Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNŽ-a, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat, projekcija je portala Hercegovina.info budućeg rasporeda mandata u Skupštini HNŽ-a.

Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u županijskoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.

Za potvrdu imenovanja Vlade HNŽ-a potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez potpore drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.

Najviše osobnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojemu je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (no nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju osobnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.

Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutačno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.

Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.

Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.

Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se osobna potpora kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.

U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nositelj liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.

Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.

U SDP-u je drukčija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutačnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nositelja Ivora Perića i Vesne Saradžić.

Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutačno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.

Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to tko dobiva mandat. Nositelj Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.

Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojemu osobni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u županijsku Skupštinu.

Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.

Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.

Raspodjela mandata otvara nekoliko mogućih političkih kombinacija. HDZ BiH i SDA zajedno bi imali 21 zastupnika, a potencijalnim uključivanjem SDP-a ta bi većina narasla na 24.

Postoji i računska mogućnost većine bez SDA: HDZ BiH, SDP, HDZ 1990–HSS i HRS zajedno bi imali točno 20 mandata. Takva bi kombinacija zahtijevala dogovor četiriju političkih subjekata i potporu svih njihovih zastupnika pri potvrdi Vlade.

S druge strane, sve ostale liste zajedno, bez HDZ-ove koalicije, imale bi 17 mandata. Prema ovoj projekciji zato ne bi mogle potvrditi Vladu bez potpore dijela zastupnika HDZ-a BiH.

To HDZ-u BiH daje ključnu ulogu u pregovorima, dok SDA ostaje partner s kojim najlakše doseže potrebnu dvotrećinsku većinu. Manje stranke mogu biti važne za širu i stabilniju potporu vlasti ili za alternativni dogovor, ali njihova uloga ovisit će o tome koju će većinu najveća stranka pokušati okupiti, analizirala ja Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Projekcija Hercegovina.info o mandatima u skupštini HNŽ – HDZ i SDA sami mogu formirati vlast pojavila se prvi puta na Republika.

Od sindikalnih organizacija na ovom sastanku sudjelovali su čelnici četiriju sindikata koji okupljaju prosvjetne djelatnike osnovnih i srednjih škola u HNŽ-u Goran Miličević, Edin Sarajlić, Josip Milić i Edina Čomić, potom predsjednik Sindikata policije HNŽ-a Arnes Čomor i članica Predsjedništva toga sindikata Edina Kudra, predsjednik Nezavisnoga sindikata državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe HNŽ-a Dalibor Alilović, član Predsjedništva Samostalnoga sindikata državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe HNŽ-a Asmir Tanović te predsjednica Jedinstvenoga sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a Vesna Kojić.

Kako je priopćeno, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima Vlada HNŽ-a kontinuirano povećava plaće svim proračunskim korisnicima u odnosu na porast životnih troškova, iskazala opredijeljenost da kroz Nacrt proračuna za sljedeću godinu prepozna i porast životnoga standarda te je postignut slijedeći dogovor:

• od 1. siječnja 2027. godine, osnovica za obračun plaće za sve proračunske korisnike bit će povećana za 5 %;
• pod uvjetom da Vlada FBiH u Proračunu za 2027. godinu planira financijsku potporu županijama, osnovica za obračun plaće za sve proračunske korisnike u HNŽ-u bit će, od 1. srpnja 2027. godine, povećana za dodatnih 5 %;
• na tragu drastičnoga povećanja cijene goriva, od 1. listopada 2026. godine naknada na ime prijevoza bit će povećana za 20 %.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo postignutim dogovorom, iskazavši uvjerenje kako će Vlada FBiH u svojemu proračunu za sljedeću godinu planirati i financijske potpore županijama, tako i HNŽ-u. Navedeno je kako su posebno pozdravili spremnost Vlade na podizanje naknade za prijevoz već od 1. listopada tekuće godine.

Podsjetimo, jutros su iz Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a istaknuli kako nastavljaju sa štrajkom, unatoč što je vlada jučer, 22. rujna, donijela hitne odluke o povećanju izdvajanja na primanja državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a. Sindikati su naveli kako je Vlada također jučer putem Županijskog javnog pravobraniteljstva, podnijela tužbu s prijedlogom za određivanje privremene mjere zabrane štrajka uz poruku kako neće pristati na prijetnje, ali i kako su odluke Vlade o povećanju primanja donesene jednostrano, bez sudjelovanja predstavnika ovog sindikata.

S obzirom da je proteklih dana trajao štrajk Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a, a da su svoje nezadovoljstvo najavljivali i sindikati u prosvjeti, ipak najave smirivanja sitiacije na relaciji sindikati-Vlada te okončanja štrajka još uvijek nema.

/Desk/

Objava Postignut dogovor Vlade i sindikata – porast osnovice za plaću i naknade za prijevoz – Unatoč svemu sindikati pravosuđa nastavljaju štrajk pojavila se prvi puta na Republika.

Ovakve odluke donosile su se i prijašnjih godina zbog vrućina koje su se nastavile i u rujnu. O načinu i vremenu nadoknade radnih dana donijet će se posebna odluka, prenosi Dnevni list.

