Novac je službeno namijenjen “za saniranje posljedica većih cijena energenata za gospodarstvo i ugrožena kućanstva”.

Tako se navodi u energetskom paketu podrške Europske unije Bosni i Hercegovini. Ova pomoć namijenjena je socijalno ugroženim bivšim braniteljima, umirovljenicima i građanima bez primanja.

No, vlasti još uvijek ne znaju ni okvirni broj krajnjih korisnika, kako su naveli na konferenciji za novinare 20. travnja.

Ono što je poznato je da će oko 64 milijuna eura BiH biti uplaćeno u sljedećih deset dana.

Ukoliko dobiju jednokratnu pomoć, koja bi mogla iznositi oko 250 eura po kućanstvu, potrošit će je na lijekove i hranu, kazali su za Radio Slobodna Europa u Sarajevu i Banja Luci, dva po veličini najveća grada u Bosni i Hercegovini.

Prilog u cijelosti možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Siromašni u BiH milijune pomoći od EU-a potrošit će na – hranu i lijekove pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija već godinu dana nastoji riješiti problem rasta cijena energije. Stanje na energetskom tržištu znatno se pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu i njezina daljnjeg korištenja energetskih resursa kao oružja.

Unatoč znatnom padu ruske opskrbe energentima – s 45 % uvoza plina prošle godine na samo 14 % u rujnu 2022. – Europa je, kako bi nadoknadila taj manjak, uspjela pronaći alternativnu opskrbu i smanjila potražnju.

Koraci u rješavanju energetske krize

Iz Europske komisije navode kako su poduzeli i mjere za ublažavanje nestabilnosti tržišta i smanjenje opterećenja kućanstava i poduzeća preusmjeravanjem viška dobiti iz energetskog sektora.

– Zahvaljujući paketu mjera za cijene energije države članice uvele su brojne mjere na nacionalnoj razini kako bi smanjile pritisak visokih cijena na građane i industriju. U svibnju smo donijeli plan REPowerEU kako bismo što prije okončali ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima.

– Kako bi se osigurala opskrba za nadolazeće zime, uspostavili smo nove minimalne obveze skladištenja plina i cilj smanjenja potražnje za plinom za 15 % kako bi se poboljšala ravnoteža između ponude i potražnje u Europi. Mjere za uštedu energije i punjenje skladištenja dosad su bile uspješne.

– U rujnu 2022. donesene su nove mjere za smanjenje potrošnje električne energije i preusmjeravanje viškova kućanstvima i industriji.

– Komisija je 18. listopada 2022. predložila nove mjere za zajedničku nabavu plina, mehanizme za ograničavanje cijena i transparentno korištenje infrastrukture, kao i solidarnost među državama članicama i upravljanje potražnjom, čime će se osigurati daljnja stabilnost tržišta.

5 % – Obveza smanjenja potražnje za električnom energijom u razdobljima vršnog opterećenja
15 % – Cilj smanjenja potražnje za plinom
92 % – Napunjenost skladišta plina u EU-u

Diversifikacija opskrbe

EU već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda.
Postignuća

Trilateralni memorandum o razumijevanju potpisan između EU-a, Egipta i Izraela za izvoz prirodnog plina u Europu
Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike s Azerbajdžanom
Obveza SAD-a da će EU-u ove godine osigurati najmanje 15 milijardi dodatnih kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina

U prvoj polovini 2022. uvoz neruskog UPP-a porastao je za 19 milijardi kubičnih metara u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz putem neruskih plinovoda porastao je za 14 milijardi kubičnih metara iz Norveške, Azerbajdžana, Ujedinjene Kraljevine i Sjeverne Afrike.

Smanjenje potražnje

Kako bi se smanjili rizici i troškovi za Europu u slučaju smanjenja opskrbe, Komisija je donijela europski plan za smanjenje potražnje za plinom kako bi pomogla državama članicama da smanje potražnju za plinom za 15 %.

Plan se temelji na tri stupa djelovanja:

prelazak s plina na alternativna goriva
poticanje smanjenja potrošnje
smanjenje grijanja i hlađenja

Osim toga, plan uključuje mogućnost proglašenja stanja pripravnosti u EU-u kojim se potiče obvezno smanjenje potrošnje plina u državama članicama. To pokazuje da će EU učiniti sve što je potrebno kako bi osigurao sigurnost opskrbe i zaštitio svoje potrošače.
Postignuća

Smanjenje potrošnje plina za oko 15 %
Opskrba ruskim plinom smanjila se s 40 % na 9 % plina iz plinovoda.

