Republikanski predsjednik razmatra hoće li pomoći Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja, nakon sastanka sa svojim savjetnicima za nacionalnu sigurnost u utorak u Bijeloj kući.

Trump je u predizbornoj kampanji često kritizirao “glupe beskrajne ratove” na Bliskom istoku, ali i naglašavao da Iran “ne smije imati nuklearno oružje”. Mogućnost da bi mogao uvući SAD u još jednu krizu u inozemstvu izazvala je žestok sukob između izolacionista i jastrebova u Republikanskoj stranci.

Među onima koji izražavaju sumnje u pogledu iranskih nuklearnih planova je Trumpova direktorica nacionalne obavještajne zajednice Tulsi Gabbard koja je u ožujku izjavila u Kongresu da, premda je iransko obogaćivanje uranija na rekordno visokim razinama, stručnjaci ne vjeruju da razvija nuklearno oružje.

“To nije naš rat”

Gabbard je 10. lipnja, samo tri dana prije početka izraelskih napada na Iran, objavila video u kojem je upozorila da “političke elite i ratni huškači” “nesmotreno raspiruju strah i tenzije” koje bi mogle dovesti svijet “na rub nuklearnog uništenja”.

Trumpa je, po Politicu, taj video “razbjesnio”. “Nije me briga što je rekla”, rekao je novinarima koji su ga pitali što misli o njezinim izjavama u Kongresu. “Mislim da su bili jako blizu tomu da imaju oružje.” Ona je kasnije optužila medije da su njezine ranije izjave izvukli iz konteksta, kazavši za CNN da misli jednako kao i Trump.

Gabbard nije jedina među republikancima koja je kritizirala potencijalno uključivanje SAD-a u sukob. Konzervativni republikanski kongresnik Thomas Massie iz Kentuckyja u utorak je zajedno s demokratima iznio prijedlog zakona kojim se želi spriječiti Trumpa da angažira američke oružane snage u sukobu s Iranom bez odobrenja Kongresa.

“To nije naš rat. Kada bi i bio, Kongres po našem Ustavu mora donijeti odluku o takvim pitanjima”, objavio je Massie na X-u.

Nekoliko pobornika Trumpove doktrine “Amerika na prvom mjestu” istaknulo je da je on obećao da neće upletati SAD u “vječne ratove” poput ratova u Afganistanu i Iraku gdje su poginule tisuće američkih vojnika.

Bivši voditelj Fox Newsa Tucker Carlson poziva da se SAD ne miješa u sukob s Iranom. U svojem podcastu on je kritizirao republikanske “ratne huškače”, a Trump ga je na to nazvao “čudakom”.

“Vi ne znate ništa o Iranu”

Kongresnica iz Georgije odana Trumpu Marjorie Taylor Greene stala je, neočekivano, na Carlsonovu stranu rekavši da svatko tko podržava takvu intervenciju nije za “Ameriku na prvom mjestu”.

Tenzije su kulminirale verbalnim okršajem u utorak tijekom intervjua između Carlsona i senatora jastreba iz Texasa Teda Cruza.

Cruz se branio kada ga je Carlson upitao zna li kakav je etnički sastav Irana.

Carlson je rekao: “Vi ste senator koji poziva na svrgavanje (iranske) vlade, a ne znate ništa o toj zemlji!”

Cruz je odgovorio: “Ne, vi ne znate ništa o toj zemlji!”

Steve Bannon, bivši Trumpov politički strateg, rekao je na Carlsonovu podcastu da bi, kada bi se ‘dubokoj državi‘ dopustilo da umiješa SAD u rat s Iranom, to “raznijelo” koaliciju Trumpovih pristaša.

“Ako budemo uvučeni u taj rat, što izgleda da će se neizbježno dogoditi u smislu borbenih akcija, to neće samo raznijeti koaliciju, nego će i osujetiti najvažniju stvar, a to je deportacija ilegalnih stranih osvajača koji su ovdje”, rekao je.

Bannon je u srijedu ublažio ton, rekavši na skupu Christian Science Monitora da će MAGA krilo Trumpovih pristaša vjerovati njegovu sudu odluči li uključiti američke snage u sukob. “Možda to mrzimo, ali znate, složit ćemo se s time”, rekao je.

Drugi konzervativni politički komentator, Charlie Kirk, koji za sebe kaže da je bliži izolacionistima u toj raspravi, ocijenio je na X-u da je Trump “pragmatičan” i da cijeni “zdrav razum”.

“Ne znam hoće li predsjednik Trump izabrati uključiti Ameriku u rat protiv Irana”, napisao je. “Ali vjerujem da je on čovjek koji će donijeti ispravnu odluku.”

Jastrebovi navijaju za napad

Senator Kentuckyja Mitch McConnell rekao je da je ovo “bio u neku ruku loš tjedan za izolacioniste” u stranci.

“Događa se da su neki u izolacionističkom pokretu predvođenim Tuckerom Carlsonom i Steveom Bannonom jako zabrinuti da bismo mogli pomoći Izraelcima da poraze Irance”, rekao je za CNN.

Drugi jastrebovi u stranci snažno potiču Trumpa da napadne Iran.

Senator Južne Karoline Lindsey Graham rekao je da je u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a da se Iran spriječi da razvije nuklearnu bombu. Teheran tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo civilnu svrhu kao što je proizvodnja energije.

“Predsjednik Trump shvaća kolika je ajatolah prijetnja za nas, ne samo za Izrael, i on će, naposljetku, pomoći Izraelu da dovrši posao”, rekao je Graham za Fox News.

Američki potpredsjednik JD Vance, nastojeći pomiriti razlike, objavio je da društvenim medijima da bi Trump “mogao odlučiti da mora poduzeti daljnje korake kako bi okončao iransko obogaćivanje uranija”.

