<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>hladnoća &#8211; Republika</title>
	<atom:link href="https://republikainfo.com/tag/hladnoca/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<description>Jer idemo dalje</description>
	<lastBuildDate>Sun, 25 Jan 2026 18:27:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2022/12/cropped-rrepublika_logo_500px-1-32x32.png</url>
	<title>hladnoća &#8211; Republika</title>
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kako zagrijavanje Arktika gura SAD i istočnu Europu u duboko smrzavanje</title>
		<link>https://republikainfo.com/kako-zagrijavanje-arktika-gura-sad-i-istocnu-europu-u-duboko-smrzavanje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Jan 2026 18:27:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Global]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[vrijeme]]></category>
		<category><![CDATA[zima]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=80210</guid>

					<description><![CDATA[<p>Meteorolozi krive rastegnuti polarni vrtlog, vlagu i nedostatak morskog leda za opasan zimski udar. Topla arktička voda i hladno kopno kombiniraju se kako bi rastegnuli zloglasni polarni vrtlog na način koji će kasnije ovog tjedna velikom dijelu Sjedinjenih Država donijeti razornu dozu zimskog vremena. Zemlja očekuje valove bolno niskih temperatura, obilan snijeg i led koji [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kako-zagrijavanje-arktika-gura-sad-i-istocnu-europu-u-duboko-smrzavanje/">Kako zagrijavanje Arktika gura SAD i istočnu Europu u duboko smrzavanje</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Meteorolozi krive rastegnuti polarni vrtlog, vlagu i nedostatak morskog leda za opasan zimski udar.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Topla arktička voda i hladno kopno kombiniraju se kako bi rastegnuli zloglasni <strong>polarni vrtlog</strong> na način koji će kasnije ovog tjedna velikom dijelu Sjedinjenih Država donijeti razornu dozu zimskog vremena. Zemlja očekuje valove bolno niskih temperatura, obilan snijeg i led koji ruši dalekovode.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Meteorolozi kažu da istočnim dvjema trećinama nacije prijeti zimska oluja koja bi mogla parirati šteti od velikog uragana, a koja vuče korijene s Arktika koji se zagrijava uslijed klimatskih promjena. Upozoravaju da će se ledeno vrijeme vjerojatno zadržati do kraja siječnja i početka veljače, što znači da će nagomilanom snijegu i ledu trebati dugo vremena da se otopi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prognoze predviđaju da će se oluja, koja bi trebala udariti u petak, protezati od Novog Meksika do Nove Engleske i preko dubokog juga. Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, oko 230 milijuna ljudi suočava se s temperaturama od <strong>-7 °C</strong> ili nižima, a oko 150 milijuna vjerojatno će pogoditi snijeg i led.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">„Mislim da ljudi podcjenjuju koliko će ovo zapravo biti loše“, rekao je Ryan Maue, privatni meteorolog i bivši glavni znanstvenik NOAA-e.</p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Što stoji iza američkog vala hladnoće?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Polarni vrtlog, pojas izrazito hladnog zraka koji često ostaje „zarobljen“ iznad sjeverne Kanade i Aljaske, produljuje se zbog vala u gornjoj atmosferi koji potječe iz dijelova Arktika bez leda i snijegom zatrpane Sibira. Dok ledeni zrak prolazi kroz SAD, susrest će se s vlagom iz Kalifornije i Meksičkog zaljeva, što će uzrokovati paralizirajući led i snijeg.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Podrijetlo sustava počinje na Arktiku, gdje relativno toplije temperature daju energiju polarnom vrtlogu i pomažu potisnuti njegov hladni zrak prema jugu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Atmosfera je savršeno posložena tako da je obrazac &#8216;topli Arktik, hladni kontinent&#8217; zaključan“, rekao je Maue. „I to nije samo kod nas u Sjevernoj Americi, već je i kopnena masa od <strong>istočne Europe do Sibira</strong> također iznimno hladna. Cijela hemisfera je ušla u duboko smrzavanje.“</p>



