Nakon oštre policijske reakcije na prosvjede učenika koji posljednjih dana potresaju Francusku, vlada pokušava promijeniti pristup, prenosi CNN.

Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez naredio je policiji da prestane koristiti određenu vrstu šok-granata, nakon što je jednom tinejdžeru tijekom prosvjeda početkom tjedna raznesena šaka.

Vlada istodobno poručuje da je spremna ozbiljnije saslušati zahtjeve učenika. No, budući da su stotine škola i dalje blokirane, a nove demonstracije već najavljene, ostaje pitanje hoće li takav zaokret biti dovoljan za smirivanje situacije.

Macron traži „empatiju“ prema učenicima

Nakon velikog dana prosvjeda u utorak, predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od policije više „empatije“ i „pedagogije“ u postupanju prema učenicima.

Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da je Macron istodobno naglasio potrebu očuvanja javnog reda i odlučnog reagiranja u slučaju ozbiljnog nasilja, ali uz maksimalnu proporcionalnost.

„Ne odnosimo se prema pokretu srednjoškolaca na isti način kao prema pokretu odraslih“, rekao je Nuñez.

On je potvrdio da je policijskim snagama naredio da ne koriste vrstu šok-granata koja se povezuje s teškom ozljedom tinejdžera tijekom prosvjeda u ponedjeljak.

Istodobno je otvoreno 18 istraga o postupanju policijskih službenika tijekom prosvjeda. Istražitelji trebaju utvrditi jesu li policijske reakcije bile proporcionalne situaciji.

Vlada obećava dodatna ulaganja

Francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da će srednje škole do kraja tjedna dio redovne nastave zamijeniti svojevrsnim „razdobljem interne demokracije“, tijekom kojeg bi učenici mogli iznijeti svoje probleme i raspravljati o mogućim rješenjima.

Lecornu je pritom odbacio tvrdnje o sustavnoj policijskoj represiji, ali je osudio nasilje koje se pojavilo na marginama uglavnom mirnih prosvjeda.

U obraćanju naciji najavio je i da će parlament 12. studenoga raspravljati o prijedlogu proračuna koji predviđa 64 milijarde eura za obrazovanje, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

Vlada je također pokrenula pet inicijativa usmjerenih na probleme učenika. One uključuju obnovu školskih objekata, poboljšanje rasporeda nastave i stvaranje više mogućnosti za učenike da iznesu svoje stavove.

„Imamo obvezu slušati ih. Ozbiljno shvatiti mlade znači podržati njihovo sudjelovanje, ali s njima podijeliti i poteškoće i ograničenja“, rekao je Lecornu.

Učenici traže milijarde za obrazovanje

Glavni zahtjevi učenika odnose se na veći broj nastavnika, manje razrede i školske zgrade bolje prilagođene klimatskim uvjetima.

Studentski i učenički sindikati traže i ulaganje od 10 milijardi eura u srednjoškolsko i visoko obrazovanje.

Njihov paket od deset zahtjeva uključuje smanjenje opterećenja učenika, promjenu kontroverznog sustava upisa na sveučilišta, zaustavljanje policijskog nasilja prema učenicima te izgradnju većeg broja smještajnih kapaciteta za studente.

Sabrine Kharbach, glasnogovornica sindikata Union Étudiante, poručila je da će blokade škola trajati sve dok se njihovi zahtjevi ne ispune.

Učenička aktivistica Anaïs Ella također je kritizirala premijerove najave, tvrdeći da vlada nije odgovorila na ključne zahtjeve učenika.

Prema njezinim riječima, dio najavljenih mjera, poput popunjavanja nastavničkih mjesta u razredima završnih godina, predstavlja tek „osnovu obrazovnog sustava“.

„Mi smo oni koji su najizravnije pogođeni nacionalnim obrazovnim sustavom, a ipak nas se zapravo ne sluša“, rekla je.

Više od 200 škola bilo zatvoreno

Prosvjedi se nastavljaju diljem zemlje.

U četvrtak su 224 srednje škole bile zatvorene, što je oko 30 posto manje nego u srijedu ujutro, prema podacima francuskog Ministarstva obrazovanja. Ministarstvo navodi da je unatoč tome 94 posto srednjih škola bilo potpuno ili djelomično otvoreno.

Tijekom prosvjeda u utorak uhićeno je 488 osoba, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.

Broj učenika koji su sudjelovali u blokadama škola u srijedu bio je znatno manji od stotina tisuća ljudi koji su u utorak zajedno sa sindikatima izašli na ulice diljem Francuske.

No činjenica da se blokade nastavljaju pokazuje da nezadovoljstvo među učenicima nije nestalo.

Učenički sindikati najavili su novi dan prosvjeda za 17. listopada, dok je pet velikih sindikata zaposlenih u obrazovanju najavilo štrajk u znak solidarnosti s učenicima.

Mladi žele „radikalnu promjenu“

Među učenicima postoji i snažan osjećaj frustracije zbog načina na koji vlasti postupaju s prosvjednicima.

Devetnaestogodišnji učenik Angelo Via, koji je sudjelovao u prosvjedima u utorak, rekao je da među učenicima postoji osjećaj „nemoći“ zbog policijskih postupaka, unatoč tome što velik broj prosvjednika mirno demonstrira.

Nada se da će prosvjedi dovesti do „radikalne promjene“, posebno kada je riječ o proračunskim izdvajanjima za obrazovanje.

Istodobno, učenici posljednjih dana naglašavaju kako žele distancirati svoj pokret od nasilja koje je pratilo dio prosvjeda.

Hoće li se ponoviti scenarij Žutih prsluka?

U Francuskoj se sve glasnije govori o mogućnosti da se aktualni prosvjedi pretvore u pokret nalik onome Žutih prsluka, koji je 2018. i 2019. godine mjesecima potresao zemlju.

