Dva utjecajna i velika medija – Bloomberg i CNBC – upravo na svojim stranicama istovremeno upozoravaju kako vremenske nepogode već predstavljaju realnu opasnost za europsku industriju turizma tešku oko 2000 milijardi eura. Do vrlo sličnog zaključka došla je i najuglednija rejting agencija Moody‘s. Tu tezu zasada baziraju prvenstveno na toplinskim udarima koji u Grčkoj izazivaju požare, a u Italiji guraju temperature prema razinama koje nikada nisu zabilježene u Europi, prenosi Jutarnji list.

Ostale vremenske nepogode, poput neobično snažnih oluja, sigurno neće pripomoći mediteranskom ljetnom turizmu, pa tako i hrvatskom. Najznačajniji izvor nesigurnosti turista je bujanje cijena.

Prema tezama CNBC-a koje su bazirane na istraživanju neprofitne organizacije bazirane u Bruxellesu pod nazivom European Travel Commision (ETC), popularnost mediteranskih destinacija pala je 10-ak posto u odnosu na 2022., kada je Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti. Zaključak je ETC-a da su se turisti počeli odlučivati za hladnije lokacije. ETC tvrdi i da je zabilježen značajni rast interesa za Češku, Bugarsku, Irsku i Dansku. Uz to, u ETC-u tvrde kako su turisti kod planiranja odmora i putovanja tijekom ove turističke sezone više tražili „jetftinija iskustva“ izvan glavnog ljetnog dijela sezone. Nejasno je znači li to da bi se u Hrvatskoj hotelijeri i iznajmljivači mogli nadati boljem posjetu tijekom drugog dijela rujna, pa i listopada.

Prema nalazima ETC-a, čak je četvrtina ispitanika među turistima na europskoj razini konstatirala je da ih brine rast cijenja putovanja, dok ih je osam posto uplašeno ekstremnim vremenskim neprilikama.

Ne treba se previše plašiti da će nekada neuobičajene destinacije za ljetni turizama sada pokušati iskoristiti priliku nezadovoljstva turista tradicionalno orijentiranih Mediteranu po pitanju cijena i vremenskih nepogoda.

CNBC piše: „…u smislu turističkog marketinga, to je malo teško prodati”, rekao je Rainer Aavik, voditelj odjela za turizam Enterprise Estonije, za javnu radioteleviziju ERR. “U cjelini, prodajemo nordijsko iskustvo i činjenicu da postoji obilje prirode i svježeg zraka. Ali pozicioniranje kao suprotnost toplijim zemljama vjerojatno neće dugoročno koristiti Estoniji”, rekao je Aavik.

U Estoniji je prosječna temperatura oko 20 stupnjeva Celzijevih te rijetko prelazi 30 stupnjeva.

Ostaje, svakako, otvoreno pitanje što s mediteranskim turizmom ako se Atena, primjerice, počela doimati kao predvorje Sahare.

Objava PROCJENE SVJETSKIH MEDIJA Turizam na Mediteranu ugrožavaju vremenske nepogode i rast cijena pojavila se prvi puta na Republika.

– Na Jadranu će doći do promjene odnosno pojačane insolacije, temperature će rasti pogotovo u ljetnim mjesecima, što već osjetimo iz godine u godinu, ljeto nam je sve duže. U povijesti mjerenja, deset najtoplijih godina izmjereno je u zadnjih 20 godina.

Usrednjeni regionalni modeli za 2100. godinu daju porast temperature zraka na Jadranu od oko četiri stupnja zimi i pet stupnjeva ljeti, objasnio je Vilibić, dodajući kako se i režim oborina mijenja te dolazi do smanjenja oborina u ljeto i jesen, a porast u zimskom razdoblju. Smanjenje oborina i povišenje temperature povećavaju rizike od požara, a u cijelom hrvatskom obalnom području indeks opasnosti od požara raste. Klimatske promjene utječu i na turizam pa tako se već sada osjeti kako povećanje prosječne temperature mora ljeti produljuje i turističku sezonu.

– Porast temperature mora utječe i na morski ekosustav. Dolaze nove ribe u Jadran, a neke autohtone nestaju, što zbog klimatskih promjena, ali i zbog izlova, kazao je Vilibić. – Problem je porast razine mora, a u budućnosti se na globalnoj razini predviđa porast od 40 do 120 centimetara za 100 godina. Dio dalmatinskih gradova već sada je ugrožen. Najstariji dio Šibenika, Dolac već sada redovito poplavi, kao i dio Trogira, riva u Starom gradu na Hvaru, a evo nedavno je i poplavila cijela plaža u Omišu kao i Dioklecijanovi podrumi, naveo je Vilibić. Objašnjava kako će to u budućnosti ići na gore, a najugroženije područje u Hrvatskoj je delta Neretve. – Dugoročno gledano, na vremenskoj skali od stotinjak ili više godina, “prvi red do mora” u Dalmaciji će se morati iseliti. Do tada će biti moguće dijelom štititi tu obalu, no ulaganja u zaštitu će morati biti značajna – istaknuo je.

Prije desetak dana u dubrovačkom akvatoriju pokraj otočića Sveti Andrija izmjeren je najviši val na Jadranu otkad je mjerenja – 10,87 metara, a Vilibić objašnjava kako procjene za stotinjak godina predviđaju da će se u sjevernom pa i južnom Jadranu popeti i do 13 metara. – Nisu svi dalmatinski gradovi isti, ali činjenica je da je došlo do porasta razine mora u odnosu kada su oni izgrađeni, tako da je neminovno da se suočavamo s poplavama na nekim dijelovima dalmatinske obale – zaključio je Vilibić.

/Republikainfo.com/

Objava Neki gradovi na Jadranu već u opasnosti: Morat će se iseliti prvi red do mora pojavila se prvi puta na Republika.