<h3 class="wp-block-heading">Smanjenje morskog leda pogoršava ekstremno vrijeme</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Još u listopadu 2025. promjene na Arktiku i nizak udio morskog leda postavljali su uvjete za rastegnuti polarni vrtlog, kaže Judah Cohen, znanstvenik s MIT-a. Obilne snježne padaline u Sibiru dodatno su pridonijele narušavanju uobičajeno kružnog oblika zračnih strujanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cohen je suautor studije iz srpnja 2025. koja je povezala rastezanje polarnog vrtloga s ekstremnim zimskim prodorima u SAD-u. Arktički morski led trenutno je na <strong>rekordno niskoj razini</strong> za ovo doba godine, prema Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Gdje će zimski udar najjače pogoditi?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Središte rastegnutog polarnog vrtloga bit će iznad Dulutha u Minnesoti do petka ujutro, donoseći „dugotrajnu, brutalnu hladnoću“. Temperature na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a mogle bi pasti i do <strong>-32 °C</strong> ili <strong>-34 °C</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Meteorolog Zack Taylor upozorio je na opasnu ledenu kišu koja bi se mogla protezati od južnih ravnica do Karoline. „Gledamo potencijal za značajno nakupljanje leda koje bi moglo uzrokovati raširene prekide u opskrbi električnom energijom i velika oštećenja na drveću“, rekao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Maue dodaje da bi u središnjem dijelu atlantske obale, oko glavnog grada, u sljedećih 14 dana moglo doći do situacije u kojoj se „dvije mećave dogode jedna za drugom“.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/kako-zagrijavanje-arktika-gura-sad-i-istocnu-europu-u-duboko-smrzavanje/">Kako zagrijavanje Arktika gura SAD i istočnu Europu u duboko smrzavanje</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povećava li vježbanje na hladnoći rizik od ozljeda?</title>
		<link>https://republikainfo.com/povecava-li-vjezbanje-na-hladnoci-rizik-od-ozljeda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 21 Jan 2026 18:54:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zdravlje i Ljepota]]></category>
		<category><![CDATA[forma]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[kretanje]]></category>
		<category><![CDATA[mišići]]></category>
		<category><![CDATA[treniranje]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=79914</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pitali smo stručnjake kako zimske temperature mogu utjecati na vaš trening. Pitanje: Kada vježbam na ekstremno niskim temperaturama, mišići i zglobovi mi se čine ukočenima i sporije reagiraju. Povećava li to moj rizik od ozljeda? Kada provodite vrijeme na hladnoći, vaše tijelo odmah kreće u akciju kako bi vas ugrijalo. Krvne žile u ekstremitetima se [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/povecava-li-vjezbanje-na-hladnoci-rizik-od-ozljeda/">Povećava li vježbanje na hladnoći rizik od ozljeda?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pitali smo stručnjake kako zimske temperature mogu utjecati na vaš trening.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pitanje: Kada vježbam na ekstremno niskim temperaturama, mišići i zglobovi mi se čine ukočenima i sporije reagiraju. Povećava li to moj rizik od ozljeda?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada provodite vrijeme na hladnoći, vaše tijelo odmah kreće u akciju kako bi vas ugrijalo. Krvne žile u ekstremitetima se sužavaju kako bi poslale više krvi u trup (jezgru). Možda ćete i drhtati — što je obrambeni mehanizam u kojem se vaši mišići kontrahiraju i proizvode toplinu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako su ovi odgovori ključni za preživljavanje, nisu uvijek korisni za vježbanje jer mogu utjecati na lakoću kretanja i učiniti vas sklonijima ozljedama. Hladno vrijeme također može opteretiti vaš kardiovaskularni sustav. No, stručnjaci kažu da uz prave mjere opreza možete ublažiti te rizike i izbjeći ozljede. Evo što trebate znati.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Kako hladnoća utječe na vaše mišiće</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Kada ste izloženi hladnoći, tijelo preusmjerava krv s ruku i nogu prema trupu kako bi vitalni organi ostali topli. To uzrokuje <strong>ukočenost mišića i zglobova</strong>, što otežava fluidno kretanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To može utjecati na vašu izvedbu jer kruti mišići ne mogu proizvesti toliko sile kao ugrijani mišići, a i ne reagiraju tako brzo, kaže dr. Adam Tenforde, stručnjak za sportsku medicinu na Harvardskoj medicinskoj školi. Kada je tkivo ukočeno zbog hladnoće, podložniji ste <strong>istegnućima i puknućima mišića</strong>. Vaš opseg pokreta također može biti ograničen — zamislite da preskačete lokvu i odjednom osjetite oštru bol u stražnjoj loži.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hladnoća može narušiti i vašu ravnotežu jer ukočeni mišići dovode do nestabilnosti u gležnjevima i koljenima, kaže dr. Nnaemeka Echebiri iz Bolnice za specijalnu kirurgiju u New Yorku. Zbog toga je veća vjerojatnost od klizanja i padova, osobito na zaleđenim ili neravnim površinama.