Taj pokret bio je uglavnom decentraliziran i bez jedinstvenog vodstva, a okupio je različite skupine nezadovoljne politikom francuske vlade.

Sličnosti s tadašnjim prosvjedima već se počinju primjećivati – od blokada i masovnih okupljanja do šireg spektra zahtjeva koji nadilaze samo jedno pitanje.

Francuski učenici i studenti već govore o novoj fazi prosvjeda kao o „Četvrtom činu“ (Act IV).

Vladi možda neće biti dovoljna samo rasprava

Odluka ministra unutarnjih poslova o zabrani određene vrste policijskog granata vjerojatno će smanjiti dio zabrinutosti nakon teških ozljeda među tinejdžerima.

Međutim, najava jednog dana posvećenog razgovoru s učenicima naišla je na skepsu.

Najveći sindikat ravnatelja srednjih škola, SNPDEN-UNSA, poručio je da jedan dan razgovora nije dovoljan za rješavanje dubokih problema francuskog obrazovnog sustava.

„Za izlazak iz ove krize potrebno je nešto više od običnog razdoblja konzultacija“, rekao je Nicolas Bonnet, nacionalni tajnik sindikata.

Dok vlada pokušava smiriti situaciju ponudom razgovora i dodatnim ulaganjima, učenici najavljuju nastavak prosvjeda. Hoće li se pokret postupno ugasiti ili prerasti u širi društveni bunt, zasad ostaje otvoreno pitanje.

Objava Masovni prosvjedi, ozlijeđeni tinejdžeri: Francuski učenici poručuju da tek počinju pojavila se prvi puta na Republika.

Ministarstvo unutarnjih poslova procijenilo je da je broj prosvjednika na nacionalnoj razini iznosio 256 tisuća, uključujući 56 tisuća demonstranata u Parizu. Sindikati obrazovanja pak procjenjuju da je diljem zemlje u prosvjedima sudjelovalo 450 tisuća ljudi.

Predsjednik Emmanuel Macron trebao bi u utorak navečer održati krizni sastanak o prosvjedima, javljaju francuski mediji pozivajući se na izvore iz Elizejske palače. Macron dosad nije javno intervenirao u rješavanje krize s prosvjedima koji su započeli prošlog mjeseca.

Na sastanku se očekuje sudjelovanje premijera Sebastiena Lecornua, ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuneza i ministra obrazovanja Edouarda Geffrayja, izvijestili su BFMTV, Le Monde i Le Parisien.

Sindikati su se pridružili tisućama srednjoškolaca i studenata u utorak na nacionalnom danu akcije, a prosvjedi su održani u Parizu i drugim velikim gradovima, uključujući Lyon, Lille, Marseille, Toulouse, Bordeaux, Rennes i Strasbourg.

Nastavnici i roditelji također su se priključili prosvjedima, a neki od njih nastojali su zaštititi mlade prosvjednike od snaga sigurnosti.

Sindikat nastavnika srednjih škola USL izvijestio je da je 1800 srednjih škola diljem zemlje blokirano ili zatvoreno iz mjera opreza, dok je 90 posto sveučilišta bilo pod blokadom. Ministarstvo obrazovanja priopćilo je da je nastava u potpunosti ili djelomično otkazana u 891 srednjoj školi.

Policija suzavcem rastjerivala prosvjednike

Veliki policijske kvote raspoređene su u mnogim gradovima, a policajci su bili opremljeni teškom opremom za suzbijanje nereda. Policija se suočava sa sve brojnijim optužbama za prekomjernu upotrebu sile tijekom prosvjeda, pri čemu prosvjednici posebno kritiziraju korištenje suzavca.

Međutim, i policija je bila meta napada pirotehnikom i drugim predmetima. Deseci policajaca ozlijeđeni su od početka prosvjeda, uključujući njih 43 u utorak.

U Marseilleu i Nantesu prosvjednici su, većinom na mirnim skupovima isticali transparente na kojima je pisalo “Država je ubila nacionalno obrazovanje”. U Toulouseu su roditelji gradom prošli u koloni držeći se za ruke.

No u Strasbourgu, Lyonu i Rennesu prosvjedi su prerasli u nasilne demonstracije, zbog čega je policija upotrijebila suzavac, a prosvjednici su na ulicama palili vatru i bacali razne predmete.

Srednjoškolski sindikat objavio je da je blokirano više od polovine francuskih srednjih škola. Neke lokalne vlasti nastavu su pokušale organizirati online.

Uhićeno više 5 tisuća ljudi, većinom maloljetnika

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je u utorak uhićeno 488 osoba. Od početka prosvjeda privedeno je ukupno 5060 ljudi, od kojih su 87 posto maloljetnici, pokazuju podaci koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo u ponedjeljak navečer.

U sukobima je ozlijeđeno najmanje 715 policajaca i 215 tinejdžera, objavio je ured premijera Sébastiena Lecornua. On je svojim ministrima naredio da se pozabave glavnim studentskim zahtjevima. To se odnosi na jamčenje zamjene za odsutne učitelje, preispitivanje duljine školskog dana i satnica od 8 do 18 sati te na potrebu za duljim pauzama za ručak.

Vlada će razmotriti i popravke za kojima vape starije školske zgrade, rekao je Lecornu, od ministara zatraživši da do kraja listopada pošalju svoje prve prijedloge.

“Ovo će trajati koliko god bude potrebno”

I jutros su učenici pariške srednje škole Lycée Voltaire blokirali ulaz u svoju školu. Tijekom dana očekuje se nastavak vala blokada i uličnih prosvjeda diljem zemlje zbog uvjeta u sektoru obrazovanja. Ljutiti tinejdžeri traže od vlade da riješi probleme manjka osoblja i dotrajalosti objekata. Vlada tvrdi da novca jednostavno nema.

