Tijekom prosvjeda, a kako izvješćuju gruzijski mediji, uhićeno je namjanje 200 ljudi, a na prosvjednike se upućuje i interventna policija, a prosvjednici se žele ukloniti i vodenim topovima, a mnogi su pretučeni.

State Depratment kaže da je potez gruzijske vlade u suprotnosti s danim obećanjem, a to je težnja prema punoj integraciji u Uniju i NATO. Washington je kritizirao i pretjeranu uporabu policijske sile protiv Gruzijaca, a na to je reagirala i EU, izvješćuju agencije.

Još jedna noć puna nasilja, još jedna noć policijske surovosti nad prosvjednicima koji žele da njihova zemlja krene u Europu, a ne da ostane pod kontrolom Moskve. No trnovit je to put, na kojem stoji policija i novoizabrana vlada koja je odustala od europskog sna. Za razliku od tisuća mladih kojima je to jedini cilj.

Gruzijci traže rješenje političke krize koja je podijelila zemlju. Većina njih, tvrdi kako su nedavni izbori bili namješteni i dirigirani iz Moskve. I da se nepravda mora ispraviti. Makar i na ulici.

Na strani prosvjednika gruzijska je proeuropska predsjednica, no njezin mandat je pri kraju. Uskoro ga treba produljiti novi parlament, a u njemu je većina ona proruska – što znači da je to produljenje mandata vrlo upitno.

Zbog “uvrjeda i ucjena” – Gruzija prekida pregovore s EU do 2028. iako 80% Gruzijaca podržava članstvo

Dmitrij Mevedev kao neslužbeni tumač vanjske politike Kremlja poslao je jasnu poruku prosvjednicima.

– U Gruziji je pokušaj neke nove obojene revolucije, nekog oblika narančaste. Dok jedan manji dio viče i divlja ulicama, većina mirno šuti. Ukratko rečeno – naši se susjedi vrlo brzo približavaju ukrajinskom putu prema propasti. Nakraju, to uvijek završi vrlo loše…, istaknuo je Medvedev.

Unatoč otvorenim prijetnjama iz Moskve, gruzijska oporba nastavlja s prosvjedima. Baš kao što policija nastavlja sa svojim brutalnim djelovanjem, jer lolakni izvori tvrde da su gotovo sve bolnice prepune ozlijeđenih prosvjednika.

Premijer Kobakhidze: Podsjećam da je Zurabišvili izgubila izbore

Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze reagirao je na izjavu predsjednice Salome Zurabišvili da neće otići s vlasti.

– Gospođi Salome Zurabišvili ostala su još četiri petka i ne može se na to naviknuti. Razumijem njezino emocionalno stanje, ali 29. prosinca morat će napustiti svoju rezidenciju i predati je legitimno izabranom predsjedniku. Podsjećam da je Zurabišvili izgubila izbore, izjavio je gruzijski premijer Kobakhidze.

EU upozorava Gruziju na ‘posljedice’ zbog nasilja

EU mogla bi uvesti sankcije zbog najnovijih događaja u Gruziji, rekla je u nedjelju nova visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.

– Jasno je da upotreba nasilja protiv mirnih prosvjednika nije prihvatljiva i (gruzijska) vlada treba poštivati volju gruzijskog naroda, ali i gruzijski ustav, rekla je Kallas tijekom posjeta Kijevu.

– Kada je riječ o Europskoj uniji, onda to jasno ima posljedice na naš odnos s Gruzijom, rekla je.

Kallas, bivša estonska premijerka, u nedjelju je preuzela dužnost glavnog diplomata EU-a.

Spomenula je sankcije i vizna ograničenja kao moguće korake, ali je rekla da će se o svim posljedicama razgovarati i dogovoriti zajedno sa zemljama članicama EU.

Gruziju su tri noći zaredom potresali masovni prosvjedi i nasilni sukobi između prosvjednika i policije, nakon što je premijer Irakli Kobahidze najavio da će zaustaviti pregovore o članstvu u EU.

Sankcije EU-a mogu se uvesti samo ako se s tim slože sve zemlje EU-a. To je trenutno upitno, ne samo zato što je mađarski premijer Viktor Orban nedavno izrazio potporu Kobakhidzeu.

SAD prekida strateško partnerstvo s Gruzijom

Sjedinjene Države objavile su da prekidaju strateško partnerstvo s Gruzijom zbog vladine odluke da prekine pregovore o pridruživanju Europskoj uniji.

Taj je potez slijedio nakon odluke proruske stranke Gruzijski san da prekine pregovore o pristupanju EU, što je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller nazvao “izdajom gruzijskog ustava” u objavi na platformi X-u.

– Odluka Gruzijskog sna da obustavi proces pristupanja Gruzije EU-u protivna je obećanju gruzijskom narodu sadržanom u njihovu ustavu da će težiti punoj integraciji u Europsku uniju i NATO, stoji u priopćenju američkog State Departmenta.

– Gruzijski narod velikom većinom podržava integraciju s Europom, nastavlja se. Suspendiranjem procesa pristupanja Gruzije EU-u, Gruzijski san odbacio je priliku za bližim vezama s Europom i učinio Gruziju podložnom Kremlju.

SAD je također kritizirao “pretjeranu upotrebu policijske sile protiv Gruzijaca koji žele ostvariti svoje pravo na okupljanje i izražavanje, uključujući slobodu mirnog prosvjeda”.