I prošle godine pomjeren je početak školske godine na 8. rujna, kao i prethodna školska godina koja je počela 9. rujna. I ovo su bile posebne odluke Vlade HNŽ-a, a zbog visokih temperatura. Očito je kako se zbog klimatskih promjena mijenja i uvriježeno pravilo da početak nove školske godine bude prvog ponedjeljka u rujnu.

/Desk/

Objava Pomjeren početak nove školske godine na 14. rujna pojavila se prvi puta na Republika.

Posebno zahtjevno razdoblje traje od 15. lipnja, kada su operativne snage gotovo svakodnevno intervenirale na jednomu ili više požarišta. Na terenu su pripadnici i profesionalnih i dragovoljnih vatrogasnih postrojbi.

U razdoblju od početka požarne sezone, veći požari zabilježeni su na gotovo cjelokupnomu području HNŽ-a, osim u općinama Neum, Prozor-Rama i Ravno. Air tractori intervenirali su na 12 požara, ostvarili 34 sata i 32 minute naleta, izvršili 197 izbačaja te na požarišta izbacili ukupno 530.000 litara vode i pjenila. Opožarena je značajna površina šuma i niskoga raslinja, a točna količina opožarenih površina bit će utvrđena po završetku svih intervencija i provedbi službenih procjena.

U Županiji su trenutačno aktivna dva zahtjevnija požara. U Kanjonu Rakitnice (Konjic) stanje je povoljnije u odnosu na prethodne dane i požar je konačno pod nadzorom te se nastavlja s gašenjem i sanacijom na najkritičnijim dijelovima. Međutim, na Rujištu (Mostar) plamen i dalje guta šumu te su vatrogasne ekipe stalno na terenu, a i danas djeluju air tractori. Stambena i druga zdanja zasad nisu ugrožena.

Operativni centar CZ-a HNŽ-a neprestance koordinira aktivnosti svih operativnih snaga i mjerodavnih službi, nastavljajući s cjelodnevnim praćenjem stanja na terenu i pravodobnim poduzimanjem aktivnosti glede zaštite ljudi, imovine i prirodnih dobara.

Vlada HNŽ-a i ovom prigodom apelira na cjelokupnu javnost, pozivajući na najveći mogući stupanj odgovornosti i opreza, posebice kod rukovanja zapaljivim materijalima i tijekom boravka u prirodi. Dostatan je i mali trenutak nepažnje i neodgovornoga ponašanja za izazivanje požara s nesagledivim posljedicama.

/Desk/

Objava Od početka godine 900 požara u HNŽ-u, samo u posljednjih 40 dana nevjerojatnih 400 pojavila se prvi puta na Republika.

Ured predsjednice Vlade HNŽ-a objavio je Javni poziv za ostvarivanje prava na refundiranje plaćenoga poreza na promet stambenom nekretninom ili naknade za pogodnost građevnoga zemljišta (rente) i naknade troškova uređenja građevnoga zemljišta kod kupovine/ izgradnje prve stambene nekretnine za mlade obitelji na području HNŽ-a iz sredstava Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu, s pozicije Ureda predsjednice Vlade.

Sve i nformacije i potrebnu dokumentaciju možete dobiti:
OVDJE.

/Desk/

Objava Kako dobiti povrat poreza na promet stambenom nekretninom u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Republika.

Ipak, vijest dana pristiže iz Washingtona, gdje je Aluminij Industres u vlasništvu Izraelca Amira Gross Kabirija potpisao 20-godišnji ugovor o uvozu američkog LNG-a za potrebe svojih pogona, što dovoljno govori o odlučnosti američke administracije na ustrajavanju u brzom rješenju pitanja za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija. To znači kako ovaj izraelski biznismen ne namjerava još izvjesno vrijeme napustiti BiH već upravo suprotno – nastaviti s gospodarskim rastom. Podsjetimo i na to kako je krajem prošle godine Aluminij Industriesu produžen ugovor o najmu pogona i poslovnih prostorija bivšeg mostarskog Aluminija, ali o detaljima o uvjetima ugovora javnost nije upoznata. No, to ujedno pokazuje i kako bi se značajno mogao skratiti rok izgradnje s prije procijenjenih sedam godina.

Amir Gross Kabiri u Washingtonu potpisao Memorandum o razumijevanju – 20 godina uvoza LNG-a za Aluminij Industries

Naime, u svjetlu jučerašnjeg Transatlantskog summita o sigurnosti opskrbe plinom, au organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutarnjih poslova, Douga Burguma, te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike, Chrisa Wrighta, predsjednik M.T. Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i predsjednik Atlantic-See LNG Tradea, Alexandros Exarchou, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za dugoročni ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Vijest su potvrdili Gross Kabiri i Abraham Grupa te su istaknuli kako se sporazumom osigurava stabilna isporuka američkog ukapljenog prirodnog plina za Aluminij Industries, podružnicu M.T. Abraham Grupe iz koje su istaknuli kako je to “najznačajniji projekt opskrbe američkim ukapljenim prirodnim plinom Bosni i Hercegovini i regiji”.