Komisija pomno prati mjere za smanjenje potražnje. Preliminarna analiza na temelju izvješća 15 država članica pokazuje da je u kolovozu i rujnu 2022. potrošnja plina u EU-u bila oko 15 % niža od prosjeka prethodnih pet godina. Slična nastojanja potrebna su na mjesečnoj osnovi do ožujka 2023.

Države članice obvezne su izvješćivati o svojem napretku svaka dva mjeseca. Komisija je spremna aktivirati upozorenje na razini EU-a ili preispitati takve ciljeve ako se postojeće mjere pokažu nedostatnima.

Nova pravila o skladištenju plina

Skladištenje plina ima važnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe u EU-u jer obuhvaća oko 25 – 30 % potrošnje plina u cijelom EU-u tijekom normalne zime.

Od lipnja 2022. novim zakonodavstvom zahtijeva se da podzemna skladišta plina u EU-u do 1. studenoga 2022. budu popunjena 80 %, a narednih godina 90 % kako bi se osigurala opskrba za sljedeću zimu.

Postignuća

Danas je plinom popunjeno više od 90 % skladišnih kapaciteta u EU-u. U veljači 2022. bilo je popunjeno 30 %, a od tada surađujemo s državama članicama EU-a na povećanju zaliha energije u Europi.

Zajednička kupnja energije

Kako bi se osigurala opskrba energijom u EU-u po pristupačnim cijenama, Komisija i države članice uspostavile su platformu EU-a za zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika. Tim dobrovoljnim koordinacijskim mehanizmom za kupnju plina i vodika za Uniju na najbolji se način iskorištavaju zajednička politička i tržišna važnost EU-a.

U okviru platforme već je osnovano pet regionalnih skupina država članica. Objedinjavanjem potražnje u EU-u i zajedničkom kupnjom plina EU će moći iskoristiti svoju zajedničku kupovnu moć kako bi dogovorio bolje cijene i smanjio rizik od toga da se države članice međusobno nadmeću na već ionako ograničenom tržištu. Time će se povećati transparentnost i posebno pomoći manjim državama članicama, koje su u nepovoljnijem položaju kao kupci.

Smanjenje računa za europska kućanstva i poduzeća

Kao odgovor na nedavni dramatični porast cijena i kako bi ublažila pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija je u rujnu predložila nekoliko koraka, uključujući:

izvanredne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, koje će pomoći u smanjenju troškova električne energije za potrošače
mjere za preraspodjelu viška prihoda u energetskom sektoru krajnjim kupcima.

Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Na temelju prijedloga Komisije države članice dogovorile su:

cilj smanjenja ukupne potražnje za električnom energijom za 10 %
obvezu smanjenja potražnje u razdoblju najvećeg opterećenja za 5 %

Smanjenjem potražnje za električnom energijom za 5 % u vršnim razdobljima smanjujemo upotrebu plina u proizvodnji električne energije za oko 4 % tijekom zime, a time i pritisak na cijene.

Gornja granica prihoda za proizvodnju energije uz niske troškove

„Inframarginalni” proizvođači električne energije ostvaruju iznimnu dobit jer su visoke cijene plina povećale veleprodajnu cijenu električne energije, dok su njihovi troškovi proizvodnje i dalje niski. Komisija je stoga predložila privremenu gornju granicu prihoda u EU-u u iznosu od 180 EUR/MWh za električnu energiju proizvedenu tim tehnologijama: to su, među ostalima, nuklearna energija, lignit i obnovljivi izvori.
Države članice prikupljat će prihode iznad te razine i preusmjeriti ih prema potrošačima energije kako bi se ublažio učinak visokih cijena energije.

Države članice te prihode mogu upotrijebiti za:

naknade kupcima električne energije za smanjenje njihove potrošnje
izravne prijenose kupcima
smanjenje troškova električne energije kupaca za ograničene količine
promicanje ulaganja kupaca u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost
naknade opskrbljivačima koji isporučuju električnu energiju kupcima po nižoj cijeni.

Solidarni doprinos poduzeća u sektoru fosilnih goriva

Poduzeća koja posluju u sektoru nafte, plina, ugljena i rafinerija posljednjih su mjeseci ostvarila golemu dobit, uglavnom zbog poremećaja na energetskom tržištu potaknutih ruskom invazijom na Ukrajinu, a ne zbog poslovnih odluka ili ulaganja. Prethodno navedene mjere ne utječu na ta poduzeća. U interesu solidarnosti i pravednosti svi proizvođači energije moraju pomoći u smanjenju visokih cijena zbog kojih rastu računi potrošača. Za ostvarivanje tog cilja Komisija je predložila privremeni solidarni doprinos na višak dobiti ostvaren aktivnostima u sektorima fosilnih goriva 2022.

