Ministarstvo unutarnjih poslova procijenilo je da je broj prosvjednika na nacionalnoj razini iznosio 256 tisuća, uključujući 56 tisuća demonstranata u Parizu. Sindikati obrazovanja pak procjenjuju da je diljem zemlje u prosvjedima sudjelovalo 450 tisuća ljudi.

Predsjednik Emmanuel Macron trebao bi u utorak navečer održati krizni sastanak o prosvjedima, javljaju francuski mediji pozivajući se na izvore iz Elizejske palače. Macron dosad nije javno intervenirao u rješavanje krize s prosvjedima koji su započeli prošlog mjeseca.

Na sastanku se očekuje sudjelovanje premijera Sebastiena Lecornua, ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuneza i ministra obrazovanja Edouarda Geffrayja, izvijestili su BFMTV, Le Monde i Le Parisien.

Sindikati su se pridružili tisućama srednjoškolaca i studenata u utorak na nacionalnom danu akcije, a prosvjedi su održani u Parizu i drugim velikim gradovima, uključujući Lyon, Lille, Marseille, Toulouse, Bordeaux, Rennes i Strasbourg.

Nastavnici i roditelji također su se priključili prosvjedima, a neki od njih nastojali su zaštititi mlade prosvjednike od snaga sigurnosti.

Sindikat nastavnika srednjih škola USL izvijestio je da je 1800 srednjih škola diljem zemlje blokirano ili zatvoreno iz mjera opreza, dok je 90 posto sveučilišta bilo pod blokadom. Ministarstvo obrazovanja priopćilo je da je nastava u potpunosti ili djelomično otkazana u 891 srednjoj školi.

Policija suzavcem rastjerivala prosvjednike

Veliki policijske kvote raspoređene su u mnogim gradovima, a policajci su bili opremljeni teškom opremom za suzbijanje nereda. Policija se suočava sa sve brojnijim optužbama za prekomjernu upotrebu sile tijekom prosvjeda, pri čemu prosvjednici posebno kritiziraju korištenje suzavca.

Međutim, i policija je bila meta napada pirotehnikom i drugim predmetima. Deseci policajaca ozlijeđeni su od početka prosvjeda, uključujući njih 43 u utorak.

U Marseilleu i Nantesu prosvjednici su, većinom na mirnim skupovima isticali transparente na kojima je pisalo “Država je ubila nacionalno obrazovanje”. U Toulouseu su roditelji gradom prošli u koloni držeći se za ruke.

No u Strasbourgu, Lyonu i Rennesu prosvjedi su prerasli u nasilne demonstracije, zbog čega je policija upotrijebila suzavac, a prosvjednici su na ulicama palili vatru i bacali razne predmete.

Srednjoškolski sindikat objavio je da je blokirano više od polovine francuskih srednjih škola. Neke lokalne vlasti nastavu su pokušale organizirati online.

Uhićeno više 5 tisuća ljudi, većinom maloljetnika

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je u utorak uhićeno 488 osoba. Od početka prosvjeda privedeno je ukupno 5060 ljudi, od kojih su 87 posto maloljetnici, pokazuju podaci koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo u ponedjeljak navečer.

U sukobima je ozlijeđeno najmanje 715 policajaca i 215 tinejdžera, objavio je ured premijera Sébastiena Lecornua. On je svojim ministrima naredio da se pozabave glavnim studentskim zahtjevima. To se odnosi na jamčenje zamjene za odsutne učitelje, preispitivanje duljine školskog dana i satnica od 8 do 18 sati te na potrebu za duljim pauzama za ručak.

Vlada će razmotriti i popravke za kojima vape starije školske zgrade, rekao je Lecornu, od ministara zatraživši da do kraja listopada pošalju svoje prve prijedloge.

“Ovo će trajati koliko god bude potrebno”

I jutros su učenici pariške srednje škole Lycée Voltaire blokirali ulaz u svoju školu. Tijekom dana očekuje se nastavak vala blokada i uličnih prosvjeda diljem zemlje zbog uvjeta u sektoru obrazovanja. Ljutiti tinejdžeri traže od vlade da riješi probleme manjka osoblja i dotrajalosti objekata. Vlada tvrdi da novca jednostavno nema.

“Imamo nekoliko zahtjeva, a najbliži srcu i razlog za ovakvu mobilizaciju učenika odnosi se na školske zgrade, potrebu za novijim zgradama prilagođenima aktualnim klimatskim i vremenskim uvjetima, koji se pogoršavaju. Uz to, tu je i pitanje školskog rasporeda, sustavnih zamjena nastavnika u slučaju otkazivanja nastave te prisutnosti medicinskog i socijalnog osoblja u školama. I naravno, problem internetske platforme za upis na sveučilišta”, rekao je Nathanael Combary, čelnik nacionalne udruge srednjoškolaca.

Prosvjedi, koji su počeli u siromašnijim pariškim predgrađima, proširili su se na cijelu Francusku i prerasli u ulično nasilje. Combary poziva prosvjednike da ne pribjegavaju nasilju te poručuje da će ustrajati dok se ne ispune zahtjevi vezani uz proračun i ulaganja u obrazovanje. Jučer u stotinama škola nije bilo nastave.

“Postoji jaz između elita i nas”

“Postoji jazz između elita i nas”, rekao je Hugo Vetzel, koji je nedavno maturirao u Strasbourgu.

“Želimo više novca za nacionalni obrazovni sustav da bi se obnovile srednje škole”, rekla je Roberta, još jedna učenica koja je nedavno maturirala, a sudjelovala je u prosvjedu ispred prestižne pariške škole Henri IV.

Škole su suočene s nizom problema, od curenja vode u zgradama do najezde štakora, dodala je.