“Aktivna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u BiH omogućuje daljnji priljev ulaganja, osiguravajući rast i sigurnost”, napisao je Gross Kabiri.

Podsjetimo, nakon što je Aluminij Industries unajmio proizvodne pogodne ugašenog mostarskog Aluminija, u vrlo kratko vrijeme postao je jedan od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Europi.

“Potpisani Memorandum o razumijevanju postavlja temelje za 20-godišnji ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom između M.T. Abraham Grupe i Atlantic-See LNG Tradea, koji će biti finaliziran i potpisan do kraja 2026. godine. Ukapljeni prirodni plin isporučivat će kompanija Venture Global Commodities, putem plinovoda Južne plinske interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) Aluminij Industrije. Kombinirana plinsko-parna elektrana osigurat će stabilnu opskrbu električnom energijom za primarnu proizvodnju aluminija u Aluminijevoj talionici. Spomenuta transakcija dio je strateških ciljeva predsjednika Donalda J. Trumpa usmjerenih na jačanje transatlantske suradnje u području sigurne i diversificirane opskrbe prirodnim plinom za Europu, uključujući povećane isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina prema istočnoj Europi i zapadnom Balkanu”, izvijestili su iz Abraham Grupe.

Amir Gross Kabiri, predsjednik M.T. Abraham Grupe, istaknuo je zahvalnost na povjerenju koje je američka administracija ukazala M.T. Abraham Grupi jer su “odabrani za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH”.

“Time ćemo osigurati stabilnu opskrbu energijom u Hercegovini, što će podržati razvoj industrije, otvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo da ostvari svoj puni potencijal. Želim izraziti zahvalnost veleposlanici Kimberly Guilfoyle na njezinoj odlučnosti i predanosti u pripremi terena za daljnji razvoj energetskog sektora u regiji Balkana. Aktivna prisutnost Sad-a u BiH potiče priljev novih investicija, čime se osiguravaju daljnji rast i sigurnost”, naveo je Amir Gross Kabiri na svom Facebook nalogu.

Predsjednici četiri županijske vlade na sastanku s Ginkelom

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) Predrag Čović, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Vukadin i predsjednik Vlade Srednjobosanske županije (SBŽ) Tahir Lendo danas su u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru, održali zajednički sastanak s otpravnikom poslova u Veleposlanstvu SAD-a u BiH Johnom Ginkelom.

Na ovom sastanku, u izaslanstvu američkog veleposlanstva bili su i zamjenica voditelja Političkoga odjela u Veleposlanstvu Lynda Hinds, Joseph Rosenshtein iz Gospodarskoga odjela te Svjetlana Buhovac iz Ureda Veleposlanstva SAD-a u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Vlade HNŽ-a, glavnom temom razgovora bilo je pitanje važnosti projekta plinovoda Južne plinske interkonekcije i pitanje nužnosti rješenja raspolaganja državnom imovinom za svaki budući gospodarski razvitak. Sudionici sastanka dotaknuli su se i drugih aktualnih tema, ponajviše gospodarske problematike i daljnje podrške Bosni i Hercegovini na njezinu europskomu i euroatlantskom putu.

Današnji sastanak dolazi nakon jučerašnjeg sastanka Ginkela s predsjednicim pet partnerskih hrvatskih političkih stranaka – Ilijom Cvitanovićem predsjednikom HDZ 1990, Slavenom Ragužom (HRS), Ivanom Vukadinom (HNP), Ivom Tadićem (HDS) i Marijom Karamatićem (HSS), kao i gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjedateljem Gradskog vijeća Mostara Đanijem Rahimićem. Najvažnija tema svim ovih sastanaka je upravo Južna plinska interkonekcija, projektu prema kojem su svi akteri izjasnili nedvosmislenu podršku. Već prije Ginkel je najavio intenziviranje razgovora oko ovog projekta čija bi izgradnja, kako je rekao, trebala početi ove godine.
To bi za domaće političare, nenavikle na brzo rješenje pitanja, mogao biti veliki izazov s obzirom na neriješeno pitanje raspolaganja državnim zemljištem.

Kasnije u srijedu, Ginkel se sastao i s predsjenikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. I tu su teme bile iste: aktuala i buduća američka ulaganja te projekti od strateške važnosti za BiH.

Kko je priopćeno nakon sastanka, posebna pozornost posvećena je projektu Južne interkonekcije, kao i daljnjim koracima nužnim za njegovu provedbu. Sugovornici su istaknuli važnost nastavka suradnje i ubrzanja realizacije strateških projekata koji doprinose energetskoj sigurnosti, gospodarskom razvoju i stabilnosti Bosne i Hercegovine.

/Republika/

Objava ‘Plinska’ ofanziva – Ginkel u Mostaru održao niz sastanaka s političarima oko plinovoda Južna interkonekcija, u Washingtonu Kabiri potpisao Memorandum o 20-godišnjem uvozu američog LNG-a pojavila se prvi puta na Republika.