Kako bi solidarni doprinos funkcionirao:

prikuplja se na temelju viška dobiti 2022. i/ili 2023.
obuhvaća dobit koja je veća od 20 % povećanja prosječne dobiti iz prethodne tri godine
države članice prikupljat će te prihode
procjenjuje se da će generirati oko 25 milijardi EUR kako bi se smanjili računi za energiju.

Jačanje solidarnosti EU-a

Solidarnost je temelj Unije i preduvjet za učinkovitost njezina djelovanja. Pet godina nakon postizanja dogovora o Uredbi o sigurnosti opskrbe potpisano je samo šest od 40 mogućih bilateralnih sporazuma o solidarnosti među državama članicama. Taj je napredak prespor, stoga je Komisija predložila da se utvrde zadana pravila o solidarnosti kojima će se osigurati da svaka država članica suočena s izvanrednim stanjem primi plin od drugih u zamjenu za pravednu naknadu.

Obveza pružanja solidarnosti proširit će se na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP pod uvjetom da se plin može prevesti u državu članicu u kojoj je potreban.

Ulaganje u infrastrukturu

Zahvaljujući našim ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i obrnuti tokovi između susjeda. U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom države članice moraju imati nacionalne planove prevencije i interventne planove te mehanizam solidarnosti kojim se jamči opskrba „zaštićenih kupaca” u susjednim zemljama u teškoj krizi.

Postignuća

Plinski spojni vod Poljska-Litva 1. svibnja 2022. započeo je s komercijalnim radom, čime se jačaju mogućnosti i otpornost cijelog baltičkog tržišta plina, a dobio je potporu i u okviru Instrumenta za povezivanje Europe Europske komisije.

Plinski spojni vod Grčka-Bugarska otvoren je 1. listopada 2022.

Obnovljivi izvori energije najjeftinija su i najčišća dostupna energija koja se može proizvesti na domaćem tržištu, čime se smanjuje potreba za uvozom energije. Daljnje povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će našu neovisnost, potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija je predložila da se EU-ov cilj za 2030. za obnovljive izvore energije poveća s 40 % na 45 %.
Planom REPowerEU povećali bi se ukupni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na 1236 GW do 2030., u usporedbi s 1067 GW predviđenih u okviru paketa „Spremni za 55 %”.

Potpora kućanstvima i poduzećima: nedavni primjeri

Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila poljski program kojim se poduzećima s velikom potrošnjom energije djelomično nadoknađuju veće cijene električne energije koje proizlaze iz neizravnih troškova emisija.

Komisija je odobrila španjolsku mjeru u vrijednosti od 220 milijuna EUR za potporu društvu Cobra Instalaciones y Servicios, S.A. u proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Mjera pridonosi postizanju ciljeva strategije EU-a za vodik i europskog zelenog plana te smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzanju zelene tranzicije u skladu s planom REPowerEU.

Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila finski mehanizam za razvoj kapaciteta u vrijednosti od 150 milijuna EUR za zaštitu sigurnosti opskrbe električnom energijom u Finskoj. Mjera će pridonijeti i smanjenju emisija CO2 u sektoru električne energije u skladu sa zelenim planom EU-a te ciljevima plana REPowerEU za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

(Republika/R.B.)

Objava Što je EU poduzela u rješavanju energetske krize? pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je Rusija ove godine smanjila isporuke plina, Europa je izbjegla ozbiljnu nestašicu i ima pune spremnike plina za zimu – dijelom zahvaljujući hitnim mjerama EU-a za punjenje skladišta, a dijelom zbog povoljnih vremenskih prilika i visokih cijena plina koje su smanjile potražnju za gorivom, prenosi HINA.

No iduća godina mogla bi biti izazovnija od energetske krize koja je ove godine povećala račune europskim kućanstvima i prisilila industrije na privremeno zatvaranje kako bi se izbjegle paralizirajuće cijene plina.

Ako Rusija obustavi preostali udio plina koji još isporučuje Europi, a kineska potražnja za plinom se oporavi s najnižih razina izazvanih zatvaranjem zemlje zbog covida-19, EU bi se mogla suočiti s manjkom plina od 27 milijardi kubičnih metara u 2023. godini, upozorila je Međunardona agencija za energiju (IEA).

