– To je posebno važno jer još uvijek nije dovoljno jasno hoće li i kakav će politički efekt na proširenje EU-a na Zapadni Balkan imati ruska agresija na Ukrajinu. Tu je svašta moguće i stoga moramo biti svjesni da je potreban oprez, a to uključuje i otvaranje pregovora s BiH već ove godine, rekao je Schmidt, prenosi Novi list.

On je to rekao na Konferenciji koju su organizirali Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer. Naziv Konferencije je bio “Proširenje EU – može li BiH biti nova uspješnica?”

Govoreći o situaciji u BiH eurozastupnik Sokol je rekao da su “u situaciji u kojoj veliki dio političke elite jednog konstitutivnog naroda gleda prema Ankari, a drugog prema Moskvi, Hrvati kao najmalobrojniji baš ono proeuropsko i prozapadno sidro bez kojeg nema opstanka BiH”.

– Priča o Hrvatima u BiH priča je o višestoljetnoj borbi za jednakost i kontinuiranim nastojanjima da se međunarodnoj zajednici objasni zašto je samo istinska ravnopravnost sva tri naroda jamac dugoročnog opstanka BiH.

Nažalost, njen veliki dio nije uvijek blagonaklono gledao na rješavanje hrvatskog pitanja, dijelom zahvaljujući i političkom diskursu koji je dolazio iz same Hrvatske, naročito početkom dvijetisućitih.

Međutim, danas je situacija u bitnom drukčija. Ova hrvatska Vlada, kao niti jedna do sada, angažirana je na pitanju uspostave istinske ravnopravnosti Hrvata u BiH kao nužnom preduvjetu stabilizacije cijelog ovog područja, rekao je Sokol.

On je posebno istaknuo veliki značaj nedavnih odluka visokog predstavnika o djelomičnoj promjeni izbornog zakona, ali i naglasio da su nužne dodatne promjene, posebno one vezane za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

– Posebno je važno da se pronađe trajno rješenje, u skladu s najboljim europskim praksama, koje će onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države.

To će biti najteži test na kojem će se vidjeti koji politički akteri žele dugoročan opstanak i prosperitet BiH u zajednici europskih naroda, rekao je Sokol.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da bi BiH trebala do kraja ove godine započeti pregovore s EU-om jer bi to pomoglo sprečavanju pogubnih utjecaja trećih zemalja.

On je posebno istaknuo hrvatske zasluge za to što je BiH stekla status kandidata za članstvo u EU.

– Hrvatska, koja je od samih početaka bila iskreni zagovornik europskog puta BiH, želi da ta zemlja do kraja ove godine otvori pristupne pregovore.

Mislim da je to izrazito važno sigurnosno i političko pitanje. Stjecanje kandidatskog statusa BiH je zasluga hrvatske vlade i zemalja kojima smo pristupili i koje su nas podržale. BiH zaslužuje ove pregovore što prije, rekao je Grlić Radman, prenosi Novi list.

/Desk/

Objava Schmidt: “Moguće je otvaranje pregovora s BiH već ove godine” pojavila se prvi puta na Republika.

Zaklada je istraživanje provela u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe, participativnog projekta Europske unije koji, kako kažu, pruža priliku europskim političkim obiteljima i kreatorima politika da razmisle o tome kako građani vide EU i ono što očekuju od svojih izabranih dužnosnika.

Istraživanje u 12 članica Europske unije

“Uz pomoć usporedne online ankete, koja pokriva reprezentativni uzorak građana u političkom spektru desnog centra u dvanaest zemalja članica EU, studija se usredotočila na njihova opća očekivanja o budućnosti EU integracija, kao i njihova mišljenja o tome kakva bi trebala biti potencijalna uloga EU u vezi s posebnim političkim pitanjima i izazovima”, navode iz KAS-a.

Države članice uključene u ovu studiju su Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švedska, s 1500 ispitanih građana u svakoj zemlji. Istraživanje je provedeno u suradnji s Institutom Egmont.

Većina građana desnog centra u ispitanim zemljama sebe smatra Europljanima i imaju prilično pozitivnu sliku EU. Oni zapravo dijele tradicionalne vrijednosti desnog centra i očekuju od EU da igra aktivniju i učinkovitiju ulogu u suočavanju s današnjim i budućim izazovima, smatra KAS.