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Utjecaj na kardiovaskularni sustav</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Kada se žile u ekstremitetima suze, krvni tlak raste, a srce općenito mora raditi jače kako bi krv cirkulirala tijelom. To može učiniti zimske treninge zahtjevnijima i dovesti do bržeg umora nego na umjerenim temperaturama, kaže Clare Eglin, fiziologinja sa Sveučilišta u Portsmouthu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ako imate povijest srčanih ili vaskularnih bolesti, stručnjaci preporučuju konzultacije s liječnikom prije uvođenja rutine vježbanja na hladnoći, jer izlaganje niskim temperaturama može povećati rizik od <strong>srčanog i moždanog udara</strong>.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Kako ostati siguran i u formi</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Nekoliko jednostavnih mjera opreza pomoći će vam da sačuvate mišiće i smanjite šanse za ozljedu:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>1. Slojevito odijevanje</strong> Pravom odjećom održavate mišiće gipkima. Bazni sloj (do kože) trebao bi odvoditi vlagu (izbjegavajte pamuk jer zadržava znoj i hladi vas). Vanjski sloj trebao bi štititi od vjetra i vode. Ne zaboravite kapu i rukavice — preko glave i ekstremiteta gubi se najviše topline.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>2. Dinamičko zagrijavanje</strong> Zagrijavanje za poticanje cirkulacije još je važnije zimi. Provedite nekoliko minuta krećući se unutra prije izlaska: kruženje rukama, visoki koraci i iskoraci su odlične opcije. Kada izađete, počnite polako i postupno povećavajte intenzitet.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>3. Hidratacija</strong> Zimi rjeđe osjećamo žeđ, ali se i dalje znojimo. Dehidracija smanjuje volumen krvi, što dodatno smanjuje dotok krvi u mišiće i opterećuje srce. Pijte tekućinu prije, tijekom i nakon treninga, čak i ako niste žedni.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>4. Poznavanje rute</strong> Kada vam je kretanje otežano, teže ćete izbjeći prepreke. Birajte poznate staze bez rupa i nosite obuću s dobrim prianjanjem (tzv. <em>gripom</em>).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Konačno, slušajte svoje tijelo. Ako se previše mučite, pametnije je završiti ranije ili trening prebaciti u zatvoreni prostor.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/povecava-li-vjezbanje-na-hladnoci-rizik-od-ozljeda/">Povećava li vježbanje na hladnoći rizik od ozljeda?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zašto su nam ruke i noge hladne?</title>
		<link>https://republikainfo.com/zasto-su-nam-ruke-i-noge-hladne/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 04 Dec 2025 14:11:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zdravlje i Ljepota]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[zim]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=78479</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hladni prsti na rukama i nogama općenito nisu razlog za brigu, ali ponekad mogu ukazivati na ozbiljnije stanje. Kada vam postane hladno, normalno je da to prvo osjetite u prstima na rukama i nogama. Oni su najudaljeniji od jezgre tijela, gdje se generira većina topline. Hladne ruke i noge obično nisu ništa ozbiljno, rekao je [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zasto-su-nam-ruke-i-noge-hladne/">Zašto su nam ruke i noge hladne?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hladni prsti na rukama i nogama općenito nisu razlog za brigu, ali ponekad mogu ukazivati na ozbiljnije stanje.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada vam postane hladno, normalno je da to prvo osjetite u prstima na rukama i nogama. Oni su najudaljeniji od jezgre tijela, gdje se generira većina topline.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hladne ruke i noge obično nisu ništa ozbiljno, rekao je dr. Nicholas Morrissey, vaskularni kirurg u Columbia University Irving Medical Center u New Yorku. No stručnjaci su nam rekli kada bi hladnoća mogla signalizirati medicinski problem i dali su nam najbolje savjete za zagrijavanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Naši unutarnji organi održavaju nas toplima kada smo sjedilački, a mišići postaju primarni izvor topline kada smo aktivni.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ali u rukama i nogama nema organa ni većih mišića – samo mnogo površine kroz koju toplina može pobjeći i malo izolacije (ili masti) koja bi je zadržala, rekao je Stephen Cheung, profesor kineziologije na Brock University u Ontariju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjesto toga, ruke i noge ostaju tople zahvaljujući gustoj mreži sitnih žila koje cirkuliraju krv iz srca. Ove se žile sužavaju na hladnoći, dok vaše tijelo pokušava smanjiti gubitak topline i preusmjeriti toplu krv prema vitalnim organima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Vaš mozak kaže: &#8216;Mogu živjeti bez ruku i nogu. Ne mogu živjeti bez srca, pluća, jetre'&#8221;, rekao je dr. Cheung.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Tko je podložniji hladnoći?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na hladne ruke i noge:</p>