Dublja pozadina prosvjeda

Vidljivo je da su mnogi prosvjednici socijalno i politički osviješteni, a dublja pozadina prosvjeda nisu samo izneseni zahtjevi za poboljšanje uvjeta u školama.

“Osjećamo se zanemarenima jer, kada je odgovor nasilje, to znači da demokracija više ne funkcionira. No najviše osjećamo golem jaz između elita i nas. Osjećamo da im izazivamo nelagodu jer toliko toga remetimo pa oni posežu za silom kako bi nas ušutkali”, rekao je Hugo Vetzel, učenik srednje škole u Parizu.

U dosadašnjim prosvjedima ima i ozlijeđenih. Petnaestogodišnji prosvjednik ostao je bez šake u gradu Lensu, a okolnosti incidenta još nisu razjašnjene.

U drugom slučaju, prije nekoliko dana, šesnaestogodišnjak je zatražio pomoć zbog gubitka vida na jednom oku. Prema neslužbenim informacijama, ozljedu je mogao prouzročiti pogodak gumenim metkom, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Ne jenjavaju masovni prosvjedi školaraca u Francuskoj – Macron sazvao krizni sastanak pojavila se prvi puta na Republika.

Prema priopćenju Veleposlanstva BiH u Parizu, poseban naglasak knjige stavljen je na grad Mostar, “gdje su stotine nedužnih građana stradale kroz logore, kao živi štitovi, u razaranju koje je pogodilo svaki segment života. Knjiga također svjedoči o hrabrosti branitelja Mostara, koji su obranili i zaštitili živote svojih sugrađana.”

“Ova knjiga nije samo zapis o prošlosti, već trajni podsjetnik da je istina jedini put ka razumijevanju i pomirenju. Ona govori o visokoj cijeni mira i slobode, koju su građani BiH platili tokom agresije i apokalipse koja je odnijela više od 100.000 nevinih života svih građana BiH” istaknuto je u priopćenju koje prenosi Bljesak.

Veleposlanica Lončar naglasila je kako je “knjigu uručila ne samo u svojoj diplomatskoj ulozi, već i kao “građanka Mostara”, u ime svojih ubijenih školskih kolega i svih nevinih žrtava. Kako je kazala, osjetila je osobnu i moralnu dužnost predsjednika Macrona upoznati sa istinom o stradanju, ali i o snazi jednog naroda da opstane i sačuva dostojanstvo”.

Nažalost, publikacija je jednostrano, isključivo i u mnogim dijelovima manipulativno djelo i ni u kom smislu ne govori o patnjama “svih građana” niti predstavlja “građane Mostara” i sve nevine žrtve.

Ali, iako je ovaj konkretan događaj u javnosti, prvenstveno hrvatskoj, pobudio zgražanje – to ipak ne bi trebalo čuditi. Lončar je “Komšićeva veleposlanica”, a on sam u nekoliko navrata dolazio je u Mostar na obilježavanje značajnih datuma iz povijesti Armije BiH, nikada i HVO-a.

Inače, prije diplomatske karijere koju mnogi ocjenjuju skandaloznom, Lončar je skoro dva desetljeća živjela upravo u Frankfurtu gdje je potom, prema odluci člana Predsjedništva BiH Željka Komšića imenovana konzulicom. Povratkom u Mostar, a nakon bliske prijateljske veze s jednim hrvatskim diplomatom u BiH koja je naprasno završila, počela je vrlo intenzivno ispoljavati i svoje diplomatske ambicije. U cilju ostvarivanja istih čak jedno vrijeme bila je i članica HDZ-a BiH, no njezine želje, kako se čini, prepoznate su, ali i ignorirane od strane vodećih dužnoosnika HDZ-a.

Vidjevši da u HDZ-u nema za nju “probitka”, vrlo mudro se okreće drugim mogućnosima za ostvarivanje svojih ambicija. Shvaćajući i raspitujući se o bh političkom sustavu i načinu odlučivanja, zaključuje kako kod člana Predsjedništva BiH Željka Komšića vlada “manjak hrvatskih kadrova” te tu prepoznaje siguran način za svoj upliv u diplomatske vode. Tako na tradicionalnim skokovima sa Starog mosta upoznaje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića te mu se predstavlja kao Hrvatica koja podržava njegovu politiku, a uskoro potom Komšić je prima u svoj ured u Sarajevu na sastanak. Uskoro postaje konzulica BiH u Frankfurtu. I sve ostalo je povijest. Međutim, Lončar sada nitko ne može spočitnuti kako nema deiplomatskog iskustva, pa čak bilo to i s dozom sarkazma.

Zgroženi diplomatski krugovi

Višnja Lončar imenovana je veleposlanicom BiH u Francuskoj u srpnju 2025. godine. Donedavna je generalna konzulica u Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu, a na poziciju veleposlanice BiH u Francuskoj imenovana je na prijedlog Željka Komšića, kao što je na njegov prijedlog bila imenovana i na poziciju u Frankfurtu.

Kako piše Raport imenovanje Višnje Lončar za veleposlanicu u Francuskoj izazvalo je zaprepaštenje u diplomatskim krugovima koji ocjenjuju kako Lončar nikada nije trebala biti imenovana ni za konzulicu, a kamoli za veleposlanicu BiH u Francuskoj, gdje se, kako kažu morao imenovati istinski diplomata s iskustvom i znanjem, što ona, kao osoba kojoj je pozicija konzulice prvo diplomatsko iskustvo, tvrde nikako nije.

“Skandal majstorica” i “prodavačica parfema”

Generalni konzulat u Frankfurtu proteklih godina se našao više puta u centru skandala u kojima je Višnja Lončar imala glavnu ulogu, a istragu je provodio i Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde BiH.