“Ta je odluka u konačnici na predsjedniku”, dodao je. “I naravno, ljudi su s pravom zabrinuti zbog upletanja u inozemstvu nakon idiotske vanjske politike zadnjih 25 godina.”

Ispitivanje javnog mnijenja provedeno nedavno pokazalo je da bi Trumpovi birači većinom podržali da SAD pomogne Izraelu u napadima na Iran.

Ispitivanje agencije Gray House pokazalo je da bi 79 posto ispitanika podržalo da SAD da oružje Izraelu za napade na iranske vojne ciljeve te da je 89 posto ispitanika zabrinuto da bi Iran mogao doći u posjed atomskih bombi.

Na Trumpovoj platformi Truth Social mnogi su, međutim, izrazili zabrinutost da bi se SAD ponovno mogao uplesti u sukob na Bliskom istoku.

“Ne ratu s Iranom. Ne više ratova u inozemstvu”, napisao je jedan korisnik. “Amerika na prvom mjestu!”

Drugi komentator upozorio je da bi američko miješanje u izraelske operacije moglo stajati republikance u političkim smislu u godinama koje dolaze.

“Nemojte to učiniti. Republikanci nikada više neće ponovno pobijediti ako to učinite”, napisao je.

Trump je u predizbornoj kampanji u rujnu rekao: “Brzo ćemo obnoviti stabilnost na Bliskom istoku. I vratit ćemo mir u svijetu.” Uskoro će se pokazati je li on izolacionist ili intervencionist, zaključuje BBC.

(izvor: jutarnji.hrr)

Objava Trump izazvao podjele među republikancima, bivši savjetnik upozorava: ‘Ovaj sukob nas može uništiti’ pojavila se prvi puta na Republika.

Državljanka Gane koja se trenutno nalazi u Prihvatilištu za tražitelje azila podnijela je zahtjev za međunarodnom zaštitom nakon horora kojeg je proživjela u domu iračkog konzula. O tome ima i potvrdu Vlade RH iz koje proizlazi da je bila radno iskorištavana odnosno da je žrtva trgovine ljudima.

Posao kod konzula

Sve je počelo prije par godina kada je došla u Hrvatsku a irački konzul joj je, kako se navodi u rješenju Ustavnog suda, oduzeo identifikacijske, putne i druge isprave, uključujući i potvrdu o cijepljenju. Osim toga, ograničio joj je, navela je u ustavnoj tužbi, slobodu kretanja.

Iz dokumentacije koja je javno dostupna vidljivo je da je ova žena došla u Hrvatsku kako bi čuvala djecu u konzulovom domu, No, na kraju se ispostavilo da mora biti na raspolaganju konzulu i njegovoj obitelji u svako doba dana i za svu pomoć u kući. Uvjeti u kojima je radila bili su, tvrdi, nečovječni. Bilo je tu zastrašivanja, kontrole, nasilja, neplaćanja, pa čak i izgladnjivanja.

Rad bez plaće

“Morala sam raditi svaki dan u tjednu, bez ijednog slobodnog dana, i to od 7 do 21 ili 22 sata. Konzul mi za obavljeni rad nije isplaćivao plaću, već ju je slao mojoj majci u Ganu. Osim toga samovoljno je smanjio dogovoreni iznos na 200 dolara, da bi mi nakon nekoliko mjeseci prestao bilo što plaćati”, opisala u ustavnoj tužbi.

Kad god je, navodi, pokušala razgovarati s konzulom o uvjetima rada ili je tražila svoje isprave on joj je prijetio da će ju protjerati natrag u Ganu i da će mu morati vratiti trošak koji je imao radi njezinog dolaska u Hrvatsku. Radilo se o troškovima za isprave, putovanje i odjeću, a ona toliko sredstava nije imala.

“Uspjela sam pobjeći dok je obitelj bila na odmoru, a irački konzul je, koliko znam, napustio Hrvatsku. Osobni dokumenti mi nikada nisu vraćeni”, napisala je u ustavnoj tužbi žena iz Gane koja je sve ovo i prijavila, a slučaj još uvijek vodi Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu.

U tužbi je navela i da ju je majka, budući da konzul nije slao novac gotovo godinu dana, tražila da se vrati u Ganu i uda se za imućnog starijeg čovjeka. Iako je on imao već dvije supruge udajom bi ostvarila financijsku pomoć, pravo na stan, kao i novac za plaćanje majčine operacije i privatnog školovanja za svoju braću. Njezina majka već je sve dogovorila s tim čovjekom.

Rodno iskorištavanje

“Još tijekom upravnog postupka istaknula sam kako neću moći odbiti to vjenčanje ako se vratim u Ganu. Zato sam zatražila azil u Hrvatskoj. U patrijarhalnim sredinama poput Gane žene niti nakon punoljetnosti nemaju osobnu autonomiju. Moja majka donosi sve odluke za mene dok se ne udam, a nakon toga čega će to raditi moj suprug. Ja nemam pravo glasa. Kada bih odbila dogovorenu udaju to bi imalo dalekosežne posljedice, a bez osobe i financijske autonomije bila bih prisiljena na prostituciju kao jedini način da namaknem sredstva za život”, objasnila je u ustavnoj tužbi.

Taj rodno uvjetovani oblik iskorištavanja MUP i hrvatski sudovi, po njezinom mišljenju, potpuno su zanemarili kada su odlučivali o njezinom zahtjevu za azilom. Ustavni sud to je i primijetio kao i činjenicu da je registrirana kao žrtva trgovine ljudima, te da je ostala bez osobnih dokumenata. U slučaju protjerivanja za nju bi nastupila nepopravljiva šteta zbog čega je donijeta odluka da se taj proces zaustavi dok njezina ustavna tužba ne bude do kraja razmotrena, piše N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava SKANDAL Konzul Iraka u Zagrebu zatočio ženu koja mu je čuvala djecu pojavila se prvi puta na Republika.