Zaklada “Konrad Adenauer”: Glasači centra drže do tradicionalnih vrijednosti

Zaključci Zaklade “Konrad Adenauer” su da glasači desnog centra drže do tradicionalnih vrijednosti, smatraju se Europljanima i imaju pretežito pozitivan stav prema EU, ali se osjećaju udaljenima jedni od drugih.

Nama je zanimljivo vidjeti kakvi su rezultati za Hrvatsku, odnosno glasače desnog centra u Hrvatskoj, koji su zapravo manje-više glasači HDZ-a. Naime, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković svoju je stranku višekratno opisivao kao desni centar, a CDU-ova Zaklada “Konrad Adenauer” i HDZ godinama surađuju na nizu projekata.
Samo 20 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj smatra da je demokracija važna vrijednost

Kada je riječ o vrijednostima do kojih drže, na prvom je mjestu obitelj za 74 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj. Po tome se glasači desnog centra ne razlikuju od srodnih glasača iz ostalih 11 članica EU u kojima je provedeno ovo istraživanje. Svaki glasač je mogao izabrati tri ponuđene vrijednosti do kojih najviše drži.

Na drugom mjestu je za glasače desnog centra u Hrvatskoj sigurnost (43 posto), a na trećem osobna sloboda (29 posto).

Unatoč tome što najveća stranka navodnog desnog centra u Hrvata ima u nazivu pridjev “demokratska”, glasači HDZ-a baš i ne drže do demokracije. Samo njih 20 posto smatra da je demokracija važna vrijednost. Jedino Bugarska s 19 posto ima gori rezultat.

Glasači desnog centra u Hrvatskoj nemaju visoko mišljenje ni o vladavini zakona (samo 23 posto), ni o toleranciji (važna vrijednost za tek 26 posto glasača desnog centra u RH), ni o solidarnosti (14 posto).

Ipak, najveće iznenađenje je da je samo 16 posto izabralo religiju kao jednu od tri najvažnije vrijednosti. No tih 16 posto je u prosjeku znatno više u odnosu na sve ostale ispitane članice, s izuzetkom Grčke u kojoj je religija važna vrijednost 17 posto glasača desnog centra. Hrvatski desni centar više drži do religije i od poljskog desnog centra (14 posto), dok ostalih 9 zemalja obuhvaćenih istraživanjem u ovoj kategoriji ima jednoznamenkaste postotke.

Odnos prema Europskoj uniji

Sveukupno oko 70 posto glasača desnog centra u ovom istraživanju kaže da se identificiraju sa svojom religijom, ali kada su morali birati tri najvažnije vrijednosti, religija je većini ispala iz kombinacije.

41 posto ispitanih glasača desnog centra u RH se smatra Europljanima, dok ih se 40 posto djelomično smatra Europljanima. 5 posto njih je reklo da uopće nisu Europljani.

69 posto njih ima pozitivan stav o EU, a 28 posto negativan.

Kao najveću osobnu prednost članstva u EU njih 59 posto je izabralo mogućnost da radi i studira vani, a 41 posto ekonomsku pomoć i napredak.

Zaklada “Konrad Adenauer” zaključuje da građani desnog centra trenutno ne vide vladavinu prava kao osobnu korist koju stječu kroz EU – svrstavaju je na posljednje mjesto (10 posto) među svim vrijednostima.

Vladavina prava nije važna glasačima desnog centra

“Ovo je vrijedno pažnje u dva aspekta. Prvo, rezultat sugerira da kontinuirano nazadovanje vladavine prava u nekim državama članicama – i nedostatak odgovora EU – jasno potkopavaju kredibilitet EU kao branitelja vladavine prava. Drugo, čini se da je taj trend daleko izraženiji među građanima desnog centra u odnosu na sveukupno stanovništva EU. Iako nedavni podaci Eurobarometra pokazuju da je “poštivanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava” značajno izgubilo podršku tijekom prošle godine (s 32 posto potpora u jesen 2020. pala je na 27 posto u jesen 2021.), još je sve to rangirano kao prva vrijednost EU koju opća populacija cijeni”, stoji u studiji KAS-a.