Raportovi izvori kažu kako je Lončar od Generalnog konzulata u Frankfurtu napravila “cirkus” i kako su i Ministarstvu vanjskih poslova i Predsjedništvu BiH o njenim nediplomatskim potezima i koracima stizale brojne prijave.

Raport piše kako je prije nego što ju je Komšić imenovao u diplomaciju, Višnja Lončar najviše iskustva imala kao promotorica i prodavačica parfema.

/Republika/

Objava Komšićeva veleposlanica u Francuskoj poklonila Macronu knjigu ‘Heroji Mostara’ i zašto je to bila vijest dana? pojavila se prvi puta na Republika.

Ova odluka dolazi dan nakon što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kanada u zajedničkom priopćenju osudile način na koji Izrael vodi rat u Gazi, kao i njegove aktivnosti na okupiranoj Zapadnoj obali.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i kanadski premijer Mark Carney upozorili su da neće “stajati prekriženih ruku” pred skandaloznim postupcima izraelske vlade Benjamina Netanyahua u Gazi te su zaprijetili konkretnim mjerama ne prekine li vojnu ofenzivu i ne deblokira li humanitarnu pomoć. I diplomati iz 22 države zatražili su od Izraela da odmah nastavi pružati punu pomoć Gazi, tražeći da to organiziraju Ujedinjeni narodi i nevladine organizacije.

– Odlučni smo u nakani da priznamo palestinsku državu, što će biti naš doprinos postizanju rješenja o dvjema državama, a spremni smo surađivati i s drugima da bismo ostvarili taj cilj, obznanili su u zajedničkoj izjavi francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i kanadski premijer Mark Carney, posebno se osvrnuvši na konferenciju planiranu za lipanj u Ujedinjenim narodima s ciljem postizanja međunarodnog konsenzusa.

– Odlučno se protivimo širenju izraelskih vojnih operacija u Gazi, rekli su čelnici, dodajući da je razina ljudske patnje u palestinskoj enklavi nepodnošljiva.

Trojica čelnika smatraju da je najava pristupa minimalnoj količini hrane apsolutno nedovoljna i pozivaju izraelsku vladu da obustavi vojne operacije u Gazi te da odmah odobri dostavu humanitarne pomoći.

Keir Starmer, Mark Carney i Emmanuel Macron osudili su jezik kojim su se nedavno koristili članovi izraelske vlade, kao i njihovu prijetnju o prisilnom raseljavanju civila suočenih sa strašnim uništenjem Gaze. Premda priznaju pravo Izraela da se brani od terorizma i pozivaju Hamas da odmah oslobodi preostale taoce koje tako okrutno drže od 7. listopada 2023., trojica čelnika smatraju da je eskalacija koju provode izraelske vlasti potpuno nesrazmjerna.

– Ne završi li Izrael novu vojnu ofenzivu i ne ukine li ograničenja koja se odnose na dopremu humanitarne pomoći, odgovorit ćemo poduzimanjem daljnjih konkretnih mjera, upozorili su, ne preciziravši o kakvim je mjerama riječ.

Zaprijetili su i ciljanim mjerama ne prestane li Izrael s izgradnjom naselja koja su ilegalna i potkopavaju održivost palestinske države.

Podsjećajući na konferenciju o mogućem rješenju o dvjema državama, koja je održana u New Yorku 18. lipnja, a supredsjedale su joj Saudijska Arabija i Francuska, obećali su da će surađivati s Palestinskom upravom, regionalnim partnerima, Izraelom i Sjedinjenim Državama da bi se postigao konsenzus o dogovorima za budućnost Gaze, a na temelju arapskog plana.

Diplomati 22 države traže da Izrael odmah nastavi s pružanjem pomoći Gazi

Diplomati iz 22 države zatražili su od Izraela da odmah nastavi pružati punu pomoć Gazi, tražeći da to organiziraju UN i nevladine organizacije. UN i humanitarne organizacije ne mogu podržati novi model dostave pomoći Gazi o kojemu je odluku donijela izraelska vlada, napisale su te zemlje u zajedničkoj izjavi koju je prenijelo njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Vlada Benjamina Netanyahua objavila je da će kamionima koji prevoze dječju hranu dopustiti ulazak u opkoljeno područje palestinskog teritorija, nakon blokade koja traje dulje od dva mjeseca.

Ujedinjeni narodi već dugo tvrde da stanovništvu Gaze svakodnevno treba najmanje 500 kamiona pomoći i raznih ostalih potrepština. Svjetski program za hranu (World Food Programme) objavio je da je za dostavu stanovništvu Gaze spremno više od 176.470 tona hrane, što je dovoljno za prehranu milijun ljudi u četveromjesečnom razdoblju.

No ostalo je nejasno kolika će količina pomoći biti dopuštena za slanje i na koji će se način distribuirati prije pokretanja plana koji sponzoriraju Sjedinjene Države, a kojim je predviđeno zapošljavanje privatnih izvođača radova za distribuciju pomoći. Taj su plan odbacili Ujedinjeni narodi i ostale humanitarne skupine.

Izraelska vojska je objavila da je u Gazu u ponedjeljak ušlo pet kamiona, premda su dužnosnici UN-a rekli da je odobrenje za ulazak dobilo njih devet, a jedan od predstavnika lokalnog medicinskog osoblja, Tom Fletcher istaknuo je da je to tek “kap u moru”.

