“Dijeleći Vašu radost povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost, svi mi članovi Udruženja književnika Republike Srpske, kao istinskom prijstelju našeg naroda, želimo Vam čestitati dodjelom našeg najvišeg priznanja za zasluge na polju književnosti, Povelje Udruženja književnika Republike Srpske, kao i proglašenjem počasnim članom našeg Udruženja književnika koje djeluje na prostoru cijele Republike Srpske od 30. 10. 1993. godine do danas i okuplja oko 170 pisaca”, navode u pismu.

Pojašnjavaju da su počasni članovi UКRS-a i pisci: Vjačeslav Кuprijanov (Ruska Federacija), John Taylor (Sjedinjene Američke Države) i Giorgio Linguaglossa (Italija).

“Najljubaznije Vas molimo da nam date svoj pristanak, a uručenje Povelje Udruženja književnika Republike Srpske i knjižice počasnog člana bilo bi upriličeno u vrijeme Vašeg prvog dolaska u Banja Luku. Očekujući Vaš odgovor nasrdačnije Vas pozdravljamo i unaprijed zahvaljujemo”, navode iz Udruženja.

Ovo je samo još jedna od reakcija na dodjelu Nobelove nagrade austrijskom književniku čije je kontroverzno djelovanje tijekom ratnih događanja u BiH, Srbiji i Hrvatskoj te otvoreno stajanje na strani režima Slobodana Miloševića polučilo mnoge reakcije. Dok su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik Handkeu uputili čestitke na priznanju, ispred švedske Akademije znanosti se prosvjedovalo.

Handke je odlukom Skupštine Kantona Sarajevo proglašen ‘personom non grata’ i to na zahtjev SDA, zbog njegovih stavora reagirali su i u susjednoj Hrvastkoj, kao i iz svjetskih književnih i intelektualnih krugova, dok istodobno uživa nesebičnu podršku sa srpske strane.

/Republikinfo.com/

Objava PROKLETA AVLIJA Handke u Sarajevu nepoželjan, u Banja Luci počasni građanin pojavila se prvi puta na Republika.

Austrijski književnik i ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Peter Handke proglašen je nepoželjnom osobom u Sarajevu. Handke je javno podržavao Slobodana Miloševića i održao kratak govor na njegovu sprovodu, a Srbiju je opisao kao žrtvu rata. Dodjelu nagrade zbog svega su bojkotirale Hrvatska, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina te Turska.

Švedska doktorica i novinarka Christina Doctare koja je dobila Nobelovu nagradu 1988. godine za mir kao članica mirovnih snaga Ujedinjenih naroda vratila je to priznanje u znak prosvjeda protiv uručenja Nobelove nagrade Peteru Handkeu.

Handke je u studenom svoje kontroverzne stavove ponovio u razgovoru za tjednik Die Zeit.

“Niti jedna riječ koju sam napisao o Jugoslaviji nije pogrešna. Niti jedna. To je književnost”, rekao je Handke u studenom za Die Zeit.

Austrijski književnik, dijelom slovenskog porijekla, ponovno je osudio njemačku ulogu u događajima koji su prethodili srbijanskoj agresiji u Jugoslaviji te iznova Bošnjake opisao kao “muslimanske Srbe”.

“Kako je Njemačka mogla priznati Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, kad na ovom području više od trećine stanovništva čine pravoslavni i muslimanski Srbi. Tako je nastao bratoubilački rat, a nema gorih ratova od bratoubilačkih ratova”, rekao je Handke.

On je izjavio kako mu u njegovu angažmanu stalo do Jugoslavije, a ne do Srbije te je to objasnio svojim porijeklom.

“Ja sam Jugoslaven po majci i po ujaku koji živi u Mariboru. Moj djed je tada glasao za priključenje Koruške Jugoslaviji. Jugoslavija mi je nešto predstavljala. I zato je netočno da sam se zalagao za Srbiju. Meni je bilo stalo do Jugoslavije”, rekao je Handke.

On je isto tako ustvrdio da je Jugoslavija nastala kao “protuteža Hitlerovu Reichu”.

Handke je isto tako ustvrdio da nikada nije pokazivao simpatije za Slobodana Miloševića te da je njegov pogreb otišao zato što se srbijanski vođa “jedini zalagao za Jugoslaviju”.

“Ja se nikada nisam podčinio Miloševiću ni izvana ni iznutra”, rekao je Handke.

Miloševića je, kako kaže, vidio samo jednom prilikom posjeta u zatvoru u Scheveningenu kad ga je “htio saslušati”, piše HINA.