Iran održava snažne veze s Irakom i protivi se američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku i zemljama Perzijskog zaljeva jer je zapadna vojna intervencija uzrok nesigurnosti u regiji.

“Amerikanci nisu irački prijatelji. Amerikanci nisu ničiji prijatelji pa nisu lojalni čak ni svojim prijateljima u Europi”, citirali su državni mediji Hameneija, prenosi HINA.

Američke agencije za nacionalnu sigurnost istražuju curenje tajnih dokumenata koji upućuju na to da je SAD špijunirao saveznike, uključivo Ukrajinu.

“Prisutnost čak i jednog Amerikanca u Iraku previše je”, rekao je Hamenei Rašidu koji je stigao u posjet Teheranu s izaslanstvom u svrhu jačanja veza između dviju susjednih zemalja.

SAD ima oko 2500 vojnika u Iraku koji savjetuju i pomažu lokalnoj vojsci u borbi protiv džihadističke skupine Islamske države koja je 2014. prigrabila velike dijelove Iraka i Sirije.

“Irak želi produbiti odnose s Iranom i riješiti neka preostala pitanja između dviju zemalja”, rekao je Rašid i nije se u izjavi osvrnuo na veze Iraka i Sjedinjenih Država.

“Američka nazočnost remeti sigurnost regije”

Irak i Iran ratovali su osam godina 80-ih no odnosi tih dviju zemalja s većinskim šijitskim stanovništvom znatno su se smirili nakon pada Sadama Huesina i njegova režima kojim su dominirali suniti.

Irak je postao bitan gospodarski partner Islamskoj Republici Iran kojoj je zapad nametnuo niz sankcija, a ona isporučuje Iraku plin i struju te robu široke potrošnje, piše AFP.

Francuska agencije podsjeća da su obje zemlje znatno pridonijele pobjedi nad IS-om u Iraku u kojem SAD još drži svojih 2500 vojnika. Amerikanci imaju nekih 900 svojih vojnika i u Siriji, većinom na sjeveroistoku kojim upravljaju Kurdi i u okviru koalicije koju vodi SAD u borbi protiv ostataka IS-a.

Peta flota američke mornarice stacionirana je u Bahreinu.

“Nazočnost stranih vojnika i stranaca u regiji ne smatramo korisnom”, rekao je iranski predsjednik Ebrahim Raisi na zajedničkoj konferenciji za novinare s iračkim kolegom.

“Nazočnost Sjedinjenih Država remeti sigurnost regije. Naši odnosi s Irakom temelje se na zajedničkim interesima, a Amerikanci misle na vlastite interese, a ne na interese zemalja u regiji”, poručio je Raisi.

/Desk/

Objava Ajatolah Ali Hamenei: “Čak i jedan Amerikanac u Iraku je previše” pojavila se prvi puta na Republika.

Pod strogom zaštitom i krećući se sam s maskom zbog pandemije covida-19, 84-godišnji Papa stigao je kao “hodočasnik mira” kako bi utješio jednu od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, oslabljenu nasiljem i siromaštvom.

Jučer, petak, 5. ožujka, u 17 sati po mjesnom vremenu Papa je prispio pred enormnu, megalomansku predsjedničku palaču sazdanu u Saddamovo doba. Papa je s naporom izišao iz BMW-a s registracijom Države Vatikanskoga Grada SCV 3. za koji nam je rečeno da je blindiran. Vidno je vukao lijevu nogu uslijed lumboishijalgije koja ga muči već neko vrijeme, ali nije htio ponijeti štap kojim se zna služiti u Vatikanu.

Pripremili su mu drveni slavoluk pseudoasirskog tipa pod kojim je slušao himne. Vojna glazba je masakrirala Gounodovu Papinsku himnu, nebitno spram silnih žrtava u Iraku, gdje su kršćani u dobroj mjeri “očišćeni”. Prije dvadesetak godina bilo ih je oko milijun i pô, a sada ih je, tvrde, jedva 300.000. Ostali su stari, mladi su se rasuli svijetom. Pod slavolukom je bio irački predsjednik Barham Salih, s kojim je Papa razmijenio govore.

Uz Predsjednika pojavila se i supruga, bez hidžaba. Kurdi jesu suniti, ali nisu vehabije. Slični su predratnim Bošnjacima, dok su se još zvali Muslimani, izvješćuje Jutarnji list.

“Nema izlaza bez dijaloga”, rekao je Salih u Salonu Predsjedničke palače, zauzimajući se za pluralizam i toleranciju “između munara i zvonika”, pa i između sunitskih džamija i šijitskih husseinija. Prešutio je Jazide, ali njih se sjetio Papa, zahvaljujući na dobrodošlici, nazvavši ih nevinim žrtvama. Papa se zauzeo za vrijednosti mira i bratstva, osudivši i ovom prilikom fundamentalizam, nasilje i ekstremizam, a i “vanjske interese” koji su destabilizirali Irak i okolne zemlje, najteže pogodivši “običnu čeljad”.

Tijekom boravka, koji će završiti u ponedjeljak nakon 1445 prijeđenih kilometara, ponajviše zrakom kako bi izbjegao područja u kojima se skrivaju džihadisti, Papa će ispružiti ruku i muslimanima na susretu s velikim ajatolahom Alijem Sistanijem, najvišim autoritetom mnogobrojnih šijita u Iraku i svijetu.

“Dosta je bilo nasilja!”

“Dosta je bilo nasilja, ekstremizma, netolerancija”, poručio je Papa. Dosta je bilo i “korupcije”, zbog koje su stotine tisuće Iračana mjesecima prosvjedovale potkraj 2019. Papa je i tada pozvao Irak da prestane vršiti represiju nad mladima koji traže pravdu.