Glasnogovornik izraelske vojske Nadav Shoshani je rekao kako će trebati vremena da se stvore uvjeti za situaciju u kojoj će biti omogućen ulazak u Gazu stotina kamiona dnevno. Novinarima je kazao kako “smatra da je stvar odluke političkog ešalona o tome koliko će kamiona ući”. U zadnjih je osam dana u izraelskim napadima ubijeno više od 500 ljudi, a vojna je kampanja intenzivirana. U ponedjeljak je ubijeno najmanje 40 ljudi, podaci su lokalnih medicinskih radnika, prenose AFP i HINA.

/Desk/

Objava Žestoke kritike Izraelu od Macrona, Stramera i Carneya: “Nećemo stajati skrštenih ruku” pojavila se prvi puta na Republika.

Kijev je pritom spreman surađivati ​s Amerikancima i Europljanima.

Macron dodaje kako je sada sve na Rusiji i njezinu predsjedniku Vladimiru Putinu koji imaju priliku pokazati žele li uistinu prekid rata i mir.

– Završetak rata u Ukrajini. To je cilj koji dijelimo s predsjednikom Trumpom. Ukrajina je spremna za bezuvjetno primirje. Sada je na predsjedniku Putinu da dokaže kako zaista želi mir, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

/Desk/

Objava Macron: Ukrajina spremna na bezuvjetno primirje. Na potezu Putin. pojavila se prvi puta na Republika.

Francuski car zaustavljen je u svom osvajačkom pohodu na Rusiju nakon što je ušao u Moskvu 1812., no potom bio primoran na povlačenje tijekom teške zime i s masovnim gubicima života.

“I dalje ima onih koji se žele vratiti u vremena Napoleona, zaboravljajući kako je to završilo”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju, bez da je izravno spomenuo Macrona.

Putin je kazao da Rusija želi mir u Ukrajini koji će osigurati njezinu dugoročnu sigurnost i razvoj.

“Moramo si odabrati mirovnu opciju koja nam odgovara i koja će osigurati mir za našu državu na dugo vrijeme”, rekao je ruski predsjednik ženama koje su u ratu izgubile članove obitelji.

“Ne treba nam ništa drugo, no i ne damo ono što je naše.”

Upitan od majke palog vojnika hoće li se Rusija povući, Putin je odgovorio da ne postoji takva namjera.

/Desk/

Objava Putin zaprijetio Macronu: “Neki su zaboravili što se dogodilo Napoleonu” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izvješćuje CNN pozivajući se na ukrajinski izvor, ukrajinski predsjednik Volodumir Zelensky razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom nakon njegovog žestokog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.

Zelenski je također razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, rekao je izvor CNN-a. U međuvremenu, evo kako su europski čelnici reagirali na društvenim mrežama na napetu raspravu između dva predsjednik.

Europska unija poručila je u petak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ima njezinu nepokolebljivu podršku nakon njegovog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i naprasnog napuštanja sastanka u Bijeloj kući.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron: “Postoji agresor, a to je Rusija, i napadnuti narod, a to je Ukrajina”, rekao je Macron francuskoj televiziji BFMTV.

“Bili smo u pravu što smo pomogli Ukrajini i sankcionirali Rusiju prije tri godine, i što smo to i nastavili činiti”, dodao je Macron. “Moramo zahvaliti svima koji su pomogli i moramo poštovati one koji se bore od početka.”

Poljski premijer Donald Tusk: “Dragi (Zelenski), dragi ukrajinski prijatelji, niste sami.”

Hrvatski premijer Andrej Plenković podržao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon njegovog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, naglašavajući da samo “pravedan mir može trajati”.

– Hrvatska iz vlastitog iskustva zna da samo pravedan mir može trajati. Hrvatska Vlada čvrsto vjeruje da Ukrajini treba takav mir mir koji znači suverenost, teritorijalnu cjelovitost i sigurnu Europu, dodao je.

Španjolski premijer Pedro Sánchez: “Ukrajina, Španjolska je uz vas.”

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock: “Ukrajina nije sama.” “Njemačka zajedno s našim europskim saveznicima ujedinjeno stoji uz Ukrajinu – i protiv ruske agresije. Ukrajina može graditi na nepokolebljivoj podršci Njemačke, Europe i šire. Njihova obrana demokracije i njihova težnja za mirom i sigurnošću je naša.”

Predsjednica Moldavije Maia Sandu: “Istina je jednostavna. Rusija je napala Ukrajinu. Rusija je agresor”, rekla je. “Ukrajina brani svoju slobodu – i našu. Mi smo uz Ukrajinu.”

Predsjednik Litve Gitanas Nausėda: “Ukrajino, nikada nećeš hodati sama.”

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna: “Jedina prepreka miru je odluka ruskog diktatora Vladimira Putina da nastavi svoj agresivni rat. Ako se Ukrajina prestane boriti, neće biti Ukrajine”, rekao je.

“Podrška Estonije Ukrajini ostaje nepokolebljiva. Vrijeme je da Europa napravi korak naprijed. Ne trebamo čekati da se nešto drugo dogodi; Europa ima dovoljno resursa, uključujući rusku zamrznutu imovinu, da omogući Ukrajini nastavak borbe.”

Orbanova podrška Trumpu

Mađarski premijer Viktor Orban zahvalio je u petak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je “hrabro branio mir”, nakon njegove žestoke rasprave s Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.

“Snažni ljudi sklapaju mir, slabi ljudi ratuju. Danas se predsjednik Donald Trump hrabro zauzeo za mir. Čak i ako je to mnogima teško probavljivo. Hvala, gospodine predsjedniče!, napisao je Orban na X-u.

/Republika/

Objava Europski čelnici nakon verbalnog napada Trumpa i Vancea na Zelenskog poručili Ukrajini: “Niste sami” pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je razgovarao s francuskim predsjednikom Macronom i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom kojeg je Trump opet nazvao “guvernerom”, aludirajući na njegovu prijašnju izjavu kako će Kanau želi vidjeti kao 51. američka država.