SAD je opisao postupke Gruzijskog sna kao “antidemokratske” i optužio stranku za podrivanje temeljnih vrijednosti demokracije, vladavine prava i ljudskih prava.

Gruzijska predsjednica: Jedina sam preostala legitimna institucija

Ispred gruzijskog parlamenta u glavnom gruzijskom gradu Tbilisiju sinoć su izbili sukobi između policije i proeuropskih prosvjednika koji su treću večer zaredom prosvjedovali protiv odluke o odgodi rasprave o pristupanju zemlje Europskoj uniji.

Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su gumene metke, suzavac i koristili vodene topove kako bi rastjerali prosvjednike koji su bacali zapaljiva sredstva, naveo je novinar agencije France Presse (AFP) koji je vidio plamen s prozora zgrade. Prosvjednici su podigli barikade na glavnoj aveniji u Tbilisiju, a odrržani su i u drugim gradovima Gruzije.

Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su “postupci nekih pojedinaca prisutnih na prosvjedima postali nasilni nedugo nakon njihova početka”. Na svaki prekršaj policija će reagirati primjereno i u skladu sa zakonom, dodalo je.

Dva prethodna prosvjeda, u četvrtak i petak, već su rastjerana vodenim topovima i suzavcem, a policija je uhitila više od stotinu ljudi.

Proeuropska predsjednica zemlje, Salome Zurabišvili, najavila je da neće okončati svoj mandat, koji završava u prosincu, dok se ne organiziraju novi parlamentarni izbori. Gruzijska predsjednica rekla je da parlament nema legitimitet te da “nelegitimni parlament ne može birati novog predsjednika i stoga neće biti inauguracije”.

Zurabišvili je na brifingu za novinare danas rekla da je predsjednička funkcija jedina preostala legitimna institucija u državi.

Dužnosnici prosvjeduju

Vladajuća stranka Gruzijski san, koju se optužuje za autoritarnost i proruske tendencije, osvojila je gotovo 54 posto glasova na izborima u listopadu za koje oporbene stranke tvrde da su bili namješteni. Najnoviji prosvjedi izazvani su odlukom vlade, optužene za prorusko i autoritarno skretanje, da odgodi rasprave o pristupanju ove kavkaske zemlje Europskoj uniji do 2028. godine.Stotine dužnosnika, uključujući one iz ministarstava vanjskih poslova, obrane i obrazovanja, kao i suce, izdali su zajedničke izjave u znak prosvjeda.

Oko 160 gruzijskih diplomata kritiziralo je tu odluku, rekavši da je protuustavna, s obzirom da je ulazak u EU definiran kao cilj u ustavu zemlje, i da je dovela do “međunarodne izolacije” zemlje. Mnogi gruzijski veleposlanici također su podnijeli ostavke u znak prosvjeda. Više od stotinu škola i sveučilišta obustavilo je svoje aktivnosti.

/Desk/

Objava Nastavljaju se masovni prosvjedi u Gruziji protiv odluke nove vlasti o stopiranju inegracije Gruzije u EU pojavila se prvi puta na Republika.

U priopćenju, vladajuća stranka Gruzijski san optužila je EU za “kaskadu uvrjeda”, za to da je pregovore o priključenju iskoristila za “ucjenu” i “organizaciju revolucije u zemlji”.

“Odlučili smo da nećemo pitanje otvaranja pregovora s Europskom unijom staviti na dnevni red do kraja 2028.. Također, odbijamo bilo kakva proračunska sredstva iz Europske unije do kraja 2028”.

Zemlja južnog Kavkaza sa 3.7 milijuna stanovnika je pridruživanje Europskoj uniji zapisala u ustav i tradicionalno je najviše prozapadno orijentirana od svih bivših sovjetskih republika.

Gruzijski odnosi s Bruxellesom naglo su nazadovali proteklih mjeseci. EU je ranije objavila da je gruzijski zahtjev za članstvo zamrznut.

Ankete pokazuju da oko 80 posto Gruzijaca podržava članstvo u EU i zastava Europske unije vijori se uz nacionalnu zastavu Gruzije na svim vladinim zgradama.

Gruzijski san uvjerava da se jednog dana želi pridružiti Europskoj uniji, no proteklih se godina uvijek iznova upušta u diplomatske razmirice s Bruxellesom i produbljuje odnose sa susjednom Rusijom.

Ranije u četvrtak, gruzijski premijer Irakli Kobakhidze rekao je novinarima da bi članstvo u EU-u moglo nauditi gruzijskom gospodarstvu, s obzirom na to da bi Tbilisi morao otkazati vizne dogovore i trgovinske sporazume s drugim zemljama.

EU je Gruziji dao status zemlje kandidatkinje u prosincu 2023., no kritizirao je određene zakone koje je otad progurao Gruzijski san, uključujući zakon o “stranim agentima” i o LGBTQ pravima, kao autoritarne, inspirirane Rusijom i preprekom članstvu.

Zapadne zemlje također su ocijenile da su izbori u listopadu, na kojima je blok Gruzijski san osvojio gotovo 54 posto glasova, bili puni nepravilnosti. Opozicijske stranke rekle su da su izbori lažirani i odbile su zauzeti svoja mjesta u parlamentu.