“Teško je gledati ovoliki skup radnika, koji po zna koji put dolaze pred vladu HNK i pokažu ovoj bahatoj vlasti kako se odnosi prema sindikatu koji predstavlja i zastupa 4.000 zdravstvenih radnika od Konjica do Neuma”, rekao je Dalibor Vuković iz Koordinacije sindikata zdravstvenih radnika HNŽ.

Ukoliko ne bude pomaka u rješenju zahtjeva sindikata, u nastavku štrajka najavio je i postavljanje šatora i blokade ulica,

Županijskog ministra zdravstva rada i socijalne skrbi, dr. Milenka Bevanda pozvao je na ostavku, te kazao je kako “ima osobne i obiteljske interese”, ispunjavajući sve zahtjeve sindikatima doktora medicine i stomatologije dok se sramno ponaša prema 4.000 sindikata u zdravstvu.
Vuković je pozvao da se ispune traženja sindikata i poveća koeficijent i satnica te, sukladno tome, i potpiše kolektivni ugovor kako bi se završila, rekao je, “agonija u zdravstvu HNŽ-a”.

Cjelokupna situacija eskalira jer štrajk skoro 4.000 zaposlenih u zdravstvu traje od kraja kolovoza prošle godine i za to vrijeme primaju se samo hitni i onkološki pacijenti i trudnice. S druge strane, izuzev što su štrajk proglasili nezakonitim, iz vlade su od ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNŽ-u zatražili uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima kao i povlačenje stegovnih mjera. No, sindikati su to odbili, poručujući kako najstavljaju sa štrajkom.

Također iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a obratili su se zdravstvenim osiguranicima da prijavljuju neizvršavanje usluga te najavili i smanjenje tranši prema zdravstvenim ustanovama jer, kako navode, iako osiguranici plaćaju doprinose, ne isporučuje im se i adekvatna medicinska usluga. Sada Vlada od ravnatelja i upravnih odbora zdravstvenih ustanova traži odgovornost zbog ograničenja u pružanju medicinskih usluga tijekom štrajka.

Ali, za razliku od sindikata zdravstva, doktori medicine i stomatolozi krajem prošle godine potpisali su povoljan Kolektivni ugovor s ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi te oni ne sudjeluju u štrajku.

/Republika/

Objava Sindikati zdravstva ustraju u štrajku te Vladi poručuju: Ili potpisivanje Kolektivnog ugovora i prekid agonije ili šator i blokada ulica pojavila se prvi puta na Republika.

U HNŽ-u i dalje traje višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, a na vidiku nema rješenja. Čak što više, situacije ide ka eskalaciji. Naime, nakon što je prošli tjedan Vlada HNŽ-a sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u toj županiji, zatraživši od njih uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače, a štrajk proglasila nezakonitim, Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ, pozvao je osiguranike da prijavljuju nepružanje zdravstvenih usluga uz najavu smanjenja mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

S druge strane, sindikati inzistiraju na svojim zahtjevima o povećanju primanja, pozivaju javnost da ne nasjedaju na, kako su naveli, “politikantskim i obmanjujućim objavama” kojima je cilj prebacivanje krivnje na njih. Također odbacuju i navode kako je njihov štrajk nezakonit, uz opasku kako je Vlada HNŽ pokrenula deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika kako bi spriječila štrajk te da pet postupaka i dalje traje, a pet je okončano u korist sindikata. Za danas najavljuju i novu prosvjednu šetnju u Mostaru.

Višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, novi potezi Vlade i ZZO-a HNŽ, pritisak na ravnatelje zdravstvenih ustanova i upozorenje smanjenjem isplate tranši prijete kolapsom zdravstvenog sustava u ovoj županiji. No, za sada se ne nazire rješenje krize.

Zavod poziva osiguranike da prijave nepružanje usluga

Iz Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a pozvali su osiguranike da svako odbijanje pružanja bilo koje zdravstvene usluge u ugovornim domovima zdravlja i bolnicama na području HNŽ-a prijave putem e-adrese info@zzo.ba ili putem sandučića za pritužbe i pohvale. Kako su naveli, sandučići su smješteni u sjedištu i svim područnim uredima Zavoda (svaki grad i općina u HNŽ-u imaju područni ured ZZO-a).

Podsjetili su kako prijava treba sadržavati naziv zdravstvene ustanove, datum i vrijeme događaja, kratak opis situacije i kontakt podatke osiguranika.

“Ukoliko zdravstvena ustanova ili zdravstveni djelatnik osiguraniku ZZO-a odbije pružiti određenu uslugu, osiguranik ima pravo i treba zatražiti pisanu potvrdu zašto mu je usluga odbijena, a ta će potvrda služiti kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava osiguranika. Ukoliko djelatnik zdravstvene ustanove odbije izdati pisanu potvrdu, osiguranik u prijavi treba navesti u kojoj ustanovi, na kojemu odjelu i u koje vrijeme mu je odbijeno pružanje usluge”, priopćeno je iz ZZO-a HNŽ-a.