Ukupna potrošnja plina u EU-u iznosila je 412 milijardi kubičnih metara u 2021.

“Ovo je ozbiljan izazov”, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol na zajedničkoj konferenciji za medije u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije.

Manjak bi se mogao izbjeći ako se povećaju subvencije i politike za obnovu zgrada koje troše puno plina, ako se grijanje na fosilna goriva zamijeni toplinskim pumpama i masovno proširi uporaba obnovljive energije, navela je IEA.

Potrebna investicija od 100 milijardi eura vratila bi se u roku od dvije godine preko nižih računa za plin, rekao je Birol.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen predložila je formiranje europskog “fonda solidarnosti” za prikupljanje novca za ulaganja u energetiku – korištenjem novca EU-a i dodatnih izvora financiranja.

Von der Leyen je rekla da je opskrba EU-a plinom “sigurna ove zime” i da se blok 27 zemalja priprema za iduću.

Čelnici zemalja EU-a pozvat će da se pripreme planovi za nepredviđene situacije za opskrbu energijom iduće zime na samitu u četvrtak u Bruxellesu, prema nacrtu zaključaka njihovog sastanka u koji je Reuters imao uvid.

No zemlje još uvijek nisu pronašle rješenje za visoke cijene energenata. Ministri energetike EU-a održat će izvanredni sastanak u utorak kako bi pokušali dogovoriti gornju granicu za cijenu plina.

/Desk/

Objava EU: Plina ima za ovu godinu, što za sljedeću? pojavila se prvi puta na Republika.

“Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”

“Ako se nametnu ograničenja cijena na ruski izvoz nafte i plina, Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”, zaprijetio je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku, piše Reuters. Putin je rekao da su europski pozivi na ograničavanje cijene ruskog plina “glupi” i da bi isto samo dovelo do još viših globalnih cijena i novih gospodarskih problema u Europi, prenijeli su mediji otvorenu, ucjenjivačku Putinovu prijetnju Europi.

Kako Jutarnji list podsjeća, članice G7 već su najavile svoje planove za nametanje gornje granice izvoza ruske nafte u potezu koji bi također mogao limitirati rusku sposobnost da osigura tankere iz zemalja izvan G7.

Rusija bi odustala od svojih ugovora o opskrbi – ako Zapad nastavi sa svojim planovima.

“Hoće li biti političkih odluka koje su u suprotnosti s ugovorima? Da, nećemo ih ispuniti. Nećemo isporučivati ništa što je u suprotnosti s našim interesima. Nećemo isporučivati plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ništa! “, zaprijetio Putin.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije. Europa je dosad uvozila oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.

Putin je rekao da su Njemačka i zapadne zemlje same krive što plinovod Sjeverni tok 1 nije u funkciji te da su Ukrajina i Poljska same odlučile isključiti ostale plinske rute u Europu.

Europa se suočava sa zimskom krizom goriva i naglim povećanjem računa za energiju nakon što je Gazprom u potpunosti obustavio isporuku plina kroz Sjeverni tok 1.

“Sjeverni tok 1 je sada praktički zatvoren”, rekao je Putin i pozvao Njemačku da omogući dolazak nove turbine u kompresorsku stanicu Portovaja naftovoda za koju tvrde da bez iste nije moguće nastaviti pumpati plin. Novu turbinu, kažu Rusi, koče zapadne sankcije.

“Tamo curi nafta, to je moguća eksplozivna situacija, prijeti opasnost od požara. Turbina ne može raditi, dajte nam turbinu i mi ćemo sutra uključiti Sjeverni tok 1. No, oni nam ne daju ništa”, kazao je Putin.

Rusija profitirala od sankcija – isporučuju manje plina, naplaćuju više

Rusija je u svom energetskom ratu protiv Europe više nego dovoljno zaradila da pokrije troškove oružanog sukoba u Ukrajini. Zaključio je to finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka).

Prema navodima tog instituta, Kremlj je od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, plina i ugljena zaradio 162 milijarde eura. Prema njihovoj procjeni, istodobno je ruska vlada potrošila procijenjenih 99 milijardi eura na rat. Riječ je, dakako, o procjeni jer su iznosi državna tajna.

Ruska Federacija je profitirala jer je, unatoč smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla. Osim toga, Rusija je pronašla nova tržišta poput Kine na koja namjerava plasirati viškove. Aleksej Miller, šef naftnog diva Gazproma, objavio je da će Rusija pristupiti povećavanju količine plina koju putem plinovoda Moć Sibira može slati Kini, piše Jutarnji list.