Europski parlament donio je rezoluciju u četvrtak kojom poziva na poništavanje izbora i njihovo ponovno raspisivanje, kao i uvođenje sankcija ključnim dužnosnicima Gruzijskog sna.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tijekom posjeta Kazahstanu u četvrtak pohvalio “hrabrost i karakter” gruzijskih vlasti u donošenju zakona o stranim agentima, koji su domaći kritičari usporedili s ruskim zakonodavstvom, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Zbog “uvrjeda i ucjena” – Gruzija prekida pregovore s EU do 2028. iako 80% Gruzijaca podržava članstvo pojavila se prvi puta na Republika.

Vladajuća stranka Gruzijski san objavila je u priopćenju da će “bezuvjetno povući prijedlog zakona koji smo podržavali bez rezervi”.

Navela je potrebu smanjenja “sukoba” u društvu odbacujući uz to “laži” koje je o prijedlogu zakona rekla “radikalna oporba”.

Prema tom zakonu sve gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobiju više od 20 posto svojih prihoda trebale bi se registrirati kao “strani agenti” ili bi bile kažnjene.

Gruzijski san prije je rekao da je zakon nužan kako bi se razotkrili kritičari Gruzijske pravoslavne crkve, jedne od najmoćnijih institucija u zemlji.

Izaslanstvo Europske unije pohvalilo je odluku o povlačenju zakona objavivši na Twitteru: “Pozdravljamo objavu vladajuće stranke o povlačenju nacrta zakona o ‘stanom utjecaju’.

“Ohrabrujemo sve političke vođe u Gruziji da nastave proeuropske reforme, na inkluzivan i konstruktivan način”, stoji u objavi na Twitteru.

Na zajedničkom brifingu koji su održale oporbene stranke nakon što je prijedlog zakona povučen, Giga Lemonjala, predstavnica stranke Droa, rekla je da će se prosvjedi nastaviti dok vlada službeno ne osudi prijedlog zakona o stranim agentima i oslobodi sve koji su pritvoreni za vrijeme prosvjeda.

Parlament je prvotno odobrio nacrt zakona u utorak, ali su se deseci tisuća prosvjednika zatim okupili ispred parlamenta, te ponovno u srijedu. Neki prosvjednici bacali su benzinske bombe, kamenje i plastične boce na policiju.

Razbijen je najmanje jedan prozor na zgradi parlamenta, a policijski automobil je prevrnut. Policija je upotrijebila suzavac, šok granate i vodene topove kako bi rastjerala okupljene, a rekla je da je tijekom prosvjeda u utorak uhićeno 77 ljudi.

Protivnici prijedloga zakona, uključujući gruzijsku predsjednicu Salome Zourabišvili, koja je rekla da će upotrijebiti pravo veta, usporedili su ga s ruskim zakonom iz 2012., koji je korišten za suzbijanje neslaganja s vlasti.

Gruzijska vlada kaže da je zakon sastavljen po uzoru na američke zakone o stranim agentima koji su na snazi od 1930-ih.

Gruzijska oporba dugo je kritizirala Gruzijski san zbog onoga što vidi kao pretjeranu bliskost s Moskvom. Rusija je podržavala separatiste u odcijepljenim gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.

Nacrt zakona razljutio je pristaše gruzijskog članstva u Europskoj uniji, nakon što su dužnosnici EU osudili nacrt zakona i rekli da će zakomplicirati put Gruzije ka pridruživanju bloku.

Europska unija prošle godine odbila je Gruziji dodijeliti status kandidata uz Moldaviju i Ukrajinu, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi.

Objava Nakon velikih prosvjeda – Vlast u Gruziji odustala od prijedloga zakona o “stranim agentima” pojavila se prvi puta na Republika.

Nekolicina iz gomile je na policiju bacala molotovljeve koktele i kamenje, a policija je upotrijebila vodene topove i suzavac u pokušaju da rastjera tisuće prosvjednika koji strahuju da bi nacrt zakona mogao naštetiti nadama južnokavkaske zemlje za članstvo u Europskoj uniji, prenosi HINA.

Na društvenim mrežama kruže snimke koje prikazuju prosvjednike kako razbijaju barikade i pokušavaju ući u zgradu parlamenta dok na ulici bijesne neredi.

“Došao sam ovamo jer znam da moja zemlja pripada Europi, ali moja vlada to ne razumije”, rekao je 30-godišnji prosvjednik Demetre Shanshiashvili.

Woman holding an EU flag facing water cannon by herself. Happening now in #Tbilisi. Georgian people are out in the streets to defend the country’s European future amid ruling party’s adoption of Russian foreign agent law.

Georgia’s future will be European. #NoToRussianLaw pic.twitter.com/7sYqAUfmBw

— Katie Shoshiashvili (@KShoshiashvili) March 7, 2023

“Ovdje smo da zaštitimo svoju zemlju jer ne želimo ponovno biti dio Rusije”, dodao je, govoreći o gotovo dva stoljeća koja je Gruzija provela kao dio Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza.

Zakon, koji podržava vladajući blok ‘Gruzijski san‘, predviđa da se organizacije koje primaju više od 20 posto financiranja iz inozemstva registriraju kao “strani agenti” i da budu podvrgnute nadzoru Ministarstva pravde, u suprotnom će se suočiti sa znatnim novčanim kaznama.

Kritičari su rekli da to podsjeća na zakon iz 2012. u Rusiji koji se od tada koristi za suzbijanje neistomišljenika.

Gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili, koja želi staviti veto na zakon ako se nađe na njezinom stolu, rekla je da je na strani prosvjednika.