<p class="wp-block-paragraph">Žene se općenito osjećaju hladnije od muškaraca jer se krvne žile u njihovim rukama i nogama imaju tendenciju brže sužavati na hladnoći, rekao je Mike Tipton, profesor humanističke i primijenjene fiziologije na University of Portsmouth u Engleskoj.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Djeca i osobe s nedovoljnom težinom također imaju manje mišićne mase i masti za generiranje i zadržavanje topline, dodao je.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Starije osobe također su pod većim rizikom od hladnih ruku i nogu, rekao je dr. Tipton, jer se njihovi živci i krvne žile s vremenom s vremenom pogoršavaju.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Kada je to medicinski problem?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Hladne ruke i noge ponekad mogu signalizirati ozbiljnije probleme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na primjer, oko 5 posto Amerikanaca ima Raynaudov sindrom, kod kojeg spazmi arterija u rukama i nogama, obično uzrokovani hladnoćom ili stresom, privremeno prekidaju protok krvi. To može uzrokovati promjenu boje prstiju na rukama i nogama, rekla je dr. Jessica Gordon, reumatologinja iz Hospital for Special Surgery u New Yorku – bijelu i plavu na svjetlijoj koži, ili više žutu i ljubičastu na tamnijoj koži. Iako je Raynaudov sindrom općenito bezopasan, povremeno može biti uzrokovan ozbiljnim autoimunim bolestima poput lupusa ili sklerodermije, dodala je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Drugi uzroci hladnih ruku i nogu uključuju ugruške u rukama i nogama, perifernu arterijsku bolest (sužavanje žila u udovima), oštećenja živaca, koja mogu narušiti sposobnost tijela da osjeti temperaturu i kontrolira krvne žile, rekao je dr. Morrissey.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hipotireoza i anemija također mogu uzrokovati hladne ruke i noge, kao i određeni lijekovi poput stimulansa, beta blokatora i pseudoefedrina, rekla je dr. Neha Vyas, liječnica obiteljske medicine u Cleveland Clinic.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stručnjaci kažu da biste trebali posjetiti liječnika ako su hladne ruke ili noge nedavna pojava ili je osjećaj hladnoće iznenada jači; ako osjećate intenzivnu bol; ako se razviju rane, kraste ili čirevi na prstima; ili ako osjećaj hladnoće potraje, čak i kada bi vam inače trebalo biti toplo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Održavanje topline cijelog tijela najbolji je način za zaštitu od smrzavanja nožnih i ručnih prstiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stoga, prije nego što izađete van, obucite se slojevito: džemper, jaknu otpornu na vjetar i kapu. &#8220;Ako možete zadržati jezgru toplom, mozak će biti manje sebičan,&#8221; i manje će vjerojatno prekinuti protok krvi u ruke i noge, rekao je dr. Cheung. Zapravo, istraživanja sugeriraju da je, kako biste ruke održali toplima i funkcionalnima, bolje grijati trup nego same ruke.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Važno je znati kada te slojeve skinuti. &#8220;Znoj uništava izolaciju koju pruža odjeća&#8221;, rekao je dr. Tipton, jer ispunjava sićušne zračne džepove koji inače zadržavaju toplinu između tkanine i vaše kože.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Držanje tople šalice kave također može pružiti privremeno olakšanje, a nošenje rukavica i debelih čarapa može pomoći u zadržavanju topline. Ali najbolji način za zagrijavanje je povećanje broja otkucaja srca, rekao je dr. Cheung, bilo da se radi o vježbanju, malo bržem hodanju ili stajanju u mjestu. Kada vježbate, oko 70 do 80 posto energije koju sagorijevate oslobađa se kao toplina, a kako se vaša jezgra zagrijava, tijelo gura više krvi u vaše ruke i noge, dodao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kod kuće stručnjaci preporučuju zagrijavanje sporom, nježnom toplinom – pomislite na umotavanje u deku – umjesto iznenadnim udarom, poput stavljanja ruku pod vruću vodu. Ovaj sporiji pristup nježniji je za vaše živce i krvne žile.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hladne ruke i noge mogu biti neugodne, ali dobra vijest je da je rješenje često u malim, zdravorazumskim prilagodbama, piše The New York Times.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zasto-su-nam-ruke-i-noge-hladne/">Zašto su nam ruke i noge hladne?</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sjever Europe okovan snijegom i ledom</title>