“Imamo nekoliko zahtjeva, a najbliži srcu i razlog za ovakvu mobilizaciju učenika odnosi se na školske zgrade, potrebu za novijim zgradama prilagođenima aktualnim klimatskim i vremenskim uvjetima, koji se pogoršavaju. Uz to, tu je i pitanje školskog rasporeda, sustavnih zamjena nastavnika u slučaju otkazivanja nastave te prisutnosti medicinskog i socijalnog osoblja u školama. I naravno, problem internetske platforme za upis na sveučilišta”, rekao je Nathanael Combary, čelnik nacionalne udruge srednjoškolaca.

Prosvjedi, koji su počeli u siromašnijim pariškim predgrađima, proširili su se na cijelu Francusku i prerasli u ulično nasilje. Combary poziva prosvjednike da ne pribjegavaju nasilju te poručuje da će ustrajati dok se ne ispune zahtjevi vezani uz proračun i ulaganja u obrazovanje. Jučer u stotinama škola nije bilo nastave.

“Postoji jaz između elita i nas”

“Postoji jazz između elita i nas”, rekao je Hugo Vetzel, koji je nedavno maturirao u Strasbourgu.

“Želimo više novca za nacionalni obrazovni sustav da bi se obnovile srednje škole”, rekla je Roberta, još jedna učenica koja je nedavno maturirala, a sudjelovala je u prosvjedu ispred prestižne pariške škole Henri IV.

Škole su suočene s nizom problema, od curenja vode u zgradama do najezde štakora, dodala je.

Dublja pozadina prosvjeda

Vidljivo je da su mnogi prosvjednici socijalno i politički osviješteni, a dublja pozadina prosvjeda nisu samo izneseni zahtjevi za poboljšanje uvjeta u školama.

“Osjećamo se zanemarenima jer, kada je odgovor nasilje, to znači da demokracija više ne funkcionira. No najviše osjećamo golem jaz između elita i nas. Osjećamo da im izazivamo nelagodu jer toliko toga remetimo pa oni posežu za silom kako bi nas ušutkali”, rekao je Hugo Vetzel, učenik srednje škole u Parizu.

U dosadašnjim prosvjedima ima i ozlijeđenih. Petnaestogodišnji prosvjednik ostao je bez šake u gradu Lensu, a okolnosti incidenta još nisu razjašnjene.

U drugom slučaju, prije nekoliko dana, šesnaestogodišnjak je zatražio pomoć zbog gubitka vida na jednom oku. Prema neslužbenim informacijama, ozljedu je mogao prouzročiti pogodak gumenim metkom, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Ne jenjavaju masovni prosvjedi školaraca u Francuskoj – Macron sazvao krizni sastanak pojavila se prvi puta na Republika.

Tamo je situacija i najgora. Vatrogasce koji su stigli na intervenciju, koji su došli gasiti zapaljenu školu, okružila je velika skupina mladih. Natjerali su ih da napuste vatrogasni kamion, kojeg su onda zapalili.

U Marseilleu je i napadnut ravnatelj, osim što su ga polijevali benzinom delikventi su ga i pretukli.

Izuzev u Marseilleu, do požara u školi došlo je i u Nantesu. Diljem Francuske uhićeno je oko 1000 ljudi, većinom tinejdžera. Uz šokantne snimke nereda i paleži, učenici su optužili policiju za pretjeranu uporabu sile i korištenje suzavca.

Kako piše Le Figaro, tijekm proteklog tjedna, srednjoškolci u regiji Île-de-France prosvjedovali su ispred svojih škola zbog prenatrpanih učionica, nedostatka nastavnika, nedostatka opreme i pretjeranog opterećenja nastavnim obvezama.

Što je moglo natjerati Oumara, Kelianea, Jawada ili Frédérica, studente u Seine-Saint-Denisu, da uđu u pakleni krug srednjoškolskog prosvjeda koji se pojačava svugdje u Francuskoj? Le Figaro je imao pristup analizi obavještajne službe pariške policije. U nedavnoj bilješci, od koje je objavio i dijelove, dužnosnici upozoravaju svoju hijerarhiju i vraćaju događaje kako bi u potpunosti razumjeli kako pobuna dobiva na snazi potaknuta, prema njima, od strane najradikalnije ljevice.

Prema ovom dokumentu pariške policijske prefekture, “porijeklo pokreta očito leži u instrumentalizaciji struktura studentskih sindikata i političkih pokreta od strane ekstremne ljevice”.

Prosvjedi uzimaju sve veći zamah i izmiču kontroli. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u srijedu je prosvjedima pogođeno 356 škola diljem Francuske, u usporedbi s njih 338 prethodnog dana. Drugi veći francuski gradovi, poput Marseillea, Lillea, Lyona, Nice, pa čak i Grenoblea, također su svjedočili demonstracijama, često praćenim nasiljem. Samo u srijedu je uhićeno 625 osoba, a ozlijeđeno je 83 policajca i žandara. Ukupno je ozlijeđeno 119 učenika i članova osoblja, prema podacima koje je objavio ministar nacionalnog obrazovanja, Édouard Geffray.

/Desk/

Objava Nasilni prosvjedi učenika u čak 356 škola u francuskoj – gore vozila, pale se škole – Policija sumnja da su učenici i studenti instrumentalizirani od ekstremne ljevice pojavila se prvi puta na Republika.

Francuska međuresorna agencija za digitalne poslove (DINUM) u travnju je objavila direktivu kojom se svako ministarstvo i njegova tijela obvezuju do jeseni 2026. predati plan izlaska iz izvaneuropskih digitalnih ovisnosti u osam kategorija: radne stanice i operativni sustavi, alati za suradnju, antivirusni softver, umjetna inteligencija, baze podataka, virtualizacija, cloud infrastruktura i mrežna oprema.