Potrebno je “uspostaviti pravdu”, naglasio je Papa.

I da “nitko ne bude smatran građaninom drugog reda”, posebice ne kršćani, koji čine 1 posto populacije u toj zemlji, ni jezidi, manjina koju je mučila Islamska država prodavši tisuće njihovih žena u roblje.

Papa je osudio i “nerazumna i nehumana barbarstva” počinjena u Iraku, drevnoj Mezopotamiji, “kolijevci civilizacije”.

Podsjetio je na “jako staro prisustvo kršćana u toj zemlji” gdje je po tradiciji rođen Abraham, zauzevši se za “njihovo sudjelovanje u javnom životu” kao “građana koji uživaju puna prava, slobode i odgovornost”.

Irački kršćani tuže se, osim na sigurnosne i gospodarske probleme, i na diskriminaciju i slabu pomoć vlade pri povratu njihovih kuća i zemljišta koja im često oduzimaju razne milicije, ponekad i kršćanske, te ljudi bliski politici.

Ispružena ruka šijitima

Unatoč tomu, Papa poziva kršćane da ostanu ili se vrate u Irak, gdje ih je 400.000, prema 1,5 milijuna prije dvadeset godina. Po podacima zaklade “Pomoć Crkvi u nevolji”, vratilo se samo 36.000 od 102.000 kršćana koji su otišli iz sjevernog Iraka. Trećina ih planira napustiti zemlju do 2024. zbog straha od milicija i nezaposlenosti, korupcije i diskriminacije.

Papa Franjo sa ajatollahom Ali al-Husayni al-Sistanijem

Poglavar Katoličke crkve papa Frane (84) i poglavar iračkih šijita veliki ajatollah Ali al-Husayni al-Sistani (90) razgovarali su jutros u Najafu oko 50 minuta, 20 minuta dulje nego je bilo predviđeno programom.

Iz vatikanskih izvora se čuje da je Papa zahvalio Al-Sistaniju na tome kako je šijitska zajednica „digla svoj glas u obranu progonjenih […] zauzimajući se za svetost ljudskog života“. Iz šijitskih izvora u Najafu čuje se da je Al-Sistani rekao Frani: „Morate nastaviti odgajati vašu [tj. katoličku] djecu u duhu dijaloga“., prenosi HINA.

Sastanak je naveden kao privatan, pa nema ni rezimea, ni dokumenta. I bez toga, susret je povijestan: prvi između nekoga katoličkog pape i nekoga šijitskog ajatollaha. Al-Sistani ne prima gotovo nikoga. Na primjer, od iranskih šijita primio je samo iranskog predsjednika Hassana Rouhanija. Ipak je često uvršten među 10 najutjecajnijih muslimana, odnosno među 100 najutjecajnijih muslimana u svijetu.

Među šijitima je veliki ajatollah vjerski, duhovni, društveni i politički autoritet. Al-Sistaniju je snaga u školi svetoga grada Najafa, koja je u nesuglasju sa školom u svetom gradu Qomu u Iranu, odakle državom ravna veliki ajatollah Ali Hosseini Hamenei, kao i Ruhollah Mussawi Homejni prije njega. Stoga je jasno zašto je Najaf morao biti jedna etapa Franina pohoda jer je nastojao pohoditi sve vodeće snage u multifacetnom Iraku.

Rim je grad gdje su smaknuti i ukopani apostoli Petar i Pavao, što ga čini drugim svetim gradom kršćanstva nakon Jeruzalema, Najaf je grad gdje je ukopan Alija, Muhammedov rođak i zet, četvrti sunitski kalif i prvi šijitski imam, u svetištu čija je kupola pozlaćena i koje čini Najaf trećim svetim šijitskim gradom, nakon Mekke i Medine.

Po završetku susreta Papa se na aerodrom u Najafu vratio u istome blindiranome mercedesu s crvenom vatikanskom registracijom SCV1 kojim je stigao na sastanak s Al-Sistanijem, te je odletio za Ur.

‘Ne smijete se pretvoriti u činovnike, živite s vjernicima’

Papa je jučer, petak – 5. ožujka, posjetio i sirokatoličku Katedralu Gospe od Spasa u Baghdadu, poštrapanu prije desetak godina krvlju 44 vjernika, uključujući i dvojicu mladih svećenika, raskomadanih bombom dok su bili okupljeni na molitvi zajedničkome Bogu muslimana i kršćana. Sada u Rimu traje postupak njihove skupne beatifikacije kao mučenikâ. Tu se poglavar Katoličke crkve obratio biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, sjemeništarcima i katehetama, dočekan priprostim razdraganim skandiranjem.

Govoreći istočnoj Katoličkoj crkvi sirskog obreda, Papa je jasno imao što prigovoriti Crkvi kleru u cjelini.

“Razumijem da u Crkvi ima administracije, ali ne smijete se pretvoriti u činovnike koji sav svoj dan provode za pisaćim stolom, nego morate izlaziti među vjernike, živjeti s njima”, upozorio ih je i, zapravo, ukorio Papa. Svećenici ni biskupi nisu pozvani biti dužnosnici, funkcionari, odvojeni od pastve, nego moraju živjeti s njom, na periferiji gdje je pučanstvo – opet kaže poglavar Katoličke crkve koji je odmah u početku svog pontifikata naglasio da pastiri moraju vonjati po svojim ovcama, da Katolička crkva mora djelovati kao poljska bolnica, zamišljena pomagati ranjenima, ugroženima.

Čak i u Katoličkoj crkvi sirskog obreda, gdje se misa održava na aramejskom jeziku, onome koji je govorio i Isus iz Nazareta, pa i kad je komunicirao sa svojim učenicima i inim pukom, očito Papa osjeća potrebu upozoravati protiv birokratizacije njezine misije.