		<link>https://republikainfo.com/sjever-europe-okovan-snijegom-i-ledom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 04 Jan 2024 12:17:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[vrijeme]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=58477</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sjever Europe zahvatio je val ekstremne hladnoće. Najniže temperature zabilježene se u nordijskim zemljama, na Baltiku te u Rusiji. Istodobno, jug Velike Britanije i sjeverozapad Francuske pogodila je jaka oluja, uz snažne vjetrove i bujične poplave. Golemi su problemi u cestovnom i željezničkom prometu, prenosi HRT. Snijeg i led okovali su sjever Europe. U Švedskoj [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/sjever-europe-okovan-snijegom-i-ledom/">Sjever Europe okovan snijegom i ledom</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText">
<p>Sjever Europe zahvatio je val ekstremne hladnoće. Najniže temperature zabilježene se u nordijskim zemljama, na Baltiku te u Rusiji. Istodobno, jug Velike Britanije i sjeverozapad Francuske pogodila je jaka oluja, uz snažne vjetrove i bujične poplave. Golemi su problemi u cestovnom i željezničkom prometu, prenosi HRT.</p>
</div>
<div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText">
<p>Snijeg i led okovali su sjever Europe. U Švedskoj ledena noć. Živa u termometru pokazala je minus 43, 6 stupnjeva. Smrzavaju se čak i oni koji su na debele minuse naviknuti.</p>
<p>&#8211; Naviknut sam na hladnoću, ali kada se temperature spuste ispod -40, čak je i meni hladno.</p>
<p>Kolaps je i u prometu. Dio autobusa ne vozi, vlakovi stoje, nestaje i struje.</p>
<p>&#8211; Na nekima od dionica temperatura pada i do minus 40. Vlakovima je potrebna struja da bi se grijali, a u slučaju da se nešto dogodi i da sve stane &#8211; bilo bi to previše opasno za putnike, kazao je Joakim Berg, djelatnik u željeznici.</p>
<p>Građane koji pokušavaju putovati automobilima, poziva se da se drže isključivo glavnih prometnica.</p>
<p>&#8211; One su prve na redu kad je riječ o čišćenju leda. Trebate znati da sol koju upotrebljavamo za ceste ne pomaže kad temperatura padne ispod -8 Celzijevih stupnjeva, objasnio je Bengt Olsson, glasnovornik prometne uprave, Trafikverket, Švedska. Snježne mećave probleme stvaraju i u Danskoj. Zbog naleta vjetra zatvoreni su brojni mostovi i otkazane trajektne linije.</p>
<p>&#8211; Krenula sam na posao, ali ne mogu stići. Ne voze ni autobusi ni vlakovi, rekla je jedna gospođa.</p>
<p>Grad Galten, u središnjoj Danskoj, zatrpao je snijeg. Građan ne mogu izaći iz svojih domova. Oni koji su se našli na putu, nisu mogli izaći iz automobila. Ostali su zaglavljeni čak 20 sati.</p>
<p>Za to vrijeme u Engleskoj i Njemačkoj probleme stvara obilna kiša. Vatrogasci ispumpavaju vodu iz brojnih objekata. Jaka promjena vremena stiže i u Hrvatsku. Od subote kiša, jugo, a od nedjelje i snijeg.</p>
<p>/Desk/</p>
</div>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/sjever-europe-okovan-snijegom-i-ledom/">Sjever Europe okovan snijegom i ledom</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zašto je bitna Golfska struja: Bez nje na sjeveru bi bilo još hladnije, u Sahari još sušnije</title>
		<link>https://republikainfo.com/zasto-je-bitna-golfska-struja-bez-nje-na-sjeveru-bi-bilo-jos-hladnije-u-sahari-jos-susnije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 20 Aug 2023 13:17:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[#klima]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[golfska struja]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[klimatske promjene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=55249</guid>

					<description><![CDATA[<p>Slike vječite zime, koje su poznate i iz Hollywooda, ipak nisu baš posve točan scenarij u slučaju da AMOC u potpunosti oslabi. Za početak najvažnije: Golfska struja sama po sebi neće kolabirati, ta mogućnost za sada ne prijeti. Tu struju najvećim dijelom naime pokreću vjetrovi. „I sve dok se Zemlja vrti, bit će i Golfske [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zasto-je-bitna-golfska-struja-bez-nje-na-sjeveru-bi-bilo-jos-hladnije-u-sahari-jos-susnije/">Zašto je bitna Golfska struja: Bez nje na sjeveru bi bilo još hladnije, u Sahari još sušnije</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="item__subtitle">Slike vječite zime, koje su poznate i iz Hollywooda, ipak nisu baš posve točan scenarij u slučaju da AMOC u potpunosti oslabi. Za početak najvažnije: Golfska struja sama po sebi neće kolabirati, ta mogućnost za sada ne prijeti. Tu struju najvećim dijelom naime pokreću vjetrovi. „I sve dok se Zemlja vrti, bit će i Golfske struje&#8221;, kaže Niklas Boers. On je fizičar i istražuje oceanske struje na Institutu za istraživanje posljedica kline u Potsdamu, te na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.</div>