DINUM, agencija koordinira digitalnu politiku cijele državne uprave, od kibernetičke sigurnosti do javne nabave softvera, sam je poslužio kao pilot projekt i njegovi su zaposlenici prvi prešli s Windowsa na Linux.

Sve je krenulo od trenutka kad je Microsoft, slijedeći izvršnu uredbu predsjednika Trumpa iz veljače 2025., onemogućio pristup e-mailu glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda Karimu Khanu, koji je potom prešao na švicarski Proton Mail.

Taj je incident europskim vladama pretvorio apstraktnu pravnu brigu – američki CLOUD Act, koji Washingtonu omogućava pristup podacima američkih kompanija bez obzira gdje se fizički nalaze – u opipljivu prijetnju.

Francuska je odgovorila najavom selidbe 2,5 milijuna radnih stanica s Windowsa na Linux, uz paralelni prelazak s Teamsa, Zooma i Webexa na domaću platformu Visio do 2027. godine

Ministar zadužen za javnu upravu David Amiel sažeo je motivaciju bez diplomatskog ublažavanja: “Ne možemo više prihvaćati da naši podaci, naša infrastruktura i naše strateške odluke ovise o rješenjima čija pravila, cijene i rizike ne kontroliramo”.

Europa troši milijarde na američke servere

Od travnja se slika znatno proširila.

Europska komisija je tijekom proljeća predstavila takozvani Tehnološki suverenistički paket, koji objedinjuje predloženi zakon o cloudu i umjetnoj inteligenciji, drugu generaciju zakona o čipovima i strategiju otvorenog koda.

Povjerenica Henna Virkkunen, zadužena za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, opisala je pozadinu paketa ocjenom da je “tehnološka moć postala geopolitička” te da razvoj europskih tehnologija više nije samo pitanje konkurentnosti, nego i sigurnosti i demokracije.

U travnju je Komisija dodijelila i šestogodišnji okvirni ugovor vrijedan do 180 milijuna eura europskim pružateljima cloud usluga, ocjenjujući ih prema novom sustavu takozvanih SEAL razina – od SEAL-0, koji ne podrazumijeva nikakvu stvarnu suverenost, do SEAL-4, koji zahtijeva potpuno europski lanac opskrbe, od čipova do softvera.

Prema podacima Cigrefa, francuskog udruženja IT direktora, čak 83 posto europske potrošnje na cloud i softver (oko 264 milijarde eura) i dalje odlazi američkim tvrtkama, dok Gartner procjenjuje da će globalna potrošnja na suvereni cloud 2026. skočiti za 35,6 posto, na 80 milijardi dolara.

Uštede

Konkretni brojevi počinju stizati i iz samih migracija, uključujući i starije, dobro dokumentirane primjere na koje se Pariz sada poziva.

Toulouse je nakon prelaska s Microsoft Officea na LibreOffice 2012., u prve tri godine uštedio oko milijun eura, uz trošak migracije od 800.000 eura naspram 1,8 milijuna eura koliko je dotad plaćao za licence svake tri godine.

Talijansko ministarstvo obrane projicira uštedu od 29 milijuna eura na svojih 150.000 računala.

Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein, koju Pariz redovito citira kao dokaz izvedivosti, uštedjet će 2026. više od 15 milijuna eura na licencama uz jednokratno ulaganje od 9 milijuna, a ministar za digitalnu transformaciju Dirk Schrödter usporedio je ovisnost o Microsoftu s europskom ovisnošću o ruskom plinu.

“Digitalna suverenost jednako je važna kao energetska suverenost”, rekao je.

Francuska žandarmerija je, s druge strane, primjer da se to već jednom uspješno napravilo: njezinih 103.164 radne stanice rade na GendBuntuu, vlastitoj Linux distribuciji koju je služba uvela još 2008., uz godišnju uštedu od oko dva milijuna eura na licencama i sniženje ukupnog troška vlasništva za oko 40 posto.

DINUM je u veljači 2026. upravo žandarmeriju javno istaknuo kao model upravljanja za ostatak državne uprave, ali kritičari upozoravaju da se ono za što je njoj trebalo gotovo dva desetljeća postupnog uvođenja teško može ponoviti u preostalim ministarstvima u svega nekoliko mjeseci.

Microsoftov odgovor

Microsoft na sve to više ne šuti kao u travnju.

Kompanija je u Bruxellesu najavila pravno osporiti svaki nalog za obustavu cloud usluga europskim vladinim korisnicima te uspostavu europskog odbora direktora, sastavljenog isključivo od europskih državljana, koji nadzire poslovanje podatkovnih centara u skladu s europskim pravom.

No analitičari upozoravaju da ništa od toga ne mijenja pravnu srž problema: CLOUD Act je i dalje na snazi, Microsoft ostaje kompanija sa sjedištem u SAD-u, a apsolutna garancija da europski podaci nikad neće biti predani američkim vlastima naprosto ne postoji.

Ne slažu se svi ni oko toga je li francuski potez uopće racionalan.

Daniel Castro, analitičar washingtonskog Centra za inovacije u podacima (Center for Data Innovation), ocijenio je da DINUM-ova direktiva stavlja suverenost ispred svakodnevne produktivnosti bez ijedne objavljene analize troškova i koristi što, prema njemu, nije slučajno, nego namjeran izbor.

Ono što ostaje nepromijenjeno jest smjer. Danska, čiji Kopenhagen i Aarhus provode fazni izlazak iz Microsoftova ekosustava, Italija, Austrija i sada već više od 800.000 državnih radnih stanica diljem Europe idu istim putem kojim je u travnju krenula Francuska.

Razlika je u tome što se ono što je prije pet mjeseci bilo najava, ovog rujna pretvara u rokove, brojke i, sve češće, u priznanja da lakog izlaza iz američke tehnološke infrastrukture nema.