“Vi predstavljate slobodnu Gruziju, Gruziju koja svoju budućnost vidi na Zapadu i nikome neće dopustiti da vam tu budućnost oduzme”, rekla je u obraćanju snimljenom u Sjedinjenim Državama, gdje boravi u službenom posjetu.

“Nikome ne treba ovaj zakon… svi koji su glasali za ovaj zakon prekršili su ustav”, rekla je. Parlament, međutim, može nadjačati njezin veto.

Irakli Pavelnišvili, aktivist za građanske prava i opozicijski političar kazao je kako je zakon koji se predlaže protivan nacionalnim interesima Gruzije te je protiv njihovih europskih aspiracija.

“Cijela međunarodna zajednica i gruzijska zajednica su suglasne oko ove teme”, rekao je.

#Georgia 🇬🇪: protesters sing the Georgian national anthem as they refuse to be scattered by riot police in #Tbilisi. pic.twitter.com/KKRX2RRQ4t

— Thomas van Linge (@ThomasVLinge) March 7, 2023

Podsjetimo, jučer je oko ovog zakona u gruzijskom parlamentu izbila tučnjava i između zastupnika.

Video iz zgrade parlamenta u glavnom gradu Tbilisiju pokazuje kratku, ali nasilnu tučnjavu nakon što je, čini se, predsjednik odbora za pravna pitanja udario čelnika oporbene stranke Ujedinjenog nacionalnog pokreta, koja se protivi prijedlogu zakona.

Prethodno je zakon bez problema prošao prvo parlamentarno čitanje, izvijestili su gruzijski mediji.

Neki od prosvjednika okupljenih ispred zgrade parlamenta nosili su gruzijske zastave, zastave Europske unije i SAD-a i uzvikivali političarima unutar zakonodavnog tijela: “Ne ruskom zakonu” i “Vi ste Rusi”.

Mnogi Gruzijci na Rusiju gledaju kao na neprijatelja, nakon što je Moskva podržala separatiste u odcijepljenim gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji 1990-ih. Stotine tisuća Gruzijaca i dalje su interno raseljene unutar zemlje nakon nekoliko krvavih etničkih sukoba.

Govoreći u Berlinu ranije u utorak, gruzijski premijer Giorgi Garibašvili ponovno je potvrdio svoju potporu zakonu, rekavši da predložene odredbe o stranim agentima zadovoljavaju “europske i globalne standarde”.

Sjedinjene Države pomno prate razvoj događaja u Gruziji, rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

Vladajuća stranka, koja kaže da želi pridruživanje Gruzije Europskoj uniji, optužila je kritičare zakona da se protive Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi, jednoj od najuglednijih i najutjecajnijih institucija u zemlji. U ponedjeljak je saslušanje odbora o zakonu završilo fizičkom tučnjavom u parlamentu.

Više od 60 organizacija civilnog društva i medijskih kuća reklo je da se neće pridržavati prijedloga zakona ako bude potpisan.

Gruzijska vlada se posljednjih godina suočila s kritikama promatrača, koji kažu da zemlja srlja prema autoritarizmu. EU je u lipnju odbio dodijeliti Gruziji status kandidata zajedno s Moldavijom i Ukrajinom, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Prosvjedi u Gruziji: “Ne želimo opet biti Rusija” pojavila se prvi puta na Republika.

Dovoz robe preko Gruzije, kao i drugih zemalja poput Armenije i Azerbajdžana, pomoglo je Rusiji da prebrodi gospodarsku krizu izazvanu invazijom na Ukrajinu, prenosi Smještena na Kavkazu na krajnjem jugoistoku Europe, Gruzija nudi najbrži kopneni put do Turske, koja je postala jedna od glavnih trgovačkih poveznica Rusije sa Zapadom. Tako Turska, ali i Gruzija kao tranzitna zemlja, višestruko profitiraju od trgovine s Rusijom u vrijeme kada je ta zemlja zbog agresije na Ukrajinu pod višestrukim sankcijama Zapada.

Istodobno, Turska kao članica NATO-a, Švedskoj i Finskoj uvjetuje članstvo u Alijansi izručenjem oko, kako navode, 130 terorista prije nego što turski parlament potvrdi njihov zahtjev za pridruženje NATO-u.

Podsjetimo da su ove dvije države nakon ruske invazije na Ukrajinu zatražile članstvo u NATO-u, a to mora potvrditi svih 30 članica Saveza.

Turska je posebice istaknula Švedsku kao državu koja mora zauzeti jasan stav protiv osoba koje Ankara smatra teroristima, a većinom se radi o kurdskim militantima, a Ankara tu skupinu također krivi za pokušaj državnog udara 2016.

Švedska i Finska su u lipnju 2022. s Turskom potpisale sporazum o izručenju traženih osoba kako bi premostile prigovore Ankare i pridružile se NATO-u.

“Rekli smo im, ako nam ne predate teroriste, vaš zahtjev u parlamentu neće proći”, rekao je turski predsjednik Erdogan aludirajući na zajedničku konferenciju za novinare u studenom sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.

Kilometarske karavane kamiona prema Rusiji

“Svaki dan karavana kamiona proteže se kilometrima duž planinske autoceste u Gruziji, blizu granice s Rusijom. Čini se da je red svakim danom sve duži. Kamioni čekaju danima sa svojim teretom – dijelovima automobila, industrijskim materijalima, kemikalijama, čak i papirom za vrećice čaja – da prijeđu granicu na putovanju koje obično počinje u Turskoj, a završava u ruskim mjestima i gradovima gdje je zapadna roba vrlo tražena“, piše New York Times, prenosi Jutarnji list.