<div class="itemFullText">
<div class="excerpt">
<p>No, Golfska struja je dio jednog većeg strujanja, AMOC-a (Atlantic Meridional Overturning Circulation), odnosno Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije. Ona prenosi vodene mase preko Atlantika, a jednim svojim dijelom Europi donosi toplinu i umjereno vrijeme. Ako bi ta struja kolabirala, moglo bi se dogoditi da se temperature, i to ne samo u Europi, znatno promijene. A moguća je i češća pojava ekstremnih vremenskih događaja, <a href="https://www.dw.com/hr/prijeti-li-nam-kolaps-golfske-struje/a-66526215" target="_blank" rel="noopener">piše Deutsche Welle.</a></p>
<p><strong>Moguća znatna promjena klime</strong></p>
<p>Slike vječite zime, koje su poznate i iz Hollywooda, ipak nisu baš posve točan scenarij u slučaju da AMOC u potpunosti oslabi. U slučaju da ta struja kolabira, posljedice za nas, stanovnike srednje Europe, vjerojatno uopće ne bi bile tako velike. Temperature bi se najvjerojatnije promijenile za par stupnjeva. Na sjeveru Europe bi ipak moglo biti hladnije, i to znatno hladnije.</p>
<p>Osim toga bi se klima u drugim predjelima svijeta znatno promijenila. Na primjer, tropska kišna zona bi se „pomaknula&#8221; nešto južnije. U Saharskoj zoni bi zbog toga zavladala još veća suša. A u predjelima južnije od nje, ubuduće bi mogle padati znatno veće količine kiše.</p>
<p><strong>AMOC kao klimatski motor</strong></p>
<p>AMOC je osim toga dio jednog još većeg sustava strujanja, takozvanog Termohalinske pokretne trake. To je kombinacija morskih strujanja, ona transportira hranjive tvari iz dubine oceana prema površini, a kisik s površine u smjeru morskih dubina. To je jedina mogućnost za životinje u morskim dubinama da budu opskrbljene kisikom. Na dnu mora naime nema dovoljno svjetla za biljke kako bi funkcionirao proces fotosinteze.</p>
<p>AMOC je najveći motor te „pokretne trake&#8221;. Ako bi struja kolabirala, to bi moglo imati velike posljedice za životinje u svim područjima oceana.</p>
<p><strong>Kritike na račun studije</strong></p>
<p>Hoće li i kada doista kolabirati AMOC? To za sada nije posve jasno. Nedavno je u stručnom magazinu „Nature Communications&#8221; objavljena jedna studija koja prognozira skori kolaps. Već u godini 2025. bi se to moglo dogoditi, tvrde autorice i autori.</p>
<p>Ali ima i dosta kritika na račun te studije. „Što se tiče statističke analize, ona je u detaljima korektna, ali uočava se vrlo pojednostavljene pretpostavke po pitanju mehaničkog opisivanja Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije&#8221;, kaže primjerice Niklas Boers za Science Media Center.</p>
<p>I oceanografkinja Johanna Baehr sa Sveučilišta u Hamburgu je kritična: „Mene je osobno iznenadilo kakve su sve dalekosežne posljedice izveli iz čisto matematičke analize realističnih očekivanja budućeg razvoja sjevernoatlantske cirkulacije.&#8221; A te zaključke, kaže ona, nije moguće izvoditi na način na koji su oni izvedeni.</p>
<p><strong>Začarani krug?</strong></p>
<p>Ipak, nema razloga za gašenje uzbune: Svjetsko vijeće za klimu je u svom nedavnom izvještaju doduše s velikom vjerojatnošću predvidjelo da strujanja u Atlantiku neće kompletno kolabirati do konca ovog stoljeća. Istovremeno postoje naznake da trenutno struje slabe. I da bi kolaps cirkulacija tek koncem stoljeća mogao imati ozbiljne posljedice.</p>
<div class="item__ad-center position_item_center_03_top item__ad-center--empty">
<div id="/11425286/jl_cla_ia_3" class="ad--align"></div>
</div>
<p>Razlog zbog čega se ide tako daleko, odnosno zbog kojeg se realističnim smatra čak i kolaps atlantskog strujanja, je otapanje morskog leda. Kada se led topi, morska voda ispred Grenlanda nije više dovoljno „kompaktna&#8221; da u rashlađenom stanju potone i sa sobom prema dnu oceana „ponese&#8221; kisik i CO2. To bi onda dovelo do začaranog kruga. Naime, do sada je c, znatan dio CO2 koji proizvode ljudi bio tako transportiran na morsko dno. Ako taj mehanizam zakaže, ili se bude događao u reduciranom obliku, to bi značilo da se manje CO2 „pohranjuje&#8221; na morskoj dubini, a time bi se ubrzalo klimatske promjene.</p>
<p>Istovremeno stručnjaci uočavaju još jedan fenomen na koji još nemaju odgovor ili objašnjenje. Tijekom antarktičke zime ledene površine se aktualno šire u tako malom stupnju kao nikada ranije u ovo doba godine. Razlozi za to za sada nisu poznati.</p>
<p>A i tijekom ljeta se led s Antarktika topi brže nego ikada ranije. U svibnju je u stručnom listu „Nature&#8221; objavljena jedna studija koja je izračunala da bi zbog toga intenzitet oceanskog strujanja oko Antarktika do 2050. godine mogao oslabiti za oko 40 posto.</p>