/Desk/

Objava Francuzi predvodnici europskog napuštanja američke digitalne infrastrukture – Može li Europa bez Microsofta, Amazona i Googlea? pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Mario Nakić/LIBERAL

Tegnér je imenovao više odvjetnika, naveo gradove u kojima rade i kritizirao ono što je nazvao “sočnim biznisom” financiranim javnim sredstvima za pravnu pomoć. Sud nije osporio točnost činjenica u članku. Problem je, prema presudi, bio “optužujući i stigmatizirajući ton” koji je odvjetnike “bacio na milost javnosti” i izložio ih indirektnom riziku od uznemiravanja ili prijetnji.

Presuda je donesena na temelju tzv. “zakona Samuel Paty” iz 2021., donesenog nakon brutalnog ubojstva učitelja kako bi se spriječio doxxing i izlaganje nasilju.

Ovo je klasičan primjer opasnog presedana. Kada sudovi kažnjavaju novinare zbog objavljivanja javno dostupnih informacija i kritičkog mišljenja – čak i kada te informacije nisu osporene – sloboda medija i sloboda izražavanja postaju prazne fraze.

Zakon namijenjen zaštiti od terorističkih prijetnji sada se koristi protiv neugodnog novinarstva. Tegnér je to opravdano nazvao “političkom zlouporabom zakona Samuel Paty”.

Liberal.hr se ideološki ne slaže s desničarskim i identitarnim stavovima medija Frontières. Migracijska politika, granice i integracija su kompleksne teme o kojima postoje legitimne različite perspektive. No, upravo zato što branimo liberalne vrijednosti za sve ljude – a ne samo “naše” – moramo jasno reći: kažnjavanje točnog izvještavanja samo zato što nekome smeta ton ili zaključak je grubo kršenje slobode medija i govora.

Takve presude ne štite demokraciju, one ju potkopavaju. Kada javnost ne smije saznati tko su akteri u osjetljivim područjima javne politike i kako se troše javna sredstva, gubi se temelj odgovorne vlasti i građanskog nadzora. Umjesto toga, ovakvi potezi sustava dodatno radikaliziraju javni diskurs.

Desničarski pokreti dobivaju na snazi upravo zato što ih se može prikazati kao žrtve selektivne pravde i cenzure. Svaka nova osuda “nepodobnih” glasova samo potvrđuje njihov narativ o elitama koje štite vlastite interese na račun običnih građana.

Francuska već dugo klizi prema sve većoj regulaciji govora – od zakona o “lažnim vijestima” do sve širih definicija mržnje i doxxinga. Rezultat nije skladnije društvo, već rast polarizacije i nepovjerenja u institucije.

Sloboda govora nije apsolutna, ali mora uključivati pravo na oštru, neugodnu i kritičku riječ prema onima koji obavljaju javne ili polujavne uloge – uključujući odvjetnike koji žive od državnih naknada.

Ako danas kažnjavaju Tegnéra jer je “preoštro” pisao o odvjetnicima, sutra će kažnjavati druge jer su “preoštro” pisali o korporacijama, političarima ili nevladinim organizacijama. Granica će se uvijek pomaknuti prema onome tko je trenutno na vlasti ili u milosti sudova.

Ova presuda nije samo francuski problem. Ona je upozorenje cijeloj Europi: kada institucije počnu štititi profesije i politike od javnog nadzora umjesto da štite građane od stvarnih prijetnji, demokracija ulazi u opasnu zonu.

Sloboda govora nije luksuz – ona je temelj slobodnog društva. Njezina obrana mora biti dosljedna, čak i – ili posebno – kada se ne slažemo s onim što se govori.

/Desk/

Objava Zašto je francuski novinar osuđen zbog pisanja istine? pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima nacionalne meteorološke agencije Météo-France, prosječna temperatura u zemlji popela se na rekordnih 29,8 °C (mjereno prema indikatoru ITN koji prati prosjek dnevnih i noćnih temperatura s 30 meteoroloških stanica). Ovim preliminarnim vrijednostima srušen je dosadašnji rekord od 29,4 °C, zabilježen tijekom povijesnih toplinskih valova u srpnju 2019. i kolovozu 2003. godine.

Stručnjaci upozoravaju da je ovaj toplinski val iznimno opasan jer se ekstremno visoke temperature zadržavaju i tijekom dana i tijekom noći. U mjestu Pissos, na obali Atlantskog oceana, u utorak poslijepodne izmjereno je čak 44,3 °C, dok je u nizu drugih gradova živa u termometru prešla prag od 40 stupnjeva. Francuska je prethodno zabilježila i najtopliju noć u više desetljeća s prosječnih 21,6 °C.

Tragičan bilans potrage za osvježenjem

Uoči hitnog sastanka vlade o postupanju tijekom toplinskog vala, francuski premijer Sébastien Lecornu iznio je zabrinjavajuće podatke o žrtvama:

“Suočavamo se s tragičnom pojavom kada su u pitanju utapanja. Najnoviji podaci pokazuju 40 smrtnih slučajeva od 18. lipnja, a većinom je riječ o mladim ljudima.”

Zbog masovnog skakanja građana u rijeke i kanale, ministrica sporta Marina Ferrari apelirala je na javnost da izbjegava kupanje na neuređenim i opasnim područjima, ističući da razumije potrebu za bijegom od vrućine, ali da sigurnost mora biti na prvom mjestu.

Usporavanje gospodarstva i kolaps infrastrukture

U Parizu se građani i turisti teško nose s posljedicama neprospavanih noći u stanovima koji nemaju ugrađene rashladne sustave. Toplinski val stvara velike probleme i u prometu; dio željezničkih linija je otkazan, uključujući i ključnu međunarodnu liniju između Pariza i Bruxellesa.

Predstavnici poslovnog sektora upozoravaju da gospodarstvo trpi ozbiljne gubitke.