Dodali su kako će sve prijave biti razmotrene u najkraćemu mogućem roku, dok će osiguranik biti obaviješten o poduzetim koracima. Zaključeno je kako će ZZO, u skladu s potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga, izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

Također, iz Zavoda su demantirali istupe Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ-a.

“Budući se u nedavnom priopćenju Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ sugeriralo kako je Zavod, u 2025. godini, zdravstvenim ustanovama isplaćivao drukčiji iznosi tranši od ugovorenih, te navode demantiramo. Mjesečne tranše ugovornim zdravstvenim ustanovama Zavod je isplaćivao sukladno potpisanim ugovorima i usvojenim Financijskim planom, odnosno Rebalansom financijskog plana. Naglašavamo kako Zavod, u pregovorima između sindikata i poslodavaca, neupitno i isključivo stoji na strani osiguranika čijim doprinosima se najvećim dijelom financira zdravstveni sustav. U narednom razdoblju, Zavod će, u skladu sa potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama”, upozorili su iz ZZO HNŽ.

Vlada traži pokretanje stegovnih mjera za nepružanje usluga pacijentima

Podsjetimo kako je Vlada HNŽ, u petak, 20. veljače, sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNŽ-u, zatraživši od njih, bez iznimki, uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače. Iz vlade su istaknuli kako su „bili maksimalno strpljivi i tolerantni“ te kako nisu “povlačili zakonske mehanizme za sankcioniranjem protuzakonitoga ponašanja u aktualnomu prekidu rada zdravstvenih djelatnika” te da je tome “sada došao kraj”.

Sa sastanka je poručeno kako je “u tijeku protupravan, nelegalan štrajk jer, sukladno Zakonu o štrajku, sindikati nisu smjeli nastaviti sa štrajkom već od čina otpočinjanja pregovora s Vladom (27. studenog 2025.) niti su smjeli biti u štrajku tijekom procesa mirenja”.

“Za pokretanje novoga štrajka, potrebna nova zakonska procedura. Sukladno tomu, ravnateljima zdravstvenih ustanova jasno je rečeno kako je njihova obveza uspostaviti puni kapacitet zdravstvenih usluga i potpuno nesmetano funkcioniranje sustava”, naveli su iz Vlade HNŽ.

“Vlada je uputila nedvosmislenu poruku i zdravstvenim djelatnicima da postojeća ponuda ostaje na snazi, s napomenom da, s obzirom na to da sindikati nisu rasporedili 2 milijuna KM koja su im ostavljena na raspolaganju, Vlada ih sada sama raspoređuje medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom, kao istinski najugroženijoj kategoriji u zdravstvenomu sustavu. Rasporedit će ih na način da im povećava koeficijente za 0,2 što, uz povećanje osnovice i satnice, znači rast plaće od 13,5 %. Ta je ponuda sada spremna u obliku Kolektivnoga ugovora koji u svakomu trenutku sindikalno rukovodstvo može doći i potpisati”, poručili su, a od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatražili  vođenje evidencije o ispunjavanju poslovnih obveza svakoga djelatnika i povlačenje stegovnih mjera u slučaju kršenja bilo kojega propisa.

“Naglasak je na pravima i zaštiti zdravlja, sigurnosti i života pacijenata kojima od ponedjeljka niti jedna usluga više ne smije biti uskraćena nigdje u HNŽ-u. U protivnomu, na odgovornost će biti pozvani čelnici zdravstvenih ustanova odnosno rukovodstvo i članovi njihovih upravnih odbora. Zdravstveni sustav HNŽ-a opterećen je mnoštvom ozbiljnih problema i Vlada ne će dopustiti nekolicini ljudi da sustav odvedu u kolaps. Vlada će odsad na sve prijetnje i ucjene primjereno i oštro odgovoriti, s nultom stopom tolerancije za svaku naznaku kršenja prava pacijenata”, poručili su iz Vlade HNŽ.

Sindikati nastavljaju sa štrajkom

Iz Koordinacije sindikata HNŽ-a izvijestili su kako nastavljaju sa štrajkom, ali i kako ga “Vlada HNŽ-a nema ovlasti proglasiti nezakonitim”.

Vladu HNŽ-a optužuju za iznošenje netočnih i obmanjujućih informacija u javnost.

“Vlada HNŽ pokrenula je deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika s ciljem onemogućavanja prava na štrajk, pri čemu pet postupaka i dalje traje, a pet je završilo u korist sindikata. Unatoč tome, Vlada tvrdi da ‘nije povlačila zakonske mehanizme’ i da je bila ‘strpljiva i tolerantna'”, navode, između ostaloga, iz sindikata uz naglasak kako se “već više od 12 mjeseci primjenjuju ‘dvostruki aršini’ u odnosu prema sindikatima zdravstvenih djelatnika u usporedbi sa sindikatom doktora medicine i stomatologije”.