“Danas mi se francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio u Ovalnom uredu. Sastanak je sazvao guverner Kanade Justin Trudeau, trenutni predsjedavajući G7, kako bi se obilježila treća godišnjica rusko-ukrajinskog rata – koji nikad ne bi započeo da sam ja bio predsjednik”, napisao je Trump.

“Svi su izrazili želju za okončanjem rata, a ja sam naglasio važnost vitalnog “Dogovora o kritičnim mineralima” između Sjedinjenih Država i Ukrajine, za koji se nadamo da će biti potpisan vrlo brzo! Ovaj ugovor, koji je “ekonomsko partnerstvo”, osigurat će američkom narodu nadoknadu desetaka milijardi dolara i vojne opreme poslane u Ukrajinu, dok će također pomoći u rastu ukrajinskog gospodarstva kako se ovaj brutalni i divljački rat približava kraju. U isto vrijeme, vodim ozbiljne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata, kao i o velikim transakcijama ekonomskog razvoja koje će se dogoditi između Sjedinjenih Država i Rusije. Razgovori teku jako dobro”, zaključio je on.

Kremlj hvali Trumpa

Kremlj je u ponedjeljak pohvalio administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa jer pokušava shvatiti “temeljne uzroke” sukoba u Ukrajini i okončati ga, što je, kako navodi, u suprotnosti s pristupom Europe. Ove izjave su jedne od najjasnijih priznanja Kremlja da je došlo do velike promjene u američkoj politici prema ratu od dolaska Trumpa na dužnost prije pet tjedana.

Poništavajući trogodišnje napore SAD-a da kazni i izolira Moskvu pod administracijom Joea Bidena, Trump se brzo usmjerio na popravljanje odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te je podržao dijelove narativa Kremlja o sukobu. Trump je prošlog tjedna ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao “diktatorom” i sugerirao da je Kijev započeo rat.

Rat je počeo prije točno tri godine kad je Putin objavio “specijalnu vojnu operaciju” i poslao svoju vojsku u Ukrajinu. Upitan o Trumpovim izjavama o Zelenskom i Bidenu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je sama Trumpova administracija rekla da mijenja svoj pristup prema Rusiji.

“To je ono što pozdravljamo i podržavamo. To je prva stvar. Drugo, nadamo se da će Washington u potpunosti analizirati temeljne uzroke ukrajinskog sukoba – to je zapravo ono na što smo pokušali navesti naše protivnike u Europi da obrate pozornost, što su oni uvijek odbijali učiniti, baš kao i prethodna administracija u Washingtonu”, rekao je Peskov.

Rusija je dugo tvrdila da je bila prisiljena pokrenuti rat kako bi zaštitila govornike ruskog jezika u Ukrajini i osigurala da Ukrajina ne uđe u NATO. Ukrajina i Zapad kažu da su to bili samo izgovori za otimanje zemlje u kolonijalnom stilu. “Bez duboke analize i razumijevanja temeljnih uzroka sukoba u Ukrajini, u biti je nemoguće ispravno raditi na (mirovnom) rješenju”, rekao je Peskov.

“I ovdje vidimo pokušaje Washingtona da doista shvati što je uzrokovalo ovaj sukob i nadamo se da će ova analiza pomoći naporima u kontekstu rješavanja sukoba”, dodao je.

S druge strane, Peskov je rekao da u ovom trenutku nema temelja da Rusija obnovi dijalog s europskim zemljama koje su u ponedjeljak nametnule Moskvi još jedan paket sankcija, uključujući zabranu uvoza aluminija. Peskov je sankcije opisao “posve predvidljivima”.

Kremlj je rekao da želi pronaći rješenje za sukob u Ukrajini uz razgovore sa Sjedinjenim Državama, optužujući Europu da želi nastaviti neprijateljstva, u jeku približavanja Rusije i SAD-a koje je dovelo do toga da Donald Trump zauzme pomirljiviju poziciju prema Moskvi.

“Europljani nastavljaju putem (…) svog uvjerenja o nužnosti nastavka rata”, rekao je Peskov novinarima, uključujući i onima iz AFP-a. “Ovo uvjerenje Europljana u potpunoj je suprotnosti sa željom da se nađe rješenje za Ukrajinu, što trenutačno činimo s Amerikancima”, dodao je Peskov na treću godišnjicu ruskog napada na susjednu zemlju.

“Ukrajina i SAD u završnoj su fazi pregovora o sporazumu u mineralima, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, javlja BBC. Podsjetimo, Zelenski je ranije ovog mjeseca odbacio sporazum kojim bi SAD-u dao pristup ukrajinskim mineralima.

U objavi na X-u Stefanišina je napisala:

– Ukrajinski i američki tim u završnoj su fazi pregovora u vezi sa sporazumom o mineralima. Pregovori su bili vrlo konstruktivni, gotovo svi ključni detalji su finalizirani. Posvećeni smo brzom dovršetku ovoga kako bismo nastavili s potpisivanjem. Nadamo se da bi ga čelnici SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i odobriti u Washingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu predanost za desetljeća koja dolaze.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na konferenciji za novinare upozorio da bi zemlje s velikim dijelom populacije koja govori ruski mogle biti sljedeće na meti Moskve.

– Najopasniji trenutak je kada zemlje u istočnoj Europi imaju ljude s ruskim korijenima, ne zato što oni predstavljaju prijetnju, već zato što će Kremlj iskoristiti njihovu sigurnost kao izgovor za invaziju, rekao je Zelenski i kao potencijalno ugrožene zemlje nabrojao Poljsku, Slovačku, Latviju, Moldaviju i Estoniju.