Zauzdavanje profita

Institut Crea piše kako je Rusija Europi srezala količinu isporučenog plina za 75 posto, ucjenjujući je time za rat u Ukrajini.
“Međutim, porast cijene znači da su prihodi ostali isti kao i prije godinu dana”, objasnio je centar. Istraživači iz instituta Crea pozivaju na uvođenje carine i cjenovna ograničenja kako bi se zauzdao profit Rusije u ucjenjivačkom ratu protiv EU.

EU je od kraja veljače, kada je počeo rat, u rusku državnu blagajnu uplatila čak 86 milijardi eura za plin i naftu. Samo je Njemačka platila 18,5 milijardi eura. Od Kine je Rusija dobila 35 milijardi eura, piše britanski Times. Kako bi se ograničio ruski profit zbog rasta cijena nafte i smanjila mogućnost da Zapad financira vojnu mašineriju u susjednoj joj Ukrajini, skupina G7 je prošli tjedan objavila da će podržati stavljanje cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije.

Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prešućujući agresiju na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionirati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.

Rusija u međuvremenu nastavlja pucati iz svih raspoloživih sredstava. Kompanija Gazprom je objavila da Kina počinje plaćati za ruske energente rubljima i juanima umjesto, kao dosad, dolarima. Moskva na taj način pokušava učvrstiti veze s Pekingom i smanjiti ovisnost o dolaru u trgovini i bankarstvu.

Osim okretanja Moći Sibira, 3000 kilometara dugom plinovodu, više nego dvostruko dužem od oba Sjeverna toka, Moskva ima očekivanja i od Sjeverne Koreje za opskrbu raketama. Tvrde to američki obavještajci, a govorilo se i o Iranu koji Moskvi prodaje bespilotne letjelice. U dokumentu s kojeg je skinuta oznaka tajnosti, a koji je objavio New York Times, američka obavještajna služba izvijestila je o dogovoru Moskve i Pjongjanga o kupnji milijuna projektila. Pjongjang je prema istim izvorima ponudio radnike koji bi radili na obnovi ukrajinskih gradova pod kontrolom ruske vojske.

Ukapljeni pllin iz Kine stiže u Europu

Najveće kineske energetske kompanije šalju ukapljeni plin zemljama Europske Unije kako bi prebrodile energetsku krizu koja pogađa Stari kontinent nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Bloomberg kojeg prenosi Business Insider navodi kako su pošiljke dosad poslale velike tvrtke Sinopec i PetroChina. Pošiljke iz Kine stižu nakon što je Rusija Europi obustavila isporuku plina putem Sjevernog toka 1. Čak i malene tvrtke poput kineske ENN Energy Holdings odlučile su ponuditi svoj plin Europi, vidjevši priliku za dobar posao.

Nove količine plina koje dobivamo iz Kine trebale bi barem malo olakšati situaciju, no ističe se kako se Europa, ali i Azija, suočavaju s rekordnim cijenama prirodnog plina. U međuvremenu, Gazprom je objavio da namjerava prodavati plin kineskim kompanijama koje će ga plaćati u rubljama, ali i u juanima.

Kina je prošle godine bila najveći svjetski kupac ukapljenog prirodnog plina. Međutim, stroga ograničenja u Pekingu zbog COVID-19 dovela su do 20 posto manje potražnje ove godine.

Otkako je rat u Ukrajini počeo, Rusija je povećala trgovinsku razmjenu s Kinom što je povećalo i potražnju za juanima. Rusija je sada treće najveće tržište juanima na svijetu.

(Izvor: Agencije/Jutarnji list)

Objava EUROPA IZGUBLJENA U ENERGETSKOM LABIRINTU – Putin prijeti da će se smrznuti “kao vučji rep u ruskoj bajci” – Istodobno manje isporučuje, a više zarađuje od plina – Profitira i Kina pojavila se prvi puta na Republika.

Prema izvješću EIA, izvoz američkog LNG-a je porastao za 12 posto u prvoj polovici ove godine u odnosu na kraj 2021., a ukupni je izvoz u prosjeku iznosio 3,4 milijarde prostornih metara dnevno, piše Lider.hr.

‒ Izvoz LNG-a iz SAD-a nastavio je rasti iz tri razloga, a to su povećanje kapaciteta izvoza LNG-a, povećanje međunarodne cijene prirodnog plina i LNG-a i povećanje globalne potražnje, osobito u Europi ‒ navodi EIA.