(Izvori: HINA/Jutarnji list)

Objava Papa Franjo u Iraku: ‘Dosta je bilo nasilja, ekstremizma, netolerancije. Neka utihne oružje!‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Papin pohod održat će se u vrijeme kad se Irak, razoren desetljećima sukoba, suočava s drugim smrtonosnim valom pandemije koronavirusa, ali i ponovnim izbijanjem nasilja. Progoni su već prorijedili kršćansku zajednicu u Iraku – jednu od najstarijih u svijetu – koja je 2003. godina imala 1,5 milijuna vjernika, a danas ih je tek 400.000.

U tri dana 1650 km 

Gotovo 1650 kilometara papa Franjo će prijeći u tri dana, uglavnom zračnim prijevozom. Papa Franjo u tjedna dana pastirskog pohoda Iraku želi izraziti solidarnost s kršćanima i s ostalih 40 milijuna Iračana.

Od glavnoga grada Bagdada do svetišta u Najafu, duž ulica već su istaknuti natpisi uz portret pape Franje i arapski naziv “Baba al-Vatican”.

Od Ura na jugu, rodnog mjesta Abrahama kojega štuju sve tri velike monoteističke religije, do ratom poharanih kršćanskih gradova na sjeveru, popravljene su ceste i dotjerane crkve u zabačenim dijelovima u koje nikada nije kročio tako visoki crkveni velikodostojnik.

“Papina je poruka da Crkva stoji uz one koji pate”, rekao je nadbiskup Mosula i Akre, dominikanac Michaeel Najeeb Moussa. “Uputit će snažne riječi upravo ovdje u Iraku gdje su počinjeni zločini protiv čovječnosti i genocid”, dodao je.

Drevni korijeni

Zajednica iračkih kršćana jedna je od najstarijih i najraznolikijih u svijetu. Polovicu njih čine pripadnici Kaldejske katoličke crkve te drugi katolici, a ostali su armenski pravoslavci, protestanti te drugi kršćani. Tijekom diktature Sadama Huseina (1979.-2003.), koji je srušen invazijom predvođenom Sjedinjenim Državama, kršćani su činili šest posto od 25 milijuna Iračana.

No, iako je sektaško nasilje nagnalo u bijeg manjinske zajednice, iračko stanovništvo je raslo, dodatno potiskujući udio kršćana koji danas čine tek jedan posto populacije, procjenjuje William Warda, suosnivač nevladine udruge Hamurabi, posvećene obrani ljudskih prava manjina.

Većina kršćana koncentrirana je u sjevernoj pokrajini Ninivi gdje mnogi od njih i danas govore dijalektom aramejskog, jezika Isusa Krista.

Godine 2014. džihadistička skupina, tzv. Islamska država osvojila je Ninivu i razorila kršćanske gradove i stanovnicima poručila: obratite se ili umrite.

U to vrijeme papa Franjo podržao je vojnu akciju protiv IS-a i razmatrao je posjet sjevernom Iraku u znak solidarnosti s tamošnjim kršćanima. No, Irak je bio u na srcu Vatikana i prije početka Franjina pontifikata. Godine 2000., Sadam je u zadnji čas izbirsao nade tadašnjeg pape Ivana Pavla II. koji je planirao pastirski pohod.

Devetnaest godina poslije, patrijarh Kaldejske katoličke crkve Louis Sako, ishodio je od iračkog predsjednika Barhama Salhea službenu pozivnicu Papi da dođe “izliječiti” zemlju od nasilja, često međuvjerskog nasilja.

No covid-19 odgodio je putovanje, ali danas ni mjere izolacije i zatvaranja niti podatak o 4000 novih zaraza nisu poremetili Franjin program. Jedino što Papa neće moći biti u doticaju s masama vjernika.

Impresivan učinak 

Za sigurnost Papina posjeta skrbe se brojne ekipe iz Vatikana koje su već obišle i Irak i surađuju s pokrajinskim povjerenstvima. U petak ujutro, zrakoplov će sletjeti u Bagdad s papom Franjom i još 150 putnika, od kojih će polovicu činiti novinari.

Franjo će još jednom pružiti ruku islamu. Godine 2019., za posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, papa Franjo i šeik Ahmed al-Tajeb, imam Al-Azhara, najvišeg autoriteta sunitskog islama, potpisali su dokument kojim ohrabruju kršćansko-islamski dijalog.

U Iraku će se Papa obratiti šijitima, koji su u Iraku većina, ali su u svijetu manjina i čine 200 milijuna vjernika u zajednici od 1,8 milijarde muslimana. Predviđen je sastanak pape Franje sa šijitskim poglavarom Alijem Sistanijem.

Guverner Najafa, Luaj al-Jaseri smatra da je riječ o povijesnom posjetu. “Govorimo o vjerskom poglavaru 20 posto svjetskog stanovništva. Njegov dolazak znači mnogo, njegov susret s velikim ajatolahom imat će golem učinak”.

(Izvor: HINA)

Objava Prvi put u povijesti papa stiže u Irak pojavila se prvi puta na Republika.

Iranska državna televizija objavila je da je Iran u srijedu ispalio 15 raketa na američke ciljeve u Iraku. Američka vojska je potvrdila da su najmanje dvije iračke baze u kojoj je stacionirano vojno osoblje predvođeno SAD-om pogođene u 23:30 u utorak. Irak tvrdi da su ispaljene 22 rakete, prenose agencije.

Iranski dužnosnici rekli su da Teheran nije htio rat i da su napadi odgovor na ubojstvo Kasema Sulejmanija, moćnog generala koji je pokopan nakon nekoliko dana žalosti. Iranska državna televizija snimila je kako ožalošćeni slave iranski napad.