Dodao je da je tako bilo i kada je Rusija 2014. anektirala Krim i izvršila invaziju na Donbas.

– I tada su rekli da oni ne okupiraju naš teritorij, već brane ljude koji govore ruski. Ako padnemo… mislim da zemlje koje sam spomenuo mogu biti u riziku zbog ruske politike, njihovog pogleda na ruski svijet, dodao je Zelenski.

Odgovorio je i na pitanje novinara koje su njegove nade za Ukrajinu za iduće tri godine.

– Nadamo se kraju rata ove godine, a ne za tri godine, rekao je i dodao da će se Rusija vratiti ako Ukrajina ne bude spremna sa sigurnosnim jamstvima.

– Ako ih pritisnemo, stavimo na mjesto, na njihov teritorij, i ako Ukrajina bude u Europskoj uniji i NATO savezu, naravno da će nam to jako pomoći. I mislim da se oni neće vratiti jer ćemo tada imati jaku vojsku, jake saveznike i snažno jedinstvo, rekao je Zelenski, prenosi Sky News.

/Desk/

Objava Kremlj hvali Trumpa, a on se nastavlja hvaliti kako rata u Ukrajini ne bi bilo da je on bio predsjednik pojavila se prvi puta na Republika.

Francuska: Trumpove napade na Zelenskog teško je razumjeti

– Napad američkog predsjednika Donalda Trumpa na njegova ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog dio je niza Trumpovih teško razumljivih izjava koje potiču pitanja o koherentnosti američkog stajališta u ovome sukobu, rekla je glasnogovornica francuske vlade Sophie Primas.

– Emmanuel Macron se pred Vijećem ministara osvrnuo na stajalište Sjedinjenih Država izneseno kroz raznolike i često nerazumljive izjave koje je iznio predsjednik Trump, a od takvog stajalište se traži dosljednost tijekom vremena, istaknula je Primas. Jučerašnje su izjave upravo u skladu s tim. Ne razumijemo dobro američku logiku, dodala je.

Zasad bez izvanrednog summita

Dok francuski predsjednik Emmanuel Macron organizira zasebne sastanke s pojedinim skupinama država članica EU-a o Ukrajini, zasad nema planova da se sazove izvanredni sastanak na vrhu svih država članica, iako takva mogućnost nije isključena, doznaje su srijedu iz diplomatskih izvora.

Isti izvor kaže da je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa započeo konzultacije s čelnicima država članica o dvije teme: potpora EU-a u Ukrajini i sigurnosna jamstva. Odluka o sljedećim koracima bit će donesena na temelju tih konzultacija, rekao je izvor, prenosi HINA.

Podsjetimo, francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je sazvao hitan sastanak s Velikom Britanijom, Njemačkom i Italijom, kao i s predstavnicima NATO-a i izvršnim tijelima EU-a. Neke su članice EU-a bile nezadovoljne što je sastanak bio ograničen na odabrane lidere, rekli su dužnosnici Unije.

Sastanak je bio dio napora da se procijeni kako bi mogla izgledati sigurnosna jamstva za Ukrajinu, kako bi EU mogla brže povećati izdvajanja za obranu te kako ubrzati djelovanje dok američka administracija intenzivira diplomatske napore za završetak trogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

/Desk/

Objava Trump je ‘prodrmao’ EU iz hibernacije – Macron saziva drugi sastanak europskih čelnika, uz sudjelovanje Kanade pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron sazvao je vanredni sastanak lidera zemalja EU u ponedjeljak u Parizu, a povodom posljednjih događanja vezanih za mirovne pregovore o Ukrajini.

Ovu informaciju za Politico potvrdio je šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski tijekom govora na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu.

“Vrlo mi je drago što je predsjednik Macron pozvao naše lidere u Pariz. Očekujem da europski lideri vrlo ozbiljno razgovaraju o izazovima koje postavlja Donald Trump”, rekao je Sikorski.

Ističe kako Trump ima posebnu metodu djelovanja.

“To Rusi zovu ‘razvedka bojem’ – izviđanje kroz bitku. Guraš i vidiš što se događa, a onda promijeniš svoju poziciju. Mi moramo odgovoriti”, poručio je poljski ministar.

Nije jasno hoće li na sastanku biti uključeni svi lideri EU ili samo manja grupa zemalja te hoće li biti pozvani i drugi europski lideri poput britanskog premijera Keira Starmera. Na ovom sastanku, Poljsku bi trebao predstavljati premijer Donald Tusk.

Zelenski: Sporazum o mineralima sa SAD-om nije spreman jer ‘ne štiti’ Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bilateralni sporazum o ključnim mineralima o kojem se raspravlja sa Sjedinjenim Državama još nije spreman i da ne sadrži odredbe kojima Kijev želi zaštititi svoje interese.

Dogovor je ključan za nastojanja Kijeva da pridobije potporu Donalda Trumpa dok američki predsjednik traži brzi završetak rata s Rusijom, a Kijev traži sigurnosna jamstva kako bi se zaštitio od nove invazije u slučaju da se postigne mir.

– Još nije spreman zaštititi naše interese, rekao je na konferenciji za novinare na marginama godišnje sigurnosne konferencije u Münchenu koja je okupila globalne političke i vojne čelnike.

SAD od europskih zemalja traži doprinose sigurnosnim jamstvima glede Ukrajine

Sjedinjene Države zatražile su od europskih država da predlože kakvim sigurnosnim jamstvima mogu doprinijeti Ukrajini, rekla su četiri europska izvora.

Izvori su rekli da su Sjedinjene Države poslale dokument u kojemu se nalaze pitanja o mogućim doprinosima vojnika, dok su dva izvora rekla da je dokument poslan ranije ovaj tjedan.