“Francuska trenutačno radi usporitijim tempom. Tvrtke, u okvirima svojih mogućnosti, provode izvanredne preporuke za zaštitu zdravlja zaposlenika”, izjavio je Patrick Martin, predsjednik francuske udruge poslodavaca MEDEF. Zbog naglog skoka potražnje, u pariškim trgovinama u potpunosti je nestalo električnih ventilatora.

Izvanredno stanje diljem Europe: Uzrok je fenomen “Omega blok”

Ovaj ekstremni toplinski val uzrokovan je specifičnim atmosferskim obrascem poznatim kao Omega blok (nazvan po grčkom slovu $\Omega$ zbog svog oblika). Ovaj fenomen stabilizira polje visokog tlaka zraka, zarobljavajući užarenu zračnu masu u središtu, dok se hladniji zrak nalazi s obje strane. Zbog toga se toplina akumulira, a temperature svakim danom progresivno rastu.

• Italija: Ministarstvo zdravstva proglasilo je najviši stupanj upozorenja (crveni alarm) za 15 gradova, uz uvođenje restrikcija na pojedine radne aktivnosti na otvorenom. Istodobno, u planinskim predjelima Alpa i Apenina očekuju se snažne grmljavinske oluje s tučom.
• Velika Britanija: Meteorološki zavod predviđa temperature do 37 °C u južnoj Engleskoj, što bi mogao biti novi lipanjski rekord. Deseci škola već su najavili ranije zatvaranje jer stare školske zgrade ne mogu izdržati temperature više od 30 °C u učionicama.
• Španjolska i Belgija: Također bilježe ekstremne vrijednosti i u izvanrednom su režimu zaštite građana.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Europa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, što ovakve dugotrajne i po život opasne toplinske valove čini sve češćom stvarnošću.

Objava Toplinski val u Francuskoj zabilježio najtopliji dan u povijesti, u utapanjima stradalo 40 osoba pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik Donald Trump, nakon što je početkom godine sablaznio europske saveznike najavama da će SAD preuzeti Grenland, sada proziva članice NATO-a sa Starog kontinenta jer ne žele sudjelovati niti surađivati u ratu koji Amerika s Izraelom vodi protiv Irana.

Odluka Francuske i Italije stoga se događaju u jeku napetosti između Washingtona i europskih prijestolnica zbog rata na Bliskom istoku.

Trump je ranije ovaj mjesec NATO saveznike nazvao kukavicama zbog njihovog odbijanja da se pridruže ratu, a u utorak ih je ponovno oštro kritizirao u objavi na svojoj društvenoj mreži.

Država Francuska nije dopustila prelet preko svog teritorija zrakoplovima koji su letjeli prema Izraelu natovareni vojnim zalihama.

“Francuska je bila VRLO NEKOOPERATIVNA u vezi s ‘Mesarom iz Irana’, koji je uspješno eliminiran! SAD će ovo ZAPAMTITI!!! Predsjednik DJT.”, napisao je revoltirani 79-godišnji američki predsjednik.

Washington je u utorak dobio i odbijenicu od Varšave, nakon što je poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz u utorak objavio da Poljska neće preseliti svoje protuzračne sustave Patriot na Bliski istok, prenosi Reuters.

“Ti se sustavi koriste za zaštitu poljskog zračnog prostora i NATO-vog istočnog krila, po tom pitanju se ništa ne mijenja te Varšava nema nikakav plan seliti ih”, napisao je poljski ministar na platformi X.

Najistaknutiji kritičar američko-izraelske operacije je Pedro Sanchez, premijer Španjolske, države koja je odbila i podići svoja izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a koliko traži NATO.

Socijalistički premijer proglasio je napad na Iran kršenjem međunarodnog prava te je odbio dopustiti SAD-u korištenje zajedničkih vojnih baza na španjolskom teritoriju te je zatvorio njezin zračni prostor za američke vojne zrakoplove.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je da Italija nije u ratu i ne želi ići u rat te je odbila sudjelovati u bilo kakvim ofenzivnim akcijama protiv Islamske republike. Reuters u utorak prenosi i da je Italija prošli tjedan odbila dopustiti američkom ratnom zrakoplovu da sleti u zračnu bazu Sigonella na Siciliji.

/Desk/

Objava Sve više europskih zemalja zabranjuje SAD-u korištenje infrastrukture za vojne operacije pojavila se prvi puta na Republika.

Među 18 tvrtki navedenih u prijetnji IRGC-a nalaze se Microsoft, Google, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing.

“Te tvrtke trebale bi očekivati ​​uništenje svojih jedinica u zamjenu za svaki teroristički čin u Iranu, počevši od 20 sati po teheranskom vremenu u srijedu, 1. travnja”, navodi se u izjavi IRGC-a. Zaposlenike i ljude koji žive u blizini pozvali su na hitnu evakuaciju.

“Budući da su glavni element u dizajniranju i praćenju terorističkih ciljeva američke tvrtke, tvrtke za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i umjetnu inteligenciju, od sada će ove glavne institucije biti naše legitimne mete”, navodi se u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.

„Ciljevi akcije SAD-a i Izraela protiv Irana su bili uništiti iransko crkveno, vojno i civilno vodstvo, uništiti atomsku i balističku infrastrukturu, mornaricu, avijaciju i spriječiti da Iran i dalje financira Hamas, Hezbolah i Hute. Predsjednik Trump je to odlučio u dogovoru s premijerom Netanyahuom bez da je informirao NATO članice, EU, Veliku Britaniju i druge saveznike. Zaboravilo se na Hormuški tjesnac što je nevjerojatno. Njegova zatvaranje postaje najveći problem za cijeli svijet zbog posljedica na energetski sustav, poljoprivredu, gospodarstvo, financije i sve ostalo. Problemi u svijetu će biti svakom danom veći, pogotovo ako Huti počnu sprječavati prolazak tankera s naftom u Crvenom moru čime bi se blokiralo još 12 do 15 posto svjetske trgovine naftom. U ovom trenutku situacija je vrlo ozbiljna”, kaže u Briefingu posebni savjetnik predsjednika Vlada za vanjsku politiku dr. sc. Mate Granić i zaključuje da nitko, uključujući i Trumpa, ne zna je li izglednija skora uspostava mira u Iranu ili daljnja eskalacija rata.