Jedan izvor je ranije rekao da nema američkih žrtava, dok su drugi američki dužnosnici to odbili komentirati. Iranska državna televizija objavila je da je ubijeno 80 “američkih terorista” i da su oštećeni američki helikopteri i vojna oprema.

Njemačka, Danska i Norveška objavile su da nijedan njihov vojnik nije ubijen ili ozlijeđen u napadima. Irak je također potvrdio da nema žrtava među iračkim snagama.

Iranski dužnosnici pozvali su Sjedinjene Države da povuku svoje vojnike iz regije i spriječe nova stradanja. Upozorili su također američke saveznike, uključujući Izrael, da ne dopuste napade sa svojih teritorija.

Dužnosnik iz ureda vrhovnog vođe Ali Hamneija rekao je da su raketni napadi “najslabiji” od nekoliko scenarija odmazde. Tvrdi da Iran ima stotinu drugih potencijalnih meta u vidu, objavila je iranska televizija.

Operacija ‘Mučenik Sulejmani’

Iračka zračna baza Ain-Asad, u zapadnoj provinciji Anbar, u kojoj su uz iračke stacionirani i američki vojnici te pripadnici snaga američke koalicije, u utorak kasno navečer po hrvatskom vremenu našla se pod raketnim napadom, javlja BBC citirajući američke izvore, piše Jutarnji list.

Iranski državni mediji javljaju da je napad pokrenula Islamska revolucionarna garda i otvoreno tvrde da je riječ o osvetničkoj operaciji kojom odgovaraju na američki atentat na njihova generala Kasema Sulejmanija.

– Islamska revolucionarna garda je objavila da je više projektila lansirano prema iračkoj zračnoj bazi Ain-Asad, u kojoj su stacionarne američke trupe. Riječ je o osvetničkoj operaciji za ubojstvo generala Revolucionarne garde Kasema Sulejmanija. Akcija se zove ‘Mučenik Sulejmani’, a napad je lansirala zračna divizija Revolucionarne garde, rečeno je na iranskoj državnoj televiziji, kako je citira agencija Associated Press.

‘Deseci projektila’

Iranci tvrde da su lansirali ‘desetke projektila’, a Revolucionarna garda je u međuvremenu izdala i priopćenje u kojemu upozorava Amerikance i njihove saveznike da ne odgovaraju na ovu akciju, a pritom su zaprijetili i Izraelu. – Bude li još američkih napada, uslijedit će naši novi razorni odgovori, zbrisat ćemo s lica Zemlje sve američke baze u regiji, prijete iz Teherana.

Glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham izjavila je da su u Washingtonu ‘čuli’ izvješća o napadu.

– Predsjednik Trump je obaviješten i pomno prati situaciju te vodi konzultacije sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, izjavila je Grisham, a jedan neimenovani američki dužnosnik u međuvremenu je potvrdio da je baza doista napadnuta iako nije iznosio detalje.

Obraćanje naciji

Tijekom večeri, u Bijelu kuću su stigli američki ministar obrane Mark Esper, zapovjednik Združenog stožera Mark Milley, šef diplomacije Mike Pompeo i potpredsjednik Mike Pence, koji je u posljednji trenutak otkazao gostovanje na televiziji koje je imao dogovoreno u utorak navečer. Prema informacijama CNN-a, u pripremi je bilo Trumpovo moguće obraćanje naciji iz Ovalnog ureda tijekom večeri, no od toga se ubrzo odustalo. Sastanak Trumpa s najvišim dužnosnicima iza zatvorenih vrata potrajao je oko sat i pol.

Iz Pentagona su se oglasili kraćim priopćenjem u kojem potvrđuju napad, ali i otkrivaju da je osim baze Ain-Asad na meti bila i baza Irbil u iračkom Kurdistanu.

– Oko 17:30 po istočnoameričkom vremenu (23:30 po hrvatskom), Iran je lansirao više od 12 balističkih projektila usmjerenih protiv američkih i koalicijskih snaga u Iraku. Jasno je da su ovi projektili lansirani iz samog Irana, a ciljali su najmanje dvije iračke baze u kojima je stacionirano američko i koalicijsko vojno osoblje, navode u Pentagonu tvrdeći da je osim baze Ain-Asad napadnuta i baza Irbil. Druga baza je, prema neslužbenim informacijama, pogođena dvama projektilima, dok su svi ostali pogodili Ain-Asad.

U Washingtonu kažu da još uvijek prikupljaju informacije o šteti, a američki mediji neslužbeno doznaju da je u Ain-Asadu bilo žrtava, iako ne navode je li riječ o mrtvima ili ranjenima te ne donose nikakve brojke. Ipak, izvještavaju da su sve žrtve Iračani, a da su svi Amerikanci prema svemu sudeći prošli neozlijeđeno.

Eskalacija radi deeskalacije

Tu informaciju u kontekst stavlja šefica dopisništva Washington Posta u Bejrutu Liz Sly: – Meni se ovo zasad ne čini kao velika eskalacija. Američka vojska je očekivala napad i osoblje se sklonilo na sigurno. Iran sada može tvrditi da se osvetio. Sve mi izgleda kao eskalacija s ciljem deeskalacije, piše Sly.

– Pentagon kaže da je ‘više od 12’ balističkih projektila lansirano iz Irana prema dvjema iračkim lokacijama u kojima ima američkih vojnika, pa nastavlja: ‘Te dvije baze su bile pod visokim stupnjem uzbune zbog naznaka da je iranski režim planirao napasti naše snage i interese. Dok evaluiramo situaciju i naš odgovor, poduzimamo sve potrebne mjere da zaštitimo i obranimo američko osoblje, partnere i saveznike u regiji.’ To, dakle, kaže Pentagon. Priopćenje iranske Revolucionarne garde kaže da je večerašnji napad bio osveta koju su obećavali. Nadajmo se da je to bilo to. A hoće li sve eskalirati dalje od ovoga, sada ovisi isključivo o Trumpu i o tome je li u iranskim napadima bilo američkih žrtava. Vojni dužnosnici misle da nije, zaključuje svoju analizu Liz Sly.