Prema istraživanju koje je proveo TBC Capital, vodeća gruzijska investicijska banka, tijekom prvih šest mjeseci 2022. teretni tranzit između Turske i Rusije je utrostručen i veći dio prometa odvija se gruzijskim cestama. Kako piše New York Times, pozivajući na podatke carinskih službi, u prosincu je kolona kamiona u prosjeku bila više no dvostruko duža no godinu dana ranije. Pritom je promet daleko veći nego što to granični prijelaz može podnijeti.

Paralelno, ruska carina radi na proširenju broja traka, dok Gruzija gradi tunel dug više od devet kilometara kroz najproblematičniji dio autoceste koji povremeno blokiraju lavine.

Redovi se ponekad protežu sve do glavnog grada Gruzije, Tbilisija, oko 170 kilometara od granice, s posebnim parkiralištima duž zaobilaznice na kojima se vozači kamiona mogu odmoriti. Dugo čekanje navodi mnoge vozače da skrenu s puta i uđu u Rusiju kroz susjedni Azerbajdžan, dodajući putovanju nekoliko dana, piše NYT, uz opasku kako je nemoguće precizirati koliko je europskog tereta koji prelazi Gruziju pod sankcijama Europske unije. No, ovakva pojava kao ključna poveznica u trgovini s Rusijom smatra se potencijalnom rupom u zakonima Europske unije.

“Gruzijska vlada inzistira na tome da strogo provodi zapadne sankcije i da su mnoge pošiljke odbijene. No, protivnici vladajuće stranke u Saboru kažu da roba i novac uglavnom nesmetano prolaze. Slučaj Gruzije naglašava kako su treće zemlje omogućile državama pod sankcijama da zaobiđu trgovinska ograničenja“, rekla je Maria Shagina, viša istraživačica na Međunarodnom institutu za strateške studije. Dodala je kako Gruzija balansira između svoje službene prozapadne orijentacije i ekonomske ovisnosti o Rusiji. Po Shagin, brzorastući obim trgovine mogao bi prevladati sposobnost Gruzije da provede sankcije.

Dok Rusija proizvodi većinu svoje vlastite hrane i prima robu široke potrošnje iz Azije, gruzijska ruta pomogla joj je da riješi problem s nedostatkom europskih dijelova i sirovina za tvornice, izjavio je Ivan Fedjakov, koji vodi InfoLine, rusku tržišnu konzultantsku tvrtku koja savjetuje tvrtke o kako preživjeti pod trenutnim ograničenjima.

“Glavni problem bio je s industrijskim teretom”, rekao je.

Na primjer, piše list, Rusija proizvodi puno čaja, ali uvozi filter papir koji se koristi u vrećicama čaja. U travnju prošle godine EU je zabranio izvoz tog papira u Rusiju, zbog čega su ruske tvornice morale tražiti alternativu iz Kine i Turske. Ruta preko Gruzije pomogla je u isporuci proizvoda u Rusiju, pomažući ujedno tvornicama da opstanu i očuvaju radna mjesta.

Ekonomisti kažu da bi poticaj gruzijskom gospodarstvu mogao biti prevelik za tvrtke i vladu da bi mu se mogli oduprijeti.

“Kada nemate čvrst politički stav, u većini slučajeva posao uvijek traži profit”, rekao je Giorgi Mzhavanadze, viši suradnik u TBC Capitalu, ogranku investicijskog bankarstva najveće gruzijske banke. Turske i ruske tvrtke, naglasio je, koriste Gruziju kao tranzitnu zemlju i mi je ne kažnjavamo.

Najveća gruzijska morska luka, Poti na Crnom moru, radi na ambicioznom proširenju koje bi udvostručilo njezin kapacitet i omogućilo prihvat većih brodova. “Projekt, započet prije rata, sada se čini ispravnijom odlukom nego prije“, rekao je Iain Rawlinson, glavni komercijalni direktor APM Terminala, operatera luke Poti sa sjedištem u Nizozemskoj.

Nakon invazije na Ukrajinu, APM Terminals prekinuo je poslovne veze s Rusijom, ali nakon što se teret iskrca u Gruziji, tvrtka ne zna niti kontrolira kamo ide, priznao je Rawlinson.

“Što se događa s teretom nakon što nas napusti – nemamo uvid u to”, rekao je uz dodatak kako je većina trgovine koju obrađuje njegova luka namijenjena središnjoj Aziji, a ne Rusiji.

/Desk/

Objava LUKAVA ERDOGANOVA IGRA – Dok Uvjetuje Švedskoj i Finskoj članstvo u NATO-u, Turska trostruko povećala trgovinski promet s Rusijom i to – preko Gruzije pojavila se prvi puta na Republika.

“Pozivamo države da pojačaju političku i praktičnu, uključujući vojnu podršku kandidatima za NATO i partnerima koji su izloženi ruskom pritisku i pokušajima zastrašivanja, naročito Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldavija”, poručili su.

S tim u svezi, Parlamentarna skupština NATO-a savjetovala je državama da na vrijeme provedu “Prilagođene mjere podrške” koje su usvojene u lipnju 2022. godine na summitu u Madridu, a koje propisuju upravo poboljšanje obrambenih sposobnosti Gruzije, Moldavije te Bosne i Hercegovine.