Financial Times prvi je izvijestio da je Washington tražio europske saveznike informacije o oružju, mirotvornim snagama i sigurnosnim aranžmanima za Ukrajinu.

– Plan je očigledno vidjeti kako europski saveznici vide mogući okvir pregovora kojima će se okončati sukob, i mogući angažman Europe i Sjedinjenih Država, rekao je europski diplomat upućen u dokument.

Dokument uključuje šest pitanja za svaku zemlju članicu Europske unije, rekao je jedan diplomat.

Rutte traži veća izdvajanja za obranu od dosadašnjih 2% BDP-a

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte traži veća izdavajanja za obranu od dosadašnjih 2% BDP-a jer su, kaže, Amerikanci u pravu kad kažu da ne izdvajaju dovoljno.

– Svojim europskim prijateljima poručujem da se ne žale na to mogu li ili ne biti za stolom. Neka povećaju potrošnju, pobrinu se za nastavak obuke i opskrbu oružjem i iznesu konkretne ideje kako bi sigurnosna jamstva mogla izgledati, rekao je

Merz: Njemačka je nepokolebljivi branitelj slobode govora

Njemački konzervativni oporbeni čelnik Friedrich Merz pridružio se u subotu svojim domaćim političkim protivnicima u osudi napada američkog potpredsjednika JD Vancea na europski stav prema govoru mržnje i krajnjoj desnici.

– Držimo se pravila koja nameću naše demokratske institucije, rekao je Merz na raspravi na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Njegov konzervativni blok vodi u anketama uoči općih izbora u Njemačkoj 23. veljače.

– Njemačka je nepokolebljivi branitelj slobode govora, ali lažne vijesti i govor mržnje ostaju podložni zakonskim ograničenjima, dodao je Merz.

/Desk/

Objava Zelenski pozvao EU na osnivanje vlastite vojske, Macron zbog Trumpa i pregovora o miru okuplja europske lidere na sastanak u Pariz pojavila se prvi puta na Republika.

Obnova je stajala oko 700 milijuna eura. U povodu toga u Parizu se okupilo veliki čelnika država i vlada 50 država svijeta, svjetskih političara i dužnosnika, među kojima i Donald Trump, kojemu je to prvo putovanje nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima, kao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Međutim, otvorenje obnovljene katedrale proteklo je bez predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kojoj je Pariz, prema pisanju francuskih medija, uskratio poziv na gostovanje.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, otvorenje obnovljene katedrale je nazvao “veličanstvenim.”

“Ponovo odjekuju zvona s katedrale Notre-Dame. Ova zvona su dio naše povijsti. Stojim pred vama da izrazim zahvalnost francuske nacije, našu zahvalnost svim onima koji su spasili, pomogli i obnovili katedralu”, rekao je Macron, dodajući kako je Francuska brzom obnovom postigla nemoguće.

“Večeras možemo zajedno podijeliti radost i ponos. Živjela Notre-Dame, živjela Francuska i živjela Republika”, rekao je Macron na kraju svog govora.

Otvorenje katedrale i kao politicki događaj

Otvorenje katedrale je i prvorazredni politički događaj, i to samo tri dana nakon pada Macronove vlade, te mu daje priliku da pokaže svijetu najbolje što Francuska ima.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski sastali su se u Parizu uoči svečanosti otvaranja katedrale Notre Dame.

Macron je sazvao trilateralni sastanak, dok je u isto vrijeme domaćin večernjoj svečanosti kojom se slavi obnova katedrale pet godina nakon što je stradala u požaru.

Macron: Nastavimo sa zajedničkom akcijom za mir i sigurnost

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je sastanak s Trumpom i Macronom u subotu bio “dobar i produktivan”.

– Predsjednik Trump je, kao i uvijek, odlučan. Zahvaljujem mu se. Također izražavam svoju zahvalnost Emmanuelu na organizaciji ovog važnog sastanka. Svi mi želimo da se ovaj rat završi što prije i na pravedan način. Razgovarali smo o našem narodu, stanju na terenu i pravednom miru. Dogovorili smo se da ćemo nastaviti suradnju i ostati u kontaktu. Mir kroz snagu je moguć, napisao je Zelenski na svom X profilu.

– Nastavimo sa zajedničkom akcijom za mir i sigurnost, izjavio je francuski šef države nakon što je u Elizejskoj dvorani okupio Zelenskog i Trumpa.

– Sjećam se da je gospodin Trump bio predsjednik i u vrijeme kada je požar poharao katedralu. Gospodine predsjedniče, velika mi je čast što vas mogu dočekati pet godina poslije. Sjećam se vaše solidarnosti i brze reakcije. Jako smo sretni što ste ovdje, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

– Hvala vam od srca. Imali smo sjajan odnos, kao što svi znaju. Mnogo smo toga postigli zajedno, a ljudi u Francuskoj su spektakularni. Francuzi su jedna od najvećih skupina u Sjedinjenim Državama i mi ih poštujemo i volimo. Uspješno smo zajedno radili u obrani, ali i u napadu. Čini se da svijet trenutačno pomalo luduje i o tome ćemo razgovarati, kazao je Donald Trump, američki predsjednik.

Trump u Elizejskoj palači

Francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči trilaterlanog sastanka dočekao je novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Elizejskoj palači.

Dvojica muškaraca čvrsto su se rukovali i toplo potapšali po leđima. Nešto ranije je Elizejska palača je objavila i da će danas Trump biti na trostranim razgovorima u Parizu s francuskim predsjednikom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Trump je rekao Macronu da su uživali u “stvarno velikom uspjehu” radeći zajedno tijekom njegova prvog mandata.