Iz sindikata ističu i kako je Vlada HNŽ-a “pala pod utjecaj određenih osoba iz rukovodstva sindikata doktora medicine i stomatologije, koji su, izvaninstitucionalnim pritiskom dva puta spriječili postizanje dogovora o Kolektivnom ugovoru između reprezentativnog sindikata i Vlade HNŽ”.

Sindikati navode Vlade, kako su istaknuli, mogu protumačiti i kao prijetnje prema sindikatima i članstvu te pozivaju rukovoditelje zdravstvenih ustanova “na izjašnjavanje s kojim su pravom produžili primjenu određenih odredbi Kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, koje se odnose na dodatke na plaću, i nakon isteka ugovora”. Sindikati i9stiču kako su time oštećeni proračuni zdravstvenih ustanova, primjenjujući odredbe kod obračuna i isplate plaća za zadnja dva mjeseca 2025. godine.

Također i pozivaju direktora ZZO HNŽ “na očitovanje o načinu postupanja kod isplate tranši za primjenu Aneksa kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije u 2025. godini, prije nego što je odobren rebalans financijskog plana”. Sindikati ističu kako je diretkor ZZO-a te navode priznao tijekom svjedočenja na Općinskom sudu u Mostaru.

Ponovno pozivaju i županijskog ministra Milenka Bevandu da se “odluči postupa li kao doktor medicine i štiti interese svojih kolega ili kao ministar nadležan za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u cijeloj HNŽ”, uz tvrdnju kako se štrajk nastavlja.

/Desk/

Objava Štrajk sindikata u zdravstvu – ZZO poziva na prijavljivnje nepružanja usluga i najavljuje manje tranše zdravstvenim ustanovama – Vlada traži sankcioniranje: HNŽ pred kolapsom zdravstvenog sustava pojavila se prvi puta na Republika.

“Službe civilne zaštite za spašavanje na vodi i pod vodom stavljene su u najviši stupanj pripravnosti, a nadležne institucije kontinuirano prate stanje na terenu Stožer civilne zaštite HNŽ u stalnom je kontaktu sa svim službama civilne zaštite u županiji, kao i s Federalnom upravom civilne zaštite i Ministarstvom sigurnosti BiH. Apeliramo na građane da i dalje prate upute nadležnih službi te postupaju u skladu s izdanima preporukama, zbog osobne i opće sigurnosti”, istaknuto je.

Stožer Civilne zaštite HNŽ/K upozorio je građane i nadležne institucije na realnu opasnost od posljedica obilnih padalina i snježnih oborina na području Županije u sljedeća 2 dana.

“Prema meteorološkim prognozama, u HNŽ-u se očekuju se izrazito obilne kišne padaline, lokalno i više 200 litara po kvadratnom metru, što može dovesti do bujičnih poplava, klizišta i izlijevanja vodotoka. Intenzivne padaline, mogu prouzročiti prometne poteškoće, prekide u opskrbi električnom energijom, otežan pristup naseljima te ugrožavanje života i zdravlja stanovništva. Stožer predlaže svim nadležnim organima, službama i javnim poduzećima da stave snage u povećanu pripravnost, provedu preventivne mjere zaštite, pojačaju nadzor vodotoka i kritičnih točaka, te osiguraju spremnost mehanizacije i ljudstva za hitne intervencije. Operativni centar civilne zaštite HNŽ-e će kontinuirano pratiti stanje na terenu i, po potrebi, poduzimati dodatne mjere u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, te poziva građane na oprez i praćenje službenih informacija”, apelirali su iz Stožera civilne zaštite HNŽ-a.

Vodostaji na kritičnim razinama u Mostaru, Konjicu, Ljubuškom…

Posebno je kritično u HNŽ-u, gdje je izlijevanje rijeka Neretve, Bune i Bunice prouzročilo plavljenje kuća i dobara kao i priobalnih područja. U prigradskim naseljima Konjica u ponedjeljak se iz korista izlila rijeka Neretva, da bi se jučer povukla u korito. Međutim, zboh vremenske prognoze o novim padalinama, pred mještanima ovih naselja su i dalje strepnja i neprospavane noći.

Nekoliko kuća je poplavljeno u mostarskim naseljima Malo Polje, Buna i Žitomislići, a mnogi žitelji su u strepnji jer je voda došla do obiteljskih kuća i imanja.

U Mostaru su dodatna opasnost i aktivirana klizišta u naselju Cim, koja su pričinila značajnu materijalnu štetu te nekoliko obiteljskih kuća “odsijekla” od ostatka naselja.

I žitelji Konjica su u zebnji. Kako izvješćuje lokalni portal Novikonjic.ba, nakon dramatične noći s ponedjeljka na utorak i otežanog odvijanja prometa uslijed naglog porasta vodostaja i izlijevanja rijeke Neretve, putna komunikacija Konjic–Borci preko naselja Tuščica od jučer je ponovo u potpunosti prohodna.

Policija je regulirala promet naizmjeničnim propuštanjem vozila, dok su pripadnici Civilne zaštite i vatrogasci dežurali zbog najavljenog potpunog zatvaranja puta. Vozačima se i dalje savjetuje oprez zbog mokr i niskih temperatura.