Drugim riječima, glasači drugih političkih usmjerenja u EU više cijene demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava od glasača desnog centra.

Što se tiče negativnih aspekata Europske unije, glasači desnog centra u Hrvatskoj smatraju da su to birokracija (37 posto), gubitak identiteta (33 posto), gubitak kontrole (29 posto), neučinkovitost (29 posto) i pretjerano trošenje novca (25 posto).

Strah od gubitka identiteta u Europskoj uniji

Znakovito je da čak 33 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj povezuje EU s gubitkom identiteta. Po tome su prvi u 12 ispitanih zemalja. Za usporedbu, samo 14 posto glasača desnog centra u Francuskoj i 18 posto njih u Njemačkoj povezuje EU s gubitkom identiteta.

U Grčkoj, Bugarskoj i Latviji je taj strah također izražen, ali je samo među glasačima desnog centra u Hrvatskoj prebacio 30 posto.

Dapače, trećina njih kao negativan aspekt EU navodi gubitak identiteta.

Među najvećim izazovima za sljedeće generacije glasači desnog centra u Hrvatskoj vide klimatske promjene (56 posto), ekonomsko propadanje (41 posto) i demografiju (38 posto).

Svijest o problemu klimatskih promjena je visoka u Hrvatskoj

U tome da klimatske promjene prepoznaju kao najveći izazov su glasači desnog centra kod nas prvi u odnosu na ostalih 11 članica, što je definitivno dobra stvar i pokazuje da čak i glasači HDZ-a imaju razvijenu ekološku svijest. To se vidi i po tome da čak 45 posto njih smatra da EU ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena, što je opet najveći postotak u 12 ispitanih zemalja.

Većina glasača desnog centra iz 12 zemalja smatra da EU treba učiniti više u migracijskoj politici i zaštiti granica, kao i da treba ekonomski pomoći članicama kada su u nevolji. U usporedbi s podacima Eurobarometra, glasači desnog centra migrante vide kao veći problem nego opća populacija EU.

Kao ključni zadatak Unije oni vide osiguravanje vanjskih granica, s izuzetkom glasača desnog centra u Italiji koji smatraju da je najvažnije uspostaviti distribucijski mehanizam za migrante, tako da ih se raspodijeli diljem Europske unije.

Glasači HDZ-a žele da EU bude neovisna na globalnoj sceni

Glasači desnog centra u Hrvatskoj u velikom broju (82 posto) smatraju da EU treba biti važniji akter na međunarodnoj sceni, kao i da treba biti neovisna o ostalim akterima na globalnoj sceni (77 posto). Moglo bi se reći da su EU-suverenisti.

S druge strane, njih 46 posto misli da EU ima previše moći, dok 15 posto misli da nema dovoljno moći. 33 posto smatra da EU ima baš koliko treba moći, odnosno ovlasti. Po tome što misle da EU ima previše ovlasti glasači desnog centra u Hrvatskoj slični su ekvivalentnim glasačima u Njemačkoj, Švedskoj i Nizozemskoj.

Zaklada “Konrad Adenauer” ističe da za glasače desnog centra biti proeuropski orijentiran ne znači nužno i željeti još više europskih integracija. No željeli bi da kao građani mogu više sudjelovati u procesu odlučivanja u Europskoj uniji.

Koliko je građanima EU poznat najveći projekt Dubravke Šuice?

Simptomatično je da, unatoč podršci participativnim idejama, građani desnog centra zasad pretežito ne znaju za dosad najveći proces participativne demokracije u EU, Konferenciju o budućnosti Europe.

Znanje o Konferenciji kreće se između 43 posto u Bugarskoj – jedinoj državi članici gdje je relativna većina čula za inicijativu – do zapanjujuće niskih 13 posto u Njemačkoj. U Grčkoj (33 posto), Italiji (31 posto) i Hrvatskoj (31 posto) oko jedne trećine glasača desnog centra je čulo za taj proces, koji inače vodi potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, prenosi Index.hr.

/Republika/

Objava Njemačka zaklada istražila što su vrijednosti glasačima HDZ-a: Obitelj i sigurnost najvažnije, a najmanje solidarnost i religija pojavila se prvi puta na Republika.