Iranski šef diplomacije Javad Zarif nekoliko sati nakon napada oglasio se kratkim priopćenjem na Twitteru.

– Iran je poduzeo i završio s poduzimanjem proporcionalnih mjera u znak samoobrane u skladu s Člankom 51 UN-ove Povelje tako što je ciljao bazu iz koje su bili pokrenuti kukavički oružani napadi na naše građane i visoke dužnosnike. Ne želimo eskalaciju ili rat, ali branit ćemo se od bilo kakve agresije, napisao je Zarif.

Trump: ‘Sve je u redu!’

Nakon njega, također na Twitteru, oglasio se i Donald Trump.

– Sve je u redu! Projektili su lansirani iz Irana prema dvjema vojnim bazama u Iraku. Trenutno prikupljamo podatke o žrtvama i šteti. Zasad je sve u redu! Imamo daleko najjaču i najbolje opremljenu vojsku na cijelom svijetu! Sutra ujutro ću dati izjavu, napisao je američki predsjednik.

Operacija ‘Mučenik Sulejmani’ stiže nakon nedavnog atentata na Kasema Sulejmanija, najmoćnijeg iranskog generala i zapovjednika postrojbi Kuds. On je likvidiran prošlog tjedna u napadu dronom na bagdadskom aerodromu, a tu je akciju osobno naredio američki predsjednik Donald Trump pravdajući to informacijama o napadima na američke interese na Bliskom istoku koje je Sulejmani navodno planirao. Iran je odmah nakon atentata najavio osvetu SAD-u.

Napadnuta baza Ain-Asad smještena je u zapadnoj iračkoj provinciji Anbar. Amerikanci su je prvi put koristili još 2003. godine nakon invazije kojom su rušili režim Sadama Huseina, a kasnije su ondje stacionirali svoje vojnike koji su sudjelovali u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji.

Stampedo na pogrebu

Sulejmanija se, inače, smatralo drugom najmoćnijom osobom u Iranu. Njegov pogreb bio je planiran za utorak, no odgođen je zbog stampeda do kojeg je došlo u njegovu rodnom gradu Kermanu, gdje su na sahranu došle tisuće ljudi. U općem naguravanju poginulo je najmanje 50, a ozlijeđeno 230 osoba.

Malo prije incidenta u gomili okupljenima se obratio Hosein Salami, zapovjednik Revolucionarne garde.

– Mučenik Kasim Sulejmani je moćniji sada kada je mrtav. Neprijatelj ga je nepravedno ubio, ustvrdio je, pridružujući se višednevnim prijetnjama koje sukljaju iz Irana. On je najavio “zapaljenje” američkih interesa u regiji, što je dočekano s povicima “Smrt Izraelu”. Još jedan od slogana koji se ovih dana čuju na iranskim ulicama – onaj “smrt Americi” – zaorio se ponovno i iz iranskog parlamenta nakon što je to tijelo prihvatilo prijedlog prema kojem se američku vojsku i Pentagon proglašava terorističkim organizacijama.

U međuvremenu Trumpove je postupke, ovoga puta u intervjuu za američki CNN, ponovno propitkivao i iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif. Rekao je kako je Sulejmanijevo ubojstvo čin državnog terorizma te da će iranski odgovor biti proporcionalan, a Trumpa je optužio za nepoštivanje međunarodnih zakona jer je, među ostalim, zaprijetio napadom na kulturnu baštinu.

Odbili mu vizu

– Je li učinio SAD sigurnijim? To je cijena arogancije, ignoriranja i nedostatka poštovanja. Njihovi dani u našoj regiji su odbrojani, ne zato što će netko poduzeti akciju protiv njega, nego zato što nisu dobrodošli. SAD se mora pomiriti s realnošću da su ljudi u ovoj regiji bijesni. Da ljudi ove regije žele da SAD ode. SAD je u ovoj regiji već mnogo godina, a ni sebi niti regiji nije donio nikakvu sigurnost, rekao je Zarif, koji je u međuvremenu zatražio vizu kako bi mogao posjetiti sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog tjedna i održati govor u Vijeću sigurnosti.

Viza mu je, iako to službeno nije potvrđeno, navodno odbijena. Kolaju glasine kako je američka strana navodno rekla da nemaju vremena za obradu njegova zahtjeva.

Svjetski mediji su u utorak, prije vijesti o napadima na iračke baze s američkim vojnicima, prenosili i da vlasti u Teheranu navodno razmišljaju o čak 13 scenarija kojima bi osvetili Sulejmanijevu smrt. Čak bi i najblaža od tih opcija, prijete, bila “povijesna noćna mora za Amerikance”. “Ne odu li američki vojnici svojevoljno iz regije, napravit ćemo nešto da bismo njihova tijela izveli horizontalno”, zaprijetio je tako Ali Shamkhani, tajnik iranskoga vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća.

Povlačenje

S druge strane svijeta, u SAD-u, upravo je oko toga – povlačenja američkih trupa iz Iraka – vladala apsolutna zbrka. Naime, irački je parlament u nedjelju izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom traži SAD da povuče svoje snage iz njihove zemlje, na što je stigao kaotičan odgovor SAD-a. Doznalo se da je američka strana poslala iračkom ministarstvu obrane pismo u kojem je rekla kako će odmah krenuti s pripremama da bi se osiguralo učinkovito i sigurno povlačenje američkih snaga”. “Poštujemo vašu suverenu odluku da naredite naš odlazak”, stajalo je u pismu. No, čim se doznalo za pismo, američke su ga vlasti demantirale.