– I svakako se čini da svijet trenutno pomalo luduje. I o tome ćemo razgovarati, nastavio je Trump.

Trump će se pridružiti desecima svjetskih čelnika i stranih dostojanstvenika na ceremoniji ponovnog otvaranja katedrale Notre-Dame pet i pol godina nakon što ju je opustošio požar.

Trump će se sastati i s britanskim princem Williamom.

Iako bi Trump trebao položiti prisegu kao američki predsjednik tek 20. siječnja, on je već održao razgovore s nizom svjetskih čelnika, a članovi njegova tima pokušavaju se upoznati s rastućim brojem svjetskih kriza, uključujući Ukrajinu i Bliski istok.

Prva američka dama Jill Biden, supruga predsjednika Joea Bidena, predstavljat će Sjedinjene Države na otvaranju Notre-Damea.

Trump u prvom inozemnom posjetu nakon pobjede na izborima

Predsjednik Zelenski i europski čelnici izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao povući američku vojnu pomoć Ukrajini u krucijalnom trenutku njezine borbe protiv ruske invazije.

Trump, koji se vraća na svjetsku pozornicu prije preuzimanja mandata sljedeći mjesec, snažno je stisnuo ruku Zelenskog i potapšao ga po leđima, prije nego što je Macron stao između njih i pozirao za fotografiju.

Ovo je prvi Trumpov inozemni put otkad je osvojio predsjedničke izbore prošli mjesec, dok se na put u Pariz gleda kao na uranjenu priliku da Macron odigra ulogu posrednika između Europe i Trumpa, što je uloga u kojoj je francuski predsjednik uživao u prošlosti.

Macron je snažan pristaša NATO saveza i ukrajinske borbe, dok Trump smatra da europske zemlje trebaju platiti više za svoju zajedničku obranu. Rekao je da se treba ispregovarati završetak rata.

Bez Ursule von der Leyen

Kako piše francuski list Le Figaro, Francuska je povukla poziv Ursuli von der Leyen za svečano otvaranje obnovljene katedrale Notre-Dame u Parizu.

Pariz je nezadovoljan, jer su mimo njegove volje završeni pregovori, koji su trajali 25 godina, o sklapanju trgovinskog sporazuma EU sa četiri države Južne Amerike iz skupine Mercosur, što je von der Leyen isposlovala na sastanku u Urugvaju.

Francuska je u ocijenila da to što je postignuto u Montevideu, “obvezuje samo Europsku komisiju”.

“Danas očigledno nije kraj priče. Ono što se ddogađa u Montevideu nije potpisivanje sporazuma već jednostavno politički završetak pregovora. To uključuje samo Komisiju, a ne zemlje članice”, objavio je Pariz.

Figaro piše da je “predsjednica Europske komisije izazvala gnjev francuske politike zato što je iza leđa zaključila sporni trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini EU i četiri južnoameričke zemlje, koji je izazvao ljutnju poljopivrednika”.

Briselski portal Politico navodi da je “u vreme kad je Francuska u razdoru zbog pada vlade, Ursula von der Leyen ojačala i otputovala u Urugvaj i potpisala sporazum EU-Mercosur kojeg je Pariz odbacio”, dok se za sporazum “zalagao Berlin kako bi za svoju posrnulu industriju otvorio tržišta Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja”.

Figaro piše da je predstavnik Europske komisije za medije priopćio da je bilo “loše unutrašnje komunikacije” i da von der Leyen, iako je to prethodno bilo najavljeno, neće ići u Pariz gdje bi se sastala i s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

Pariz, Varšava, a izgleda i Rim, kao i sindikati poljoprivrednika Francuske i EU, snažno se protive sporazumu EU-a s članicama Mercosura smatrajući da bi iz Južne Amerike na europsko tržište stizale velike količine mesa i drugih proizvoda po nelojalnoj konkurenciji i bez dovoljno sanitarnih garancija.

Španjolski list El Pais smatra da je Europa koja je “u mnogim krizama i razdorima, pred teškim i dugim putem punim prepreka za ratifikaciju sporazuma s Mercosurom” kojeg moraju prihvatiti sve članice EU i Europski parlament.

Politico napominje da je “za Europsku komisiju još samo prije godinu dana bilo nezamislivo da se tako vidljivo ogluši o interese Francuske“.

Ali, “teška politička kriza u Francuskoj, uz pozive na ostavku i samog predsjednika Emmanuela Macrona, naveli su von der Leyen da se svrsta sa svojom rodnom Njemačkom, što može razbiti temeljni odnos na kojem je izrasla Europska unija“.

“Njemačko-francuska osovina” je do sad bila temelj postojanja i stabilnosti EU, ali je politička elita u Berlinu počela stavljati do znanja da trgovinsku politiku može vratiti s razine EU-a u svoje ruke, i upozorava da bi to “pokrenulo velika pitanja o samom razlogu postojanja Europske unije”.

Elizejska palača istovremeno je priopćila da će “Francuska i dalje braniti svoj poljoprivredni suverenitet“.

Europska komisija i članice EU-a koje su za sporazum o slobodnoj trgovini s četiri južnoameričke države ističu i “geopolitičku dimenziju tog sporazuma”.

Komisija u Bruxellesu je priopćila da je svijet u velikim napetostima i da se moraju tražiti novi trgovinski izlazi i tržišta, poput Južne Amerike, gdje “Kina sve agresivnije prodire”, piše Politico, a prenosi Nacional.

/Desk/

Objava Otvorena obnovljena pariška katedrala Notre-Dame – Svjetski dužnosnici za otvorenju – sastanak Trump, Zelenski, Macron – Bez Ursule von der Leyen pojavila se prvi puta na Republika.