/Republikainfo.com/

Objava Tako je govorio Handke: Kako je Njemačka mogla priznati Hrvatsku, BiH i Srbiju kada većinu čine pravoslavni i muslimanski Srbi? pojavila se prvi puta na Republika.

Kontroverzni austrijski pisac nepoželjan u Sarajevu, po zahtjevu SDA

U obrazloženju o ovoj osluci iz Kantona Srajevo stoji da je Handke negirao genocid u Srebrenici usprkos presudama Međunarodnog suda u Haagu, a svoje stavove ne mijenja ni danas, uz to najavljujući dolazak u BiH i posjetu majkama Kravice i okoline Srebrenice.

Njegova posjeta BiH i Sarajevu bila bi dodatno poniženje za žrtve agresije, navode zastupnici. Derklaracija je prijedlog SDA, a dobila je jednoglasnu podršku u Skupštini KS.

Handke je svojim javnim nastupima, podsjeća se u Deklaraciji, u vrijeme agresije na BiH javno podržavao agresorski režim na čelu s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem te više puta i pored svih presuda Međunarodnog suda u Haagu negirao zločin genocida u Srebrenici.

Ističe se da Peter Handke ni danas ne mijenja svoje stavove pa u svom cinizmu ide i korak dalje te najavljuje svoj dolazak u BiH i posjetu majkama iz Kravice i okoline Srebrenice.

– Njegova eventualna posjeta našoj domovini i KS-u bi dodatno izazvala bijes i poniženje svih žrtava protekle agresije. U tom smislu vas molimo da na vrijeme spriječimo ovakav mogući scenarij na način da navedenog proglasimo nepoželjnom osobom u KS-u – naglašava se u Deklaraciji koja je danas jednoglasno usvojena na sjednici Skupštine KS.

Naime, jučer su u stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene Nobelove nagrade za 2019., uključujući i nagradu za književnost Petera Handkea. Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove potpore Miloševićevu režimu tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan dodjele priznanja organizirani prosvjedi ispred Švedske akademije i odluke da se Nobelova nagrada dodijeli Handkeu.

Zbog ovakve odluke Švedske akademije već prije ostavke je podnijelo i dvoje članova Nobelova odbora za književnost, Kristoffer Leandoer i Gun-Britt Sundstroem. Jedan od njih rekao je kako “ne želi da politički kriteriji budu iznad književnih”.

Leandoer i Sundstroem obznanili su svoju odluku da više neće sudjelovati u radu Nobelova odbora Švedske akademije u koji su imenovani na dvije godine.

Željko Komšić nepoželjan u hrvatskim mjestima

Inače, nepoželjnim je nakon prošlih općih izbora i izborom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zahvaljujući većini bošnjačkih glasova, proglašen i Željko Komšić. Čelnici općina i gradova, Livna, Čapljine, Širokog Brijega, Ljubuškog, Gruda, Posušja, Čitluka, Livna, kao i 11 općina u srednoj Bosni, u znak prosvjeda redom su isticali da je Komšić u njihovim općinama ‘persona non grata’, da neće biti službeno primljen sukladno dužnosti koju obnaša i da ne treba ni dolaziti.

Pravni stručnjaci o ovakvoj ‘praksi’ kažu da ovakvi potezi i proglašenja neke osobe nepoželjnom, na ovim razinama, nema pravnu snagu.

“To je potpuno pravno ništavna odluka koja donesena, jer donio je kako pravnici kažu, nenadležni organ. Proglašenje ‘osobe non grata’, mogu uraditi samo države, kada nekom strancu ne dozvole dolazak ili boravak na svojoj teritoriji onda proglašavaju ‘osobom non grata’, ali i to se vrlo rijetko radi. Ovo su apsolutno ništavni koraci i oni su smišljeni za politički i psihološki učinak. Ne bi smjeli pretpostaviti da bi se primjerice, neki lokalni dužnosnik odlučio poduzeti neku sankciju ili fizičku mjeru ako bi sutra ta osoba došla na tu teritoriju – to bi bila zloupotreba državne sile. Ja mislim da se to neće dogoditi, već da je smišljeno za proizvednju političkog i psihološkog učinka“, svojedobno je objasnio profesor ustavnog prava Kasim Trnka za medije komentirajući “nepoželjnog Komšića”.

/Republikainfo.com/

Objava Političko-psihološka odluka: Na zahtjev SDA Sarajevo Handkea proglasilo ‘personom non grata’ pojavila se prvi puta na Republika.