„Dvije trećine korisnika medija smatra da je javna radio-televizijski servis sastavni i važan deo demokracije. Istovremeno gotovo 65% njih smatra da su ti mediji izloženi političkom pritisku“, kaže za DW Hendrik Sittig, iz njemačke fondacije Konrad Adenauer (KAS). Sittig je bio voditelj tima koji je proveo istraživanje o stanju u javnim radio-televizijskim sustavima u Jugoistočnoj Europi. Ispitivanje javnog mnijenja provedeno je na više od 10.000 ispitanika u deset zemalja Jugoistočne Europe, piše Deutsche Welle.

Svijest o važnosti javnih radio-televizijskih sustava je, kako pokazuje studija, najviše izražena u zemljama koje su članice Europske unije: Bugarskoj (81%), Hrvatskoj i Rumuniji (po 78%). Autori pretpostavljaju da su članstvom u EU građani tih zemalja možda razvili pojačani osjećaj za demokraciju. S druge strane, najmanji osjećaj za važnost javno-pravnih medija imaju građani Sjeverne Makedonije i Crne Gore (po 57%) i Kosova (54%).

Veliki politički utjecaj

Unatoč tome što je svijest o demokratskom značaju javnih servisa u brojnim zemljama velika, skoro dvije trećine ispitanih smatra da su ti mediji izloženi političkom utjecaju. Taj postotak je najviši u Bosni i Hercegovini gdje 88% ispitanih smatra da su mediji pod političkim utjecajem, dok u Hrvatskoj to iznosi 83%, Crnoj Gori 71%, a najniži je u Albaniji gdje iznosi 46%. To potvrđuju i kritike na račun javnih radio-televizijskih servisa koje su početkom godine zabilježene u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, a tijekom jeseni su se u Bugarskoj dogodili i prosvjedi protiv rukovodstva bugarskog nacionalnog radija.

Sittig ukazuje da postoje, prije svega, dva faktora koja govore o političkom utjecaju: „S jedne strane tu su nadzorni odbori. Njih biraju parlamenti ili druge državne institucije. To naravno stvara ovisnost. Ti odbori bi zapravo morali odražavati sliku društva i biti neovisni u donošenju svojih odluka, kao što je, recimo, odluka o izboru generalnog direktora. S druge strane, većina emitera je u celini ili djelimično financirana, odnosno subvencionirana iz državnog proračuna“. Uz to, dodaje Zitig, financiranje nije dovoljno i nema perspektivne financijske strategije na osnovu koje bi javni radio-televizijski servisi mogli praviti dugoročne planove.

Slabo povjerenje

Zitig kaže da je u bivšim socijalističkim zemljama povjerenje građana u medije vrlo slabo, pa tako i u javne radio-televizijske servise. „Mora biti jasno da mediji, zbog svoje društvene odgovornosti, nisu loptica u rukama politike. Oni bi morali, prije svega, biti izvor pouzdanog i objektivnog izvešćivanja. To je u današnje vrijeme na našoj fragmentiranoj digitalnoj medijskoj sceni važnije nego ikada“, kaže Sittig.

U televiziju, kako pokazuje studija KAS, građani imaju najveće povjerenje, u usporedbi s drugim medijima. Pri tom korisnici gotovo uopće ne prave razliku između privatnih i javnih emitera. To vrijedi i za radio u kojeg građani, generalno gledano, imaju manje povjerenja nego u televiziju. Pri tom građani u Albaniji, BiH, Moldaviji i Srbiji imaju veće povjerenje u javno-pravne radio-stanice, nego u privatne. Najveće povjerenje u javnu radio-televiziju, pak, imaju građani Kosova (56%).

Jugoistočna Europa često je podcjenjena

Sittig kaže da bi želio da Europska unija obrati više pažnje na temu javnih radio-televizijskih servisa. „To inače vrijedi i za EBU i naše javne radio-televizije u Njemačkoj. Kolegicama i kolegama ovdje potrebna je svaka podrška. Meni se u osnovi čini da je Jugoistočna Europa nažalost suviše često podcijenjena.“

(Izvor: DW)

Objava Javni servisi u Jugoističnoj Europi pod političkim pritiskom pojavila se prvi puta na Republika.