U pojedinim mjestima ove općine snježne padaline prouzročile su i prekid opskrbe električnom energijom. Iz Elektrodistribucije Mostar saopšteno je da brojna naselja na području Konjica još uvijek nemaju uredno napajanje električnom energijom uslijed snježnog nevremena. Ekipe su na terenu i rade na otklanjanju kvarova, ali situacija je i dalje kritična u više sela.

Trenutno su bez struje mjesta: Mrkosovice, Ljesovina, Gornje i Donje Višnjevice, Budišnja ravan, Raotići, Turija, Jošanica, Prevlje, Hasanovići, Barmiš, Koto, Grabovci, Repovci (I-III), Lisin (I-II), Stojkovići, Gobelovina i Trešnjevica.

Kako je navedeno, nadležne službe nastavljaju s radom do potpune stabilizacije mreže, a povratak električne energije očekuje se po završetku sanacije na svim pogođenim lokacijama.

Također, prema informacijama Uprave Civilne zaštite ŽZH-a, stanje je i u toj županiji ozbiljno. Jučer je na vodomjernoj postaji Humac u 8.30 sati, izmjeren vodostaj 345 cm s tendencijom blagog pada. Kako se upozorava, na snazi su izvanredne mjere obrane od poplava – na 330 centimetara vodostaja određene su mjere zaštite od poplava. Vremenske prognoze o novim padalinama u sljedećim danima upozoravaju na dodatan oprez.

Crveni križ Federacije BiH izdao je upute i preporuke za stanovništvo zbog opasnosti od poplava, snijega i niskih temperatura.

Prognoza vremena: Najava novih oborina

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, sutra se našoj zemlji očekuje oblačno vrijeme s kišom u Hercegovini i snijegom u Bosni. Poslije podne i tijekom noći snijeg je moguć i u sjevernim područjima Hercegovine. Visina novog snježnog pokrivača u istočnim i dijelovima središnje Bosne, uglavnom, između 10 i 20, na planinama do 35 cm. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od -8 do -2, na jugu od 2 do 7, a dnevna od -6 do 0, na jugu od 4 do 10 °C.

I za četvrtak 08. siječnja 2026., prognozira se pretežito oblačno vrijeme, ali uz postupno razvedravanje tijekom dana. U jutarnjim satima i dio prijepodneva slab snijeg je moguć u Bosni. Na jugu i jugozapadu umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -10 do -4, na jugu od -1 do 4, a dnevna od -6 do 0, na jugu do 5 °C.

Ali, ovo će biti samo kratkotrajna pauza jer se već u petak 09. siječnja.2026. prognozira jutro sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, uz postepeno naoblačenje tijekom dana. Poslije podne i tijekom noći ponovno se očekuje kiša u Hercegovini, a također kiša i snijeg u Bosni. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -13 do -6, na jugu od -4 do 0, a dnevna od -2 do 4, na jugu do 7 °C.

I u subotu se očekuje pretežito oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne. U prvom dijelu dana sa snijegom u Bosni i kišom u Hercegovini. U nizinama Bosne je moguć prelazak snijaga u kišu. Na jugu i jugozapadu umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab zapadni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od -2 do 4, na jugu do 9 °C.

/Desk/

Objava Klizišta i plavljenje rijeka – Hercegovina strahuje od novih oborina – ponegdje i više od 200 l/2 – izdane upute za statnovništvo pojavila se prvi puta na Republika.

Šef Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, predvodio veleposlanike država članica EU-a, Češke, Irske, Slovenije, Italije i Švedske u posjetu mostarskim sveučilištima i Vladi HNŽ-a, gdje su održali sastanak s premijerkom Vlade, Marijom Buhač. Razgovaralo se o važnosti europskih integracija, ulaganjima EU usmjerenim na jačanje lokalnih zajednica i njihov razvoj, te usklađivanju prioriteta ove županije s usvojenim Planom rasta EU.

Posjet Mostaru šefa Izaslanstva EU-a i pet veleposlanika EU-a svojevrsna je diplomatska rijetkost. Međutim, činjenica je kako je kako je održavanje dvije sjednice Vijeća ministara spriječeno od strane ministara SNSD-a koji inzistiraju na ukidanju izmjena Kaznenog zakona kako bi se izbrisale odredbe koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a koje oni ne priznaju. SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić kazali su kako je to uvjet za održavanje sjednice Vijeća ministara i donošenje europskih zakona te da, između ostaloga, glavni pregovarač BiH s EU treba biti SNSD-ov Srbin iz RS-a. Stoga, možda bi sljedeća adresa za posjet trebala biti – Banja Luka.

U Mostaru su boravili veleposlanica Republike Češke Jana K. Lolić Šindelkova, veleposlanik Irske Adrian Farrell, veleposlanica Italije Sarah Eti Castellani, veleposlanik Slovenije Damijan Sedar te veleposlanica Švedske Helena Lagerlöf. Veleposlanici su sudjelovali u raspravi o klimatskim promjenama sa studentima dva javna mostarska sveučilišta – Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ Mostar, a u okviru studentskih razgovora EU programa ‘Generation Change’.