U kontekstu proširenja NATO-a, Parlamentarna skupština su pozdravili aktivnosti koje su vezane za ulazak Švedske i Finske u Alijansu, ali su se osvrnuli i na put BiH ka ovoj organizaciji.

“Pozdravljamo poziv Finskoj i Švedskoj da se pridruže Alijansi, a koji je ratificiran od skoro svih parlamenata država članica. Ponavljamo i nepokolebljivu podršku politici otvorenih vrata NATO-a i euroatlantskih integracija Ukrajine, Gruzije te Bosne i Hercegovine”, priopćili su.

Naglašeno je kako se mora pružiti podrška izgradnji i otpornosti zemalja.

“Pozivamo države da pojačaju podršku ugroženim partnerima, BiH, Gruziji i Moldaviji te da im pomognu u izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju političke nezavisnosti, te da nastave podržavati euroatlantske integracije Gruzije i Bosne i Hercegovine”, poručili su u rezoluciji iz Parlamentarne skupštine NATO-a.

Inače, Parlamentarna skupština NATO-a osnovana je 1955. godine i služi kao savjetodavno tijelo i međuparlamentarna organizacija za države članice NATO-a te na neki način predstavlja sponu između vojnopolitičke organizacije i parlamenata članica. Kao i druge rezolucije, ni ova nije obvezujuća za članice, ali služi kao preporuka za daljnje djelovanje.

Objava NATO poziva članice na snažniju podršku Moldaviji, Gruziji i BiH – “Naročito izloženi ruskom pritisku i zastrašivanju” pojavila se prvi puta na Republika.

“Predlažemo da se Ukrajini da status kandidatkinje. Ukrajina je jasno pokazala predanost životu prema europskim vrijednostima i standardima i uputila se, prije rata, na put prema Europskoj uniji”, napisala je na Twitteru predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, dodavši da zemlja mora provesti brojne važne reforme.

Ona je u Bruxellesu izjavila da “Ukrajini i Moldaviji treba dati europsku perspektivu”.

Status zemlje kandidatkinje za prijem u EU tako bi imale Ukrajina i Moldavija, a Gruzija, koja je takođe podnijela zahtjev, je potencijalni kandidat.

Komisija je time stvorila osnovu za moguću odluku država članica EU-a. Šefovi država i vlada članica EU će to razmatrati na summitu 23. lipnja.

Rat pokazuje da su „ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti”

Ursula von der Leyen je rekla kako je “Ukrajina jasno pokazala kako poštuje europske vrijednosti i želi živjeti u skladu s njenim standardima”.

“Rat pokazuje da su ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti. Ukrajina zaslužuje status kandidata. Proces pristupanja je vođen zaslugama. Sada je u rukama Ukrajine oblikovanje njene budućnost”, rekla je ona, pri tom pohvalivši “snažnu demokraciju u Ukrajini i učinovitu administraciju, koja je funkcionirala i pod stres testom ruskog napada.

Posljednjih godina Ukrajina je već usvojila 70 posto pravila EU-a.

Kako piše Deutsche Welle prema preporuci Komisije EU-a, Gruzija bi trebala dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene uvjete. Ova zemlja će, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, u početku biti samo potencijalni kandidat za pristupanje, piše DW.

Ukrajina, koja ima više od 40 milijuna stanovnika, podnijela je zahtjev za članstvo u EU prije oko tri i pol mjeseca, ubrzo nakon početka ruske invazije. Nedugo nakon toga, Moldavija i Gruzija također su podnijele prijave za članstvo. Moldavija ima oko 2,6 milijuna stanovnika, Gruzija oko 3,7 milijuna.

Ukrajina i Moldavija brže od BiH i Kosova?

Status kandidata za koji se očekuje da Ukrajina i Moldavija dobiju na summitu EU 23. lipnja znači da EU ima ozbiljne planove za početak pregovora o 35 pregovaračkih poglavlja – da ih jednog dana i primi.

Taj proces traje vrlo različito. Finska je najbrže prošla kroz proces pristupanja  – za samo tri godine. Kandidat Turska je zatražila prijem u EU – prije 35 godina! Do sada nije zatvoreno ni jedno poglavlje, pa su pristupni pregovori ‘de facto’ zamrznuti.

Ukrajina i Moldavija bi dobivanjem statusa kandidata – prestigle Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Iako je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo 2016. – još nije dobila status kandidata jer državne institucije ne funkcioniraju. A Kosovo, koje nisu priznale sve države EU, nije se ni moglo prijaviti za članstvo.

Pregovori bi trebali – ali nikako da počnu – s kandidatima Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U ovom trenutku, međutim, članica EU Bugarska blokira ovaj korak. Srbija i Crna Gora pregovaraju o pristupanju, uz spor napredak. Ministar vanjskih poslova Austrije Alexsander Schalenberg je u jednom intervjuu zahtijevao da se – istovremeno sa odlukom o Ukrajini da novi zamah pregovorima sa zemljama Balkana. Te zemlje se ne smiju zaboraviti.

EU već ima problam sa uvezenim sukobima

Iskustvo pokazuje da proces pridruživanja koji bi mogao početi za Ukrajinu i Moldaviju nije zabetoniran. U ovisnosti od podnositelja zahtjeva, EU je fleksibilna u pogledu kriterija. Pošto sve države članice moraju pristati na svaki pregovarački korak, s godinama se mogu pojaviti razne zapreke i brige.