Razgovor S Granićem možete poslušati: OVDJE

Donald Trump poručio Britaniji: ‘Nabavite si vlastitu naftu!‘

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump objavio je poruku na svojoj Truth Social mreži, poručujući Velikoj Britaniji da “nabave svoju vlastitu naftu”.

“Sve te zemlje koje ne mogu nabaviti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca, poput Ujedinjene Kraljevine, koja je odbila sudjelovati u odrubljivanju glave Irana, imam prijedlog za vas: Broj 1, kupujte od SAD-a, imamo ga dovoljno, i Broj 2, skupite malo zakašnjele hrabrosti, idite do tjesnaca i jednostavno UZMITE GA”, napisao je Trump.

“Morat ćete početi učiti kako se boriti za sebe, SAD više neće biti tu da vam pomogne, baš kao što ni vi niste bili tu za nas. Iran je, u biti, desetkovan. Teški dio je gotov. Idite i nabavite si vlastitu naftu!”

U naknadnoj objavi, Trump je napisao da Francuska “ne bi dopustila zrakoplovima koji idu prema Izraelu, natovarenima vojnom opremom, da prelete francuski teritorij.”

Naveo je da je Francuska “bila vrlo nekorisna u odnosu na ‘iranskog mesara‘, koji je uspješno eliminiran!”

Objava završava upozorenjem američkog predsjednika: “SAD će zapamtiti!!!”

Italija odbila dati dozvolu američkim avionima da slete u bazu na Siciliji

Italija je odbila dopustiti američkim zrakoplovima slijetanje u zračnu bazu Sigonella na Siciliji s koje su trebali dalje poletjeti na Bliski istok, rekao je izvor u utorak, potvrđujući napise u talijanskim medijima.

List Daily Corriere della Sera izvijestio je da su “neki američki bombarderi” trebali sletjeti u bazu na istoku Sicilije prije odlaska na Bliski istok. U izvješću se ne navodi kada se to trebalo dogoditi.

Izvor, koji nema dopuštenje govoriti za medije i stoga je želio ostati neimenovan, također nije rekao o koliko se zrakoplova radilo niti kada im je Rim odbio slijetanje.

Corriere della Sera ističe da dopuštenje za slijetanje nije dano jer Sjedinjene Države nisu tražile odobrenje, a talijansko vojno vodstvo nije konzultirano, kako je propisano ugovorima koji reguliraju korištenje američkih vojnih objekata u zemlji.

Talijansko ministarstvo obrane nije zasad komentiralo izvješća.

Oporbene stranke lijevog centra pozvale su vladu da blokira američko korištenje baza u Italiji kako bi se izbjeglo sudjelovanje u sukobu.

Desna vlada premijerke Giorgie Meloni izjavila je da će tražiti parlamentarno odobrenje ako se podnesu takvi zahtjevi.

/Desk/

Objava Iran zaprijetio napadima na Microsoft, Google, Teslu, IBM, Boeing, Apple i Intel – Trump agresivno prijeti Velikoj Britaniji i Francuskoj: “Nabavite naftu, SAD će zapamtiti” – Granić: ‘Što su propustili Trump i Netanyahu’ pojavila se prvi puta na Republika.

Prema priopćenju Veleposlanstva BiH u Parizu, poseban naglasak knjige stavljen je na grad Mostar, “gdje su stotine nedužnih građana stradale kroz logore, kao živi štitovi, u razaranju koje je pogodilo svaki segment života. Knjiga također svjedoči o hrabrosti branitelja Mostara, koji su obranili i zaštitili živote svojih sugrađana.”

“Ova knjiga nije samo zapis o prošlosti, već trajni podsjetnik da je istina jedini put ka razumijevanju i pomirenju. Ona govori o visokoj cijeni mira i slobode, koju su građani BiH platili tokom agresije i apokalipse koja je odnijela više od 100.000 nevinih života svih građana BiH” istaknuto je u priopćenju koje prenosi Bljesak.

Veleposlanica Lončar naglasila je kako je “knjigu uručila ne samo u svojoj diplomatskoj ulozi, već i kao “građanka Mostara”, u ime svojih ubijenih školskih kolega i svih nevinih žrtava. Kako je kazala, osjetila je osobnu i moralnu dužnost predsjednika Macrona upoznati sa istinom o stradanju, ali i o snazi jednog naroda da opstane i sačuva dostojanstvo”.

Nažalost, publikacija je jednostrano, isključivo i u mnogim dijelovima manipulativno djelo i ni u kom smislu ne govori o patnjama “svih građana” niti predstavlja “građane Mostara” i sve nevine žrtve.

Ali, iako je ovaj konkretan događaj u javnosti, prvenstveno hrvatskoj, pobudio zgražanje – to ipak ne bi trebalo čuditi. Lončar je “Komšićeva veleposlanica”, a on sam u nekoliko navrata dolazio je u Mostar na obilježavanje značajnih datuma iz povijesti Armije BiH, nikada i HVO-a.

Inače, prije diplomatske karijere koju mnogi ocjenjuju skandaloznom, Lončar je skoro dva desetljeća živjela upravo u Frankfurtu gdje je potom, prema odluci člana Predsjedništva BiH Željka Komšića imenovana konzulicom. Povratkom u Mostar, a nakon bliske prijateljske veze s jednim hrvatskim diplomatom u BiH koja je naprasno završila, počela je vrlo intenzivno ispoljavati i svoje diplomatske ambicije. U cilju ostvarivanja istih čak jedno vrijeme bila je i članica HDZ-a BiH, no njezine želje, kako se čini, prepoznate su, ali i ignorirane od strane vodećih dužnoosnika HDZ-a.