<p>A i to oceansko strujanje je dio spomenute globalne pokretne trake. Stephen Rintoul iz australske Službe za znanstveno i industrijsko istraživanje CSIRO je jedan od autora te studije. On kaže: &#8220;I Antarktik i Grenland su izgubili dio leda. U oba ledena štita se led topi. Pritom većina uglavnom misli na to da će zbog toga porasti razina mora. Ali ova studija pokazuje i to da postoji još jedan efekt, a to je naime usporavanje oceanskih struja.”</p>
<p>/Desk/</p>
</div>
</div>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zasto-je-bitna-golfska-struja-bez-nje-na-sjeveru-bi-bilo-jos-hladnije-u-sahari-jos-susnije/">Zašto je bitna Golfska struja: Bez nje na sjeveru bi bilo još hladnije, u Sahari još sušnije</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pola SAD-a u ledenoj oluji</title>
		<link>https://republikainfo.com/pola-sad-a-u-ledenoj-oluji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Dec 2022 19:27:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[snježna oluja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=48457</guid>

					<description><![CDATA[<p>Snažna zimska oluja zahvatila je u subotu veći dio SAD-a donoseći snježne mećave, ledene kiše, poplave i rekordnu hladnoću. Zbog oluje je život izgubilo više od 20 ljudi. Poremećena su blagdanska putovanja, a bez električne energije je ostalo oko 1,4 milijuna kućanstava i tvrtki, piše Guardian. Meteorolozi su rekli da je ovu oluju, tzv. ‘ciklonsku [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/pola-sad-a-u-ledenoj-oluji/">Pola SAD-a u ledenoj oluji</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Snažna zimska oluja zahvatila je u subotu veći dio SAD-a donoseći snježne mećave, ledene kiše, poplave i rekordnu hladnoću. Zbog oluje je život izgubilo više od 20 ljudi. Poremećena su blagdanska putovanja, a bez električne energije je ostalo oko 1,4 milijuna kućanstava i tvrtki, piše Guardian.</p>
<p>Meteorolozi su rekli da je ovu oluju, tzv. ‘ciklonsku bombu‘, prouzročio sudar hladnog, suhog zraka sa sjevera i toplog, vlažnog zraka s juga.</p>
<p>Više od 200 milijuna ljudi bilo je obuhvaćeno nekim oblikom upozorenje na opasno vrijeme &#8211; što ja nejviše otkad postoje ovakva upozorenja, objavila je Nacionalna meteorološka služba (NWS).</p>
<p>Dok se sustav premještao prema Teksasu, mnogi su iskusili najhladniju badnju večer u nekoliko desetljeća. Oluja, nazvana Elliot, srušila je dalekovode, izazvala brojne nesreće na autocestama i dovela do masovnog otkazivanja letova. Olujni sustav se protezao 3200 km od Velikih jezera na granici s Kanadom do Rio Grandea uz granicu s Meksikom. Temperature su bile drastično ispod normale od Stjenjaka do Apalačkog gorja.</p>
<p>Ledena kiša prekrila je veći dio sjeverozapada uz obalu Tihog oceana, dok se sjeveroistok suočio poplavama pri čemu se voda vrlo brzo smrzavala.</p>
<p>‘Jaka kiša koja pada na snježni pokrivač koji se otapa, pojačat će utjecaj poplava‘, rekao je NWS. ‘Predviđaju se umjerene, a ponegdje i velike obalne poplave koje će pojačati i jaki vjetrovi. Brzi pad temperatura mogao bi uzrokovati smrzavanje poplavljenih područja.‘</p>
<p>Očekuje se da će niske temperature i olujni vjetrovi proizvesti ‘opasne hladnoće u većem dijelu središnjeg i istočnog SAD-a, potencijalno opasne po život za putnike koji zapnu u prometu‘.</p>
<p>‘U nekim područjima boravak na otvorenom može dovesti do ozeblina za nekoliko minuta‘, rekao je NWS i dodao: ‘Osigurajte sklonište stoci i ostalim životinjama na otvorenom.‘</p>
<p>U šest saveznih država Nove Engleske gotovo 400.000 ljudi ostalo je bez struje, a neka komunalna poduzeća upozoravaju da bi ponovno uspostavljanje opskrbe električnom energijom moglo potrajati danima. U Sjevernoj Karolini gotovo 370.000 ljudi bilo je bez struje, navodi Poweroutage.us.</p>
<p>PJM Interconnection iz Pennsylvanije pozvao je ljude da se pripreme na nestanak struje, tražeći od stanovnika u 13 država da termostate postave niže, da ne koriste velike kućanske aparate poput štednjaka i perilica posuđa i da ugase nepotrebna svjetla. Od komercijalnih i industrijskih korisnika također je zatraženo smanjenje potrošnje.</p>
<p>PJM je također upozorio ljude da budu spremni na sve dulje nestanke struje. PJM pokriva cjelokupna područja ili dijelove Delawarea, Illinoisa, Indiane, Kentuckyja, Marylanda, Michigana, New Jerseya, Sjeverne Karoline, Ohija, Pennsylvanije, Tennesseeja, Virginije, Zapadne Virginije i Washingtona DC.</p>
<p>Milijuni koji su putovali uoči Božića zapeli su na aerodromima &#8211; odgođen je 7423 let, a otkazano njih 3426, prema FlightAwareu. NWS je upozorio na ‘ekstremno opasno‘ putovanje cestom zbog snijega i pozvao putnike da očekuju izuzetno smanjenu vidljivost i snježne nanose.</p>
<p>Autoceste su zatvorene jer se dogodilo puno nesreća, prenosi Jutarnji list.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/pola-sad-a-u-ledenoj-oluji/">Pola SAD-a u ledenoj oluji</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Europu čekaju artički, preuranjeni minusi u doba krize energentima</title>