Međutim, EU ne želi ponoviti pogrešku: 2004. je primila Cipar, iako je Turska okupirala sjever države kršeći međunarodno pravo. Ponovno ujedinjenje je propalo zbog odbijanja ciparskih Grka na jugu. Ovaj sukob je uvezen u EU i do danas nije riješen.

Pošto i Ukrajina i Moldavija imaju teritorijalne sukobe s Rusijom ili sa separatistima koje podržava Rusija, stvarno pristupanje je još uvijek daleko. Prema sadašnjim pravilima igre, ovi sukobi oko Donbasa i Krima (Ukrajina), kao i Pridnjestrovlja (Moldavija) ​​morali bi prethodno biti riješeni.

Dužnosnici EU su se također bavili i financijskim izazovima. Pristupanje Ukrajine, koja je danas siromašna u usporedbi s EU, preusmjerilo bi subvencije – s dalekosežnim posljedicama po današnje primatelje u središnjoj Europi. Sustav poljoprivrednih subvencija morao bi se potpuno promijeniti jer bi Ukrajina, koja bi bila po površini najveća zemlja EU – sa sobom donijela ogromne obradive površine. Ali to je budućnost koja će biti relevantna tek za nekoliko desetljeća.

Nisu svi u EU istog mišljenja

Na osnovu ove preporuke Komisije, države EU sada moraju odlučiti kako dalje. Do sada su se stavovi članica EU na ovu temu vrlo razlikovali.

Francuski predsjednik Emmaneul Macron je još prije nekolo tjedana istaknuo da bi pregovori s Ukrajinom mogli trajati godinama ili čak desetljećima. Ni njemački diplomati u EU-u nisu ljubitelji brzog pristupanja.

Prema riječima diplomata, zemlje poput Portugala i Nizozemske smatraju da je davanje statusa kandidata tim državama u istočnoj Europi preuranjeno i čisto simbolično, piše DW.

/desk/

Objava EK podržala ideju Ukrajine i Gruzije kao kandidatkinje za EU. Von der Leyen kaže: Zaslužuju jer ginu za europske vrijednosti”. Ne misle svi tako. pojavila se prvi puta na Republika.

Geoana je jučer rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje obrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”, prenosi Klix.

Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

Podsjetimo da je Rusija 24. veljače započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Europi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Europe.

Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva točka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko marionetskih lokalnih političara.

Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO priopćio da je spreman ponuditi dodatna sigurnosna jamstva i pojačati suradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

Slična je situacija i u drugim dijelovima Europe. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u zbog bojazni od ruske agresije.

/Desk/

Objava Upozorenje iz NATO-a: Gruzija i BiH mogle bi uskoro postati mete Rusije preko marionetskih lokalnih političara pojavila se prvi puta na Republika.

Generalni tajnik NATO-a je upozorio kako očekuju daljnju eskalaciju u odnosima s državama istočne Europ te je naglasio kako će NATO Ukrajini isporučiti još više oružja te da će učiniti više za partnere kao što su Bosna i Hercegovina i Gruzija, države koje su, rekao je, ranjive na ruske prijetnje i utjecaj, prenosi Klix.ba.

Također, NATO će pozvati svoje saveznike da pomognu i također isporuče dodatno oružje Ukrajini.

“NATO neće priznati rusku okupaciju u Ukrajini, a posebno okupaciju Krima, naglasio je Stoltenberg jasan stav NATO saveza po ovom pitanju.

Što se tiče odnosa sa Finskom i Švedskom koje još uvijek nisu članice NATO saveza, Stoltenberg je izjavio da će savez poštovati volju ove dvije države ukoliko budu željele priključiti se Savezu.

Iz NATO očekuju da će se pojaviti dodatni dokazi ruskih zločina prema civilima i ratnih zločina, a na koncu je poručio da je “NATO naučio lekciju iz Ukrajine o tome da je potrebno pomoći državama koje nisu u NATO ili Europskoj uniji”. “NATO će razmisliti kako pomoći tim državama i razmotriti što može uraditi za Bosnu i Hercegovinu i Gruziju, rekao je glavni tajnik NATO-a.

/Republika/

Objava Stoltenberg: NATO je naučio lekciju iz Ukrajine – Učiniti ćemo više za BiH i Gruziju koje su ranjive na ruske prijetnje i utjecaj pojavila se prvi puta na Republika.

“Ulazak NATO-a u borbu u Ukrajini mogao bi voditi širenju rata u Europi i povećanju patnji. Naša je odgovornost da učinimo sve da se rat ne proširi izvan Ukrajine jer bi to dovelo do još većeg stradanja”, rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.

Ukrajinski dužnosnici pozvali su na zonu zabrane letova iznad Ukrajine kako bi obustavili rusko krvoproliće te u dramatičnom upozorenju pozvali i NATO-ve vojnike u pomoć dok Rusija ne “pretvori cijelu zemlju u pustinju”.

“Uspostava zone zabrane leta iznad Ukrajine značila bi da NATO mora osiguravati taj prostor i NATO-ovi zrakoplovi morali bi rušiti ruske”, rekao je Stolteneberg.

“Ako to napravimo pokrenut ćemo rat u cijeloj Europi”, objasnio je nakon završetka izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova 30 zemalja NATO-a.

“Zato smo donijeli ovu bolnu odluku da kaznimo Rusiju, ali da se ne uključimo u rat”, rekao je na konferenciji za novinare

Upozorio je da Rusi u napadima na Ukrajinu rabe i zakonom zabranjene kazetne bombe.