Kako prenosi Business Insider, najmanje 71 posto američkog LNG izvoza otišlo je u Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo tijekom prvih pet mjeseci ove godine, zbog sve veće energetske napetosti s Rusijom.

U Europi su ove godine cijene prirodnog plina skočile za gotovo 200 posto, a danas je cijena na nizozemskom TTF-u, porasla na od 188 eura po megavat satu, odnosno za više od 10 posto, čineći to najveći jednodnevni porast od početka srpnja.

Ruske sankcije Europi

Rusija je sredinom ovog mjeseca zbog održavanja prekinula dotok prirodnog plina kroz Sjeverni tok 1, o čemu smo već pisali u Lideru, što je izazvalo strah u Europi od trajnog zatvaranja plinovoda.

No, protok plina se nakon održavanja nastavio, iako u manjim količinama. Ponovno otvaranje jedva da je donijelo olakšanje prije nego je ruski Gazprom najavio smanjenje protoka kroz plinovod na 20 posto kapaciteta što predstavlja pad s prethodnih 40 posto.

Kao odgovor na smanjenje, Europa mora tražiti alternativne izvore energije kako bi se opskrbila prije nadolazećih zimskih mjeseci te su optužili Moskvu za manipulaciju energentima smatrajući to reakcijom na postojeće sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

‒ Od kraja prošle godine zemlje u Europi sve su više uvozile LNG kako bi kompenzirale manji uvoz plinovoda iz Rusije i popunile povijesno niske zalihe prirodnog plina ‒ navodi EIA.

Smanjenje ovisnosti o ruskim energentima

U pomoć svojim europskim saveznicima uskočio je SAD osjetnim povećanjem izvoznog kapaciteta LNG-a, i to za 1,9 milijardi kubičnih stopa dnevno od studenog 2021. Spas je to i za Amerikance kojima će veći izvoz u Europu djelomično nadoknaditi gubitak od 2 milijarde kubičnih stopa uzrokovan nedavnim zatvaranjem Freeport terminala u Teksasu zbog požara u postrojenju.

Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavili su plan o formiranju radne skupine za smanjenje ovisnosti Europe o ruskim energentima, o čemu smo također pisali u Lideru.

Kako su najavili, Europska bi unija trebala primiti oko 50 milijardi prostornih metara američkog LNG-a u razdoblju do 2030. godine, a SAD je već sada na putu da premaši te brojke do kraja ove godine, piše Lider.

/Desk/

Objava SAD postao najveći izvoznik ukapljenog plina na svijetu, zahvaljujući energetskoj krizi u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

“Otkad je Rusija potpuno ili djelomično obustavila opskrbu plinom za 12 članica Europske unije, svi se moramo pripremiti na najgoru situaciju”, rekla je von der Leyen španjolskim novinama El Mundo.

Rusija je već obustavila dostavu plina za nekoliko EU zemalja, uključujući Poljsku, Bugarsku, a u subotu i Latviju, zbog njihova odbijanja da pošiljke plina plate u rubljama.

Zahtjevi Rusije da se isporuke plina plate u rubljama povezane su s pokušajima Kremlja da ublaži utjecaj zapadnih sankcija na Rusiju zbog napada na Ukrajinu.

Rusija je također smanjila isporuke plina Njemačkoj, ekonomskoj sili Europske unije, zbog radova na održavanju, na koje se gleda kao na odmazdu zbog zapadnih sankcija.

Rastuće energetske brige potaknule su Uniju da se prošli tjedan dogovori o hitnom planu po pitanju plina za zimu. Ove mjere bi trebale “pomoći da se podmire naše zimske potrebe”, rekla je Ursula von der Leyen.

“U samo jednom tjednu, EU se složila poduzeti odlučan i dosad neviđen potez kako bi se suprotstavila Putinovim prijetnjama da potpuno obustavi zalihe plina”, rekla je šefica Europske komisije.

Španjolska se, poput drugih EU zemalja, najprije protivila izvanrednom planu, no prihvatila ga je nakon što je sebi osigurala koncesije.

Von der Leyen, koja je odgovorila na pitanja El Munda elektronskim putem, pozdravila je odluku španjolske vlade rekavši: “Još jednom, radi se o europskoj solidarnosti.”

/Desk/

Objava Predsjednica EK o energetskoj krizi: “Moramo se pripremiti za najgoru situaciju” pojavila se prvi puta na Republika.