Ministar obrane Mark Esper novinarima je rekao kako “pismo nije u skladu s onim gdje smo sada” te je inzistirao da nije donesena odluka o evakuaciji iz Iraka. Oglasio se i šef združenog stožera general Mark Milley te rekao da je pismo poslano greškom.

– To pismo je nacrt, to je bila greška, nije bilo potpisano, nije trebalo biti pušteno, rekao je i dodao kako je također bilo loše sročeno te da implicira povlačenje koje se ne događa. Osim oko toga, Pentagon se morao ograđivati i od Trumpovih prijetnji da bi mogao napasti kulturnu baštinu u Iranu. Ministar Esper je i tu morao reagirati – držat ćemo se zakona, poručio je. U međuvremenu je irački premijer Adil Abdul-Mahdi pozvao na razgovor američkog ambasadora. Razgovarali su o potencijalnoj suradnji između njihovih zemalja oko povlačenja. Abdul-Mahdi navodno nije dao nikakav rok za povlačenje, a inače tvrdi da je Sulejmani došao u Irak kako bi pregovarao te da je američki predsjednik Trump zamolio iračke vlasti da budu medijator.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Teheran uzvraća udarac SAD-u Raketirane iračke baze s američkim vojnicima: počela operacija ‘Mučenik Sulejmani’ pojavila se prvi puta na Republika.

U pismu su poručili da pripremaju odlazak iz te zemlje, javlja Reuters. Američka vojska u pismu najavljuje repozicioniranje snaga u sljedećim danima i tjednima, prenosi N1.

“Poštujući suverenitet Republike Irak i na zahtjev iračkog parlamenta i premijera, CJTF-OIR (Combined Joint Task Force – Operation Inherent Resolve) će tijekom narednih dana i tjedana preusmjeravati snage kako bi se pripremio za kretanje naprijed”, ističe se u pismu brigadnog generala britanskog korpusa Williama H. Seelyja III., zapovjednika u Iraku, prenosi Radio Slobodna Europa.

Autentičnost pisma upućenog zajedničkim operacijama u Bagdadu iračkog Ministarstva obrane potvrdio je Reutersu irački vojni izvor.

“Poštujemo vašu suverenu odluku da naredite naš odlazak”, navodi se u pismu.

Do ove odluke dolazi nakon što je irački parlament zatražio odlazak američkih vojnika iz Iraka, a nakon što je SAD u bagdadskoj zračnoj luci ubio iranskog generala Kasema Sulejmanija.

(Izvor: Agencije)

Objava Američke snage povlače se iz Iraka pojavila se prvi puta na Republika.

U utorak su stotine ljudi, pošto su satima napadali američko veleposlanstvo, najavili neograničene mirne prosvjede ispred zgrade veleposlanstva tražeći odlazak Amerikanaca iz Iraka, nakon zračnih udara u kojima je poginulo 25 pripadnika proiranskih snaga.

Prosvjednici su tijekom večeri postavili pedesetak šatora.

Otkako su u nedjelju američki zrakoplovi bombardirali baze Hezbolahovih brigada – ogranka Hašd al Šabija (Narodna mobilizacija), paravojne koalicije u kojoj prevlast imaju proiranske skupine i koja je pridružena regularnim snagama – protuameričko raspoloženje kulminiralo je u utorak napadom na veleposlanstvo.

U srijedu ujutro iračka vojska je ponovo zatvorila prilaze Zelenoj zoni, gdje su smješteni veleposlanstvo i najviša tijela iračke vlasti, u koju su tisuće pripadnika paravojske bliske Iranu u utorak slobodno ušetale a da ih pritom nitko nije omeo.

Iračke snage su ponovo stajale na kontrolnim točkama na ulazu u taj sektor u kojemu su snazi iznimno jake sigurnosne mjere, ali očito nisu odvodile prosvjednike koji su bili unutar zone.

Proiranski prosvjednici pokušali su ponovo prići američkom veleposlanstvu paleći američke zastave i izvikujući “Amerika je veliki sotona!”, što je slogan koji se u Iranu često koristi od Islamske revolucije 1979.

Iz golemog diplomatskog kompleksa odmah su uzvratili suzavcem, javlja francuska novinska agencija.

Napad na veleposlanstvo, američki zračni udari i višestruki raketni napadi prije toga – za koje Washington optužuje proiranske skupine – potiču bojazan da bi napetost između Teherana i Washingtona mogla prerasti u otvoren rat na iračkom tlu, jedinoj bliskoistočnoj zemlji koja je ujedno saveznica Irana i Sjedinjenih Država.

SAD zbog napada na veleposlanstvo u Iraku na Bliski istok rasporedio dodatnih 750 vojnika

Sjedinjene Države trenutno su rasporedile oko dodatnih 750 vojnika na Bliski istok kao odgovor na nasilne proteste i napad na američko veleposlanstvo u Bagdadu, izjavio je u utorak američki ministar obrane Mark Esper.

Esper je u izjavi kazao da je odobrio raspoređivanje pješačkog bataljona iz snaga za brzo reagiranje (IRF) 82. zrakoplovne divizije. Osim trenutnog razmještanja, rekao je Esper, dodatne snage IRF-a spremne su za razmještanje u sljedećih nekoliko dana. Navodno je riječ o 4000 vojnika, javlja Fox News.

Američki predsjednik Donald Trump je za “orkestriranje” napada na američko veleposlanstvo u Bagdadu okrivio Iran, kazavši kako će za njega odgovornim smatrati službeni Teheran.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je te optužbe.

(Izvor: HINA/Jutarnji.hr)

Objava Američko veleposlanstvo pod opsadom proiranskih prosvjednika, zapaljena američka zastava pojavila se prvi puta na Republika.