Vidjevši da u HDZ-u nema za nju “probitka”, vrlo mudro se okreće drugim mogućnosima za ostvarivanje svojih ambicija. Shvaćajući i raspitujući se o bh političkom sustavu i načinu odlučivanja, zaključuje kako kod člana Predsjedništva BiH Željka Komšića vlada “manjak hrvatskih kadrova” te tu prepoznaje siguran način za svoj upliv u diplomatske vode. Tako na tradicionalnim skokovima sa Starog mosta upoznaje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića te mu se predstavlja kao Hrvatica koja podržava njegovu politiku, a uskoro potom Komšić je prima u svoj ured u Sarajevu na sastanak. Uskoro postaje konzulica BiH u Frankfurtu. I sve ostalo je povijest. Međutim, Lončar sada nitko ne može spočitnuti kako nema deiplomatskog iskustva, pa čak bilo to i s dozom sarkazma.

Zgroženi diplomatski krugovi

Višnja Lončar imenovana je veleposlanicom BiH u Francuskoj u srpnju 2025. godine. Donedavna je generalna konzulica u Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu, a na poziciju veleposlanice BiH u Francuskoj imenovana je na prijedlog Željka Komšića, kao što je na njegov prijedlog bila imenovana i na poziciju u Frankfurtu.

Kako piše Raport imenovanje Višnje Lončar za veleposlanicu u Francuskoj izazvalo je zaprepaštenje u diplomatskim krugovima koji ocjenjuju kako Lončar nikada nije trebala biti imenovana ni za konzulicu, a kamoli za veleposlanicu BiH u Francuskoj, gdje se, kako kažu morao imenovati istinski diplomata s iskustvom i znanjem, što ona, kao osoba kojoj je pozicija konzulice prvo diplomatsko iskustvo, tvrde nikako nije.

“Skandal majstorica” i “prodavačica parfema”

Generalni konzulat u Frankfurtu proteklih godina se našao više puta u centru skandala u kojima je Višnja Lončar imala glavnu ulogu, a istragu je provodio i Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde BiH.

Raportovi izvori kažu kako je Lončar od Generalnog konzulata u Frankfurtu napravila “cirkus” i kako su i Ministarstvu vanjskih poslova i Predsjedništvu BiH o njenim nediplomatskim potezima i koracima stizale brojne prijave.

Raport piše kako je prije nego što ju je Komšić imenovao u diplomaciju, Višnja Lončar najviše iskustva imala kao promotorica i prodavačica parfema.

/Republika/

Objava Komšićeva veleposlanica u Francuskoj poklonila Macronu knjigu ‘Heroji Mostara’ i zašto je to bila vijest dana? pojavila se prvi puta na Republika.

Unatoč gospodarskim rezultatima koji su blago premašili očekivanja, njemačko tržište rada ne nudi razloge za optimizam. Broj nezaposlenih veći je od 3 milijuna i dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih 12 godina.

• Trenutačno je na tržištu rada malo pozitivnih vijesti. Broj zaposlenih više ne raste, a potražnja za novim osobljem stabilizira se, ali na vrlo niskoj razini. Problem je što ne vidimo preokret u određenim sektorima, a to je prije svega industrija, proizvodnja, a sada i maloprodaja, rekla je Andrea Nahles, direktorica njemačkog zavoda za zapošljavanje.

A tu je i problem izvoza, koji pati zbog slabijeg tečaja dolara. Američka valuta na najnižoj je razini u posljednje četiri godine, pa izvoznici koji posluju u drugim valutama postaju skuplji i manje konkurentni.

• Imamo monetarnu uniju već 25 godina i euro je dobro poznat u cijelom svijetu. Želimo da on bude ključna valuta uz američki dolar, što bi također smanjilo našu ovisnost o toj valuti. Već neko vrijeme sa zabrinutošću pratim tečaj dolara, koji je dodatni teret za njemačke izvoznike, rekao je Friedrich Merz, njemački kancelar.

Brojni izazovi i u Francuskoj. Nakon dugog razdoblja političke nestabilnosti, tijekom kojeg su se izmijenila čak četiri premijera u nepune dvije godine, aktualni predsjednik vlade Sebastien Lecornu preživio je posljednje glasovanje o nepovjerenju u francuskom parlamentu, u kojem je ključna točka bio proračun.

• Dragi zastupnici, drago mi je što smo napokon donijeli proračun i što možemo krenuti dalje, rekao je Sebastien Lecornu, francuski premijer.

Unatoč tomu, glasovi nezadovoljstva francuskim smjerom dolaze i s ljevice i s desnice.

• Dubinski se ne slažemo s politikom predsjednika Macrona, politikom zaduživanja koja opterećuje zapošljavanje, javne službe i zapostavljene skupine društva, a štiti najbogatije. Proračun za 2026. nije iznimka, rekao je Stephane Peu, Komunistička partija Francuske.
• 115 dana slušali smo da nam treba proračun. Ali zašto i kakav proračun? Ovo je proračun poraza, novog kažnjavanja i produbljivanja siromaštva, kojim javne financije idu prema katastrofi, rekao je Gaëtan Dussausaye, stranka Nacionalno okupljanje.

Francuski javni dug u stalnom je porastu, predviđa se da bi bez fiskalnih reformi već ove godine mogao premašiti 120 posto BDP-a. Proračunski manjak veći je od 5 posto, a rast gospodarstva godinama je prilično skroman. Stoga, iako je proračun donosen, za optimizam u francuskom gospodarstvu nema previše razloga.

Objava Francusko i njemačko gospodarstvo pred velikim izazovima pojavila se prvi puta na Republika.