Komentirajući ponovno neodržavanje sjednice Vijeća ministara BiH, a na kojoj se trebalo odlučivati o europskim zakonima, Soreca je kazao kako je to još jedna propuštena prilika za BiH te kako je mladima, studentima na dva javna sveučilišta u Mostaru, govorio o važnosti EU-a za sve žitelje BiH, a posebno mlade.
„Prilika je tu. Vrata EU ostaju otvorena, premda ne zauvijek jer geopolitičke prilike utječu na određene procese. Imate Crnu Goru i Albaniju, zemlje koje značajno napreduju na europskom putu, a to isto želimo i za BiH i želimo pružiti podršku za ostvarenje toga cilja“, istaknuo je.

“Europski put BiH nema alternativu”

Ovom prilikom, premijerka Buhač naglasila je posvećenost Vlade HNŽ-a europskim integracijama, ali je istaknula i važnost svih razina vlasti u naporima otvaranja pregovora s EU, poštujući ustavne nadležnosti svih razina vlasti, uz dijalog i konsenzus svih naroda u BiH.

Naglasila je kako europski put BiH nema nema alternativu, ali kako mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti.

“Ovo je bila prigoda i otvaranja razgovora o zajedničkoj suradnji, sa svakom od pojedinih zemalja EU-a, ali i otvoriti pitanja Reformske agende, plana ove županije i aktivnostima koje poduzimamo u svezi Plana rasta i povlačenju 950 milijuna eura i reformi koje je potrebno napraviti”, kazala je Buhač.

Vlada će uložiti maksimalan trud i dati svoj doprinos u reformskim procesima kako bi se vrata EU-a otvorila za BiH i kako bismo postali dio ove obitelji. Uvjerena sam kako ćemo i na višim razinama imati mudrosti, hrabrosti i političke odgovornosti kako bi otkočili sve one procese, uvjerena u upornost i trud predsjedateljice Vijeća ministara BiH, sigurna sam kako je samo trenutak kada ćemo i službeno otvoriti pregovore”, zaključila je predsjednica Vlade HNŽ-a, uz zahvalu za pomoć EU-a nakon što su područja ove županije pogodile katastrofalne poplave.

„U podršku EU-a u europskim integracijama BiH nismo niti sumnjali. Kao Vlada, opredijeljeni smo učini sve kako bi dali svoj doprinos u okviru naših nadležnosti, a sve na dobrobit naših građana koji u europskom puti vide mogućnost za napredak“, kazala je na kraju premijerka HNŽ-a.

Nastavak podrške EU-a

Šef Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, naglasio je važnost koju županijske razine imaju u procesu europskih integracija, te je podsjetio kako skoro 70 posto posla provođenju reformi i otvaranju pregovora, upravo na nižim razinama.

“EU i naše države članice nastavljaju pružati podršku svim županijama, entitetima i državi BiH na europskom putu. Dotaknuli smo se i pitanja Reformske agende koju je prošli tjedan odobrila Europska Komisija. Reformska agenda je sjajan alat i za županije u smislu realizacije reformi koje donose izravne koristi za njihove žitelji”, rekao je Soreca.

Kazao je i kako se s premijerkom Buhač razgovaralo o obrazovanju, digitalizacije, zelene tranzicije, dekarbonizacije, temama u pitanju reformi za koje EU, kako je naglasio, može osigurati podršku, ne samo financijsku već i političku.

Ovom prilikom se razgovaralo o međusobnoj suradnji županija, kao i aktivnostima o oporavku od prošlogodišnjih katastrofalnih poplava kojima su teško pogođena područja u BiH.

“Poznato je kako je EU osigurala podršku tim područjima, a želja je da se aktivnosti u oporavku te dodatno intenziviraju u vidu dodatnih sredstava u iznosu od 46 milijuna eura koja će se osigurati kroz Fond solidarnosti i nadamo se da ćemo vidjeti njihovu realizaciju i generalno ubrzati ovaj proces”, istaknuo je Soreca.

O stanju na BHRT-u

Na novinarsko pitanje naziru li se reakcije i postoji rješenje za probleme s kojim se taj javni servis i njegovi zaposlenici suočavaju, Soreca je kazao kako je to vrlo važno pitanje, među ključnim prioritetima, kao i da je prepoznata važnost javnog emitera i izlazak iz krize u kojoj se našao.
„Mi smo izašli s jasnim stavom, a i prije nekoliko dana oglašavao sam se po ovom pitanju. EU nastavlja raditi s vlastima i političkim akterima kako bi se iznašlo trajno rješenje za ovaj problem“, rekao je na koncu Soreca.

/Republika/

Objava Soreca i pet veleposlanika u Mostaru sa premijerkom Buhač: “Vrata EU ostaju otvorena, ali zbog geopolitičkih prilika – ne zauvijek” pojavila se prvi puta na Republika.