarnjih poslova je istodobno izrazio želju za “više solidarnosti” među zemljama EU-a kad je u pitanju prihvaćanje izbjeglica.

(Izvor: HINA)

Objava Njemačka od ponedjeljka ukida kontrole na granicama pojavila se prvi puta na Republika.

“Najveću opasnost predstavljaju napadi tzv. unutarnjih počinitelja, tj. osoba koje imaju poseban pristup objektima i procesima u zračnom prometu”, stoji u nacrtu zakona koji bi vlada trebala prihvatiti na svojoj sjednici sljedeće srijede.

U nacrtu nadalje stoji kako civilni zračni promet zbog “simbolične težine i u slučaju napada velikog broja civilnih žrtava, ogromne gospodarske i infrastrukturne štete kao i velike medijske pozornosti” stoji visoko na listi potencijalnih terorističkih ciljeva.

Zbog toga je za terorističke grupe, kako se nadalje navodi, posebno privlačno pridobivanje osoba koje rade u zračnim lukama.

Radnici u zračnim lukama se već sada podvrgavaju strogim kontrolama ali bi novi zakon omogućio bolji pristup informacijama ostalih državnih službi poput Savezne policije ili Državnog odvjetništva. Ured za zaštitu zračnog prometa bi ubuduće prilikom kontrole novih radnika imao automatski pristup datotekama tih službi.

Zakon predviđa i bolju suradnju s inozemnim uredima za zaštitu zračnog prometa prilikom upošljavanja radnika u osjetljivim područjima.

Zračni promet u Njemačkoj je u stalnom porastu. 2018. je zabilježeno 130.000 civilnih letova više nego godinu dana prije.

(Izvor: HINA)

Objava Njemačka u borbi protiv terorizma planira veću kontrolu radnika u zračnim lukama pojavila se prvi puta na Republika.