“Vidjeli smo korištenje kazetnih bombi i vidjeli smo izvješća o uporabi drugog oružja koje je zabranjeno međunarodni zakonom”, rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu.
“Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na odabir vlastitog puta”

Među ostalim, Stoltenberg se osvrnuo na pitanje BiH i Gruzije.

“NATO saveznici pružaju potporu već godinama Gruziji i BiH. Izgrađujemo kapacitete, imamo centre za obuku u Gruziji, provodimo zajedničke vježbe i provodimo različite aktivnosti. Nismo donijeli nikakve konačne odluke, ali postoji kosenzus da moramo napraviti više za ove zemlje kako bismo osnažili njihove obrambene i sigurnosne institucije i proveli reforme.

Na primjeru Ukrajine smo vidjeli da su oni izloženi riziku, možda i potencijalim napadima od strane ruskih vojnih snaga. NATO saveznici pružaju podršku Ukrajini, morate upamtiti da već godinama to činimo, sada smo pojačali svoje napore i to je ključno u ovom trenutku. Što se tiče zone zabrane letova, saveznici su se složili da ne bismo trebali imati NATO avione iznad ukrajinskog teritorija. NATO ne želi rat s Rusijom. Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na odabir vlastitog puta. S toga, NATO mora podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Puno je toga na kocki. Hoće li prevladati demokracija ili autoritativni režim i pitanje je u kakvom svijetu želimo živjeti”, rekao je.

“Ovo je Putinov rat”

Rekao je i kako Rusija provodi brutalnu i neizazvanu agresiju Ukrajine koju NATO i cijeli svijet osuđuju.

“To je najgore vojna agresija u Europi u više destljeća. Brojni su gradovi pod opsadom, bolnice, škole i brojne zgrade izložene su granatiranju. Sinoć smo svjedočili nesmotrenim djelovanjima i rakterinaju nuklearne elektrane i brojni su civli ozlijeđeni i poginuli. Dani koji dolaze bit će još u gori uz još smrti, ispaštanja dok ruske snage donose teže naoružanje.

Na našem današnjem sastanku ukrajinski ministar vanjskih poslova obratio se kolegama, a saveznici su izrazili svoje poštovanje prema ukrajinskoj hrabrosti. Mjesecima smo upozoravali da Putin želi napasti Ukrajinu i zato su NATO saveznici ulagali napore kako bi pronašli diplomatska rješenja no istovremeno smo bili jasni o tome da će Rusija platiti visoku cijenu za agresiju protiv Ukrajine. Rusija upravo plaća tu cijenu. Ovo je Putinov rat. Onaj koji je odabrao, isplanirao i koji vodi protiv mirne zemlje”, kaže.

Rekao je i kako pozivaju Putina da smjesta zaustavi rat, povuče sve trupe iz Ukrajine i uousti se u ikrene diplomatske napore.

“Saveznici NATO-a pojačali su potporu Ukrajini i pomažu u pravu ove zemlje da se brani prema Povelji UN-a. Ministri su danas razgovarali o odogovru na krizu i drugotočne posljedice za sigurnost. Već smo osnažili snage na moru, na kopnu i u zraku. Saveznici su poslali još tisuće dodatnih trupa na istočne granice saveza. Imamo više od 130 aviona u stanju pripravnosti kao i 200 brodova od sjevera do Sredozemlja.

Napravit ćemo sve što trebamo da zaštitimo svaki pedalj NATO teritorija, naša je zadaća brinuti se za sigurnost naših zemalja članica, imamo odgovornst brinuti da sukob ne eskalira i proširi se izvan Ukrajine jer bi to bilo još opasnije, razornije i uz još više žrtava i patnje. NATO ne želi rat s Rusijom. Ambijcija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i zabraniti drugim zemljama mogućnost odabira svog puta”.

“Nećemo krenuti u Ukrajinu”

Naglasio je kako je NATO spreman na razgovore kako bi izbjegli eskalaciju.

“U ovom opasnom trenutku nijedna zemlja i kontinent ne mogu sami. Putin nas nije uspio podijeliti, NATO je odlučniji nego ikad. Danas popodne ću razgovarati s ministrima vanjskih poslova NATO-a kako bismo odgovorili na ovu krizu.

Nesmotrene aktivnosti oko nuklearne elektrane samo pocrtavaju opasnosti ovog rata. Rat je opasan, imati borbe i vojno djelovanje oko nuklearne elektrane samo doprinosi opasnosti i stoga je još i važnije da Putin okonča rat i povuče sve trupe iz Ukrajine”, naglašava.

Ističe: “Predsjednik Putin je sasvim podcijenio snagu ukrajinskih obrambenih snaga. To je, kao prvo i osnovno, rezultat hrabrosti ukrajinskih obrambenih snaga, ukrajinskog naroda i predsjendika Zelenskog koji je zaista osnažio njihov moral. Mi smo im morali pomoći. Imamo odgovornost spriječiti da ovaj rat eskalira izvan Ukrajine. Nećemo krenuti u Ukrajinu niti na kopnu niti u zračni prostor”.

Objava Stoltenberg: NATO neće zabraniti letove iznad Ukrajine, pokrenuli bi rat u cijeloj Europi. Ne želimo rat s Rusijom. Moramo podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom” pojavila se prvi puta na Republika.