		<link>https://republikainfo.com/europu-cekaju-articki-preuranjeni-minusi-u-doba-krize-energentima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Sep 2022 13:50:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[energenti]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[hladnoća]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[plin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=46536</guid>

					<description><![CDATA[<p>Arktičke hladnoće koje će tijekom sljedećeg tjedna zahvatiti zapadnu Europu, kako piše Bloomberg, a prenosi Jutarnji list, bit će prvi test koliko su Europljani voljni odgoditi početak grijanja u cilju uštede energije i olakšanja kućnih proračuna. Temperature u Londonu bit će gotovo 5 stupnjeva Celzijevih ispod prosjeka za ovaj dio godine te će se kretati [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/europu-cekaju-articki-preuranjeni-minusi-u-doba-krize-energentima/">Europu čekaju artički, preuranjeni minusi u doba krize energentima</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Arktičke hladnoće koje će tijekom sljedećeg tjedna zahvatiti zapadnu Europu, kako piše <a href="https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-09-24/europe-s-first-cold-snap-is-early-test-for-continent-in-crisis?srnd=premium-europe&amp;sref=y5EO99jE" target="_blank" rel="noopener">Bloomberg</a>, a prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/europu-iduci-tjedan-ceka-prvi-pravi-test-moglo-bi-se-posegnuti-za-ekstremnom-mjerom-15252404" target="_blank" rel="noopener">Jutarnji list</a>, bit će prvi test koliko su Europljani voljni odgoditi početak grijanja u cilju uštede energije i olakšanja kućnih proračuna.</p>
<p>Temperature u Londonu bit će gotovo 5 stupnjeva Celzijevih ispod prosjeka za ovaj dio godine te će se kretati do 6,5 stupnjeva tijekom noći na utorak prema prognostičaru Maxar Technologies Inc. U njemačkom gradu Frankfurtu, prema toj prognozi, bit će u srijedu 3,5 stupnjeva ispod uobičajenih razina u rujnu, dok će se dijelovi Francuske i Španjolske također suočiti s temperaturama 3 do 4 stupnja nižim od sezonske norme.</p>
<p>U međuvremenu, mrežni operateri razrađuju planove kako racionalizirati energiju ukoliko to bude potrebno predstojeće zime. Uz maksimalno iskorištene opcije zamjene ruskih isporuka prirodnog plina drugim izvorima, fokus je na smanjenju potražnje. U idealnoj situaciji, potrošači će to činiti dobrovoljno, no ako neće, postoji nekoliko mjera za kojima mrežni operateri mogu posegnuti, od kojih je najekstremnija organizirano gašenje.</p>
<p>&#8220;Početkom idućeg tjedna bit će još hladnije jer će arktički zrak pritjecati prema jugu, a jak sjeverni vjetar pojačat će osjećaj hladnoće&#8221;, navodi meteorološki ured Ujedinjene Kraljevine.</p>
<p>Sezona grijanja službeno počinje tek u listopadu, kada bi se temperature trebale vratiti u normalu, ali ovo će biti test stvarnosti kada je u pitanju disciplina u potrošnji energije u regiji u trenutku vlade pokušavaju smanjiti potrošnju u svim sektorima gospodarstva. Europska unija raspravlja, pak, o obvezujućem cilju smanjenja električne energije.</p>
<p>Dok vlade izdvajaju milijarde eura za potporu potrošačima koji se bore s rastućim troškovima energije, tinja nada da će mnogi ljudi držati svoje termostate isključenima, čak i u hladnijim mjesecima.</p>
<p>&#8220;Pojavljuju se neki znakovi smanjenja potražnje u kućanstvima zbog porasta maloprodajnih cijena&#8221;, priopćio je EnergyScan, platforma za analizu tržišta francuske energetske industrijske grupe Engie SA. &#8220;No, to tek treba biti potvrđeno u nadolazećim tjednima&#8221;, napominju.</p>
<p>Budući da se mnogi ljudi nakon ublažavanja i ukidanja covid mjera vraćaju u urede, potražnja za energijom trebala bi doseći vrhunac u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, pogotovo s obzirom na to da će biti daleko više uključenih svjetala kako dani postaju sve kraći.</p>
<p>U Velikoj Britaniji postoje naznake da ranojutarnja potražnja za plinom već raste ovog tjedna, kako pokazuju podaci mrežnog operatera National Grid Plc. Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana je, pak, bila mala, što naglašava problem da mirno vrijeme u kombinaciji s niskim temperaturama može biti izuzetno nezgodna situacije ove zime.</p>
<p>Očekuje se da će se temperature normalne za ovo doba godine vratiti do početka listopada, kada će se povećati i proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/europu-cekaju-articki-preuranjeni-minusi-u-doba-krize-energentima/">Europu čekaju artički, preuranjeni minusi u doba krize energentima</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
