Međutim, kao i u Srbiji, ekološki aktivisti i lokalne zajednice već najavljuju snažan otpor eksploataciji litija. No, to neće biti samo ekološki problem, već i politički, jer oporbene stranke, i u Srbiji i u RS-u, ne slažu se s ovom namjerom, piše Dnevni list.

Najavljen početak istraživanja, lokalna zajednica protiv

Vlada RS-a najavila je početak istražnih iskopavanja u potrazi za litijem, a kao jedno od nalazišta je područje općine Lopare, smještenoj na sjevero-istoku BiH, odnosno, istoku RS-a, koja graniči s Federacijom BiH.

Tu su već prije provedena istraživanja, a mještani su iznimno proti takvih planova. I sam načelnik ove općine, Rado Savić, nače član Srpske demokratske stranke (SDS), zbog svega najavljuje i prosvjede.

“Ukoliko bi se dala dozvola za eksploataciju litija, budite uvjereni da će narod u Loparama i u susjednim općinama, kako u FBiH tako i u RS, pobuniti i fizički neće dozvoliti pristup tom području”, rekao je načelnik Savić, a nejgovu izjavu prenio je N1 BiH.

No, da Vlada RS-a ne planira odustati od iskopavanja litija, vrlo traženom u industiji baterija za električna vozila i uređaje, pokazuje i odluka Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) koja u svibnju ove godine, zahvaljujući većini glasova izaslanika vladajućih stranaka, nije usvojila Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranju rudnika litija, bora, natrija, stroncija, kalija itd., na području općine Lopare.

Tada je načelnik Lopara pozvao je narodne poslanike da usvoje Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranju rudnika litijuma na teritoriji te lokalne zajednice zbog potencijalnih štetnosti koje nose iskopavanja ovog metala te da se ne odobri koncesija za eksploataciju.

“Otvaranje ovog rudnika ugrozilo bi život i zdravlje ljudi, kao i životnu sredinu većeg dijela područja Lopara”, upozorio je tada Savić. Njegov stav dijele i izaslanici oporbenih stranaka, ali kako se čini, to nije “pilo vode” jer od 64 prisutna izaslanika samo je 21 glasao ‘za’ Prijedlog ove deklaracije.

Izaslanik ‘Liste za pravdu i red’ Đorđe Vučinić, u raspravi u NSRS-u je kazao kako se “plaši moguće katastrofe ako Ministarstvo energetike na čelu s Petrom Đokićem (stranka Socijalistička partija/SP, koalicijski partner SNSD-a, op.au.) odobri iskopavanje litija”.

“Prema trenutnim tehnologijama, treba 500.000 litara vode za ekstrakciju jedne tone litija. Posljedica bi bilo zagađenje rijeke Gnjice koja dalje ide u Savu. Posljedica hidraulike može biti i zagađenje podzemnih voda, a narod koristi vodu iz bunara. Zatim, kao posljedica ekstrakcije su isparavanja agresivnih kiselina koje odlaze u atmosferu i zajedno s padavlnama dolazi do nagrizivanja zemljišta, ali i nagrizavanja pluća ljudi, te kože ljudi i životnja. Ugrozit će se kvaliteta zemljšta. Suštinski se neće moći saditi ništa”, upozorio je Vučinić.

Ministarstvo: Geološka istraživanja razvojna šansa

Ali, iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a ovo pitanje ne vide tako dramatičnim. Osvrćuči se na ovu temu, iz ovog ministarstva za list Oslobođenje nedavno su istaknuli kako su “geološka istraživanja razvojna šansa za svaku lokalnu zajednicu, ali da nadležne institucije Republike Srpske nikada ne bi dozvolile da se na bilo kom lokalitetu otvori rudarska proizvodnja koja bi mogla ugroziti život ljudi i koja nije u skladu sa standardima zaštite životne sredine i standardima struke”.

“Moramo biti svjesni činjenice da se istraživačke aktivnosti na našim prostorima vrše više od 70 godina. Imamo i Zavod za geološka istraživanja RS koji raspolaže iznimno kvalitetnom građom i rezultatima istraživanja još iz vremena bivše Jugoslavije i koja su dobra podloga za daljnja istraživanja. Istraživački projekti su nužni i korisni i kao znanstvena disciplina vrlo afirmativni, ali ne moraju nužno značiti i eksploataciju na određenoj lokaciji”, naveli su.

Istaknuli su kako “istraživanja nisu i eksploatacija” te da će se “kao i da će se svaki oblik eksploatacije, detaljno analizirati i odobriti samo u slučaju kada svi zakonom propisani uvjeti budu ispunjeni, a posebno kada takvi projekti neće negativno utjecati na životnu sredinu”.

Naravno, uz neizravnu poruku kako preispitivanju i sumnji nema mjesta.

“U lokalnim zajednicama gdje je bilo najviše otpora istraživanjima ljudi su pogrešno i tendeciozno informirani i izmanipulirani od strane onih koji imaju za cilj da, upravo zbog svojih interesa, spriječe ovakve razvojne projekte i onemoguće dalji razvoj geologije i rudarstva. Nepotrebno se želi stvoriti problem tamo gdje ga nema. Svi znamo da je rudarstvo pokretač suvremene civilizacije i temelj svake ekonomije i da na području RS ima dugogodišnju tradiciju”, naveli su za Oslobođenje iz Ministarstva energetike i rudarstva komentirajući ovo ‘vruće pitanje’.

Dodik već najavio suradnju sa Srbijom, Mađarskom i Njemačkom

Predsjednik RS-a Milorad Dodik upravo u litiju vidi šansu na “financijskom injekcijom”, ali i mogućnost ostanka na vlasti te, vjerojatno, vraćanja naklonosti EU-a čija industrija treba litij iz obližnjih država zbog smanjenja troškova prijevoza, naravno, uz očuvanje vlasitith prirodnih resursa.

Dodik je svojednobno na svom blogu najavio koordiniranu suradnju sa Srbijom, Mađarskom i Njemačkom oko istraživanja nalazišta.

Na temu i pitanje oko eksploatiranja litija, a za što načelnik Lopara tvrdi kako će se “usprotiviti građani ne samo u RS-u, već i u FBiH”, neizbježan je i politički kontekst

Naime, komentirajući snažno protivljenje ekoloških aktivista i oporbe iskapanju litija u susjednoj Srbiji, predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, kazao je kako će “ukoliko vlast dobro iskoristi litij za razvoj, toliko će odskočiti da će oporba ostati bez bilo kakve alternative”.

“To im je zato zadnja šansa jer je tema na povijesnom maksimumu u svim porama društva. Vlada Srbije pokušava nametnuti da odlučuju pamet i znanost, ali oporba time gubi uporište pa se sukob produbljuje. Sijanje i širenje mržnje u Srbiji prema onim koji su je digli i guraju u daljnjii razvoj, što povećava moć i utjecaj države, postaje alibi i za međunarodne faktore koji na to kaleme svoje spinove kako bi nas opet mogli da držati pod vodom. Ključno je pitanje što je alternativa razvoju?”, tako ovo pitanje vidi Stevandić.

Ovo je ujedno i naznaka kako bi se stvari mogle odvijati i u BiH. Ali, ipak s nešto više komplikacija jer o svemu bi trebala odlučivati država, a ne entitet samostalno, piše Dnevni list.

Njemačka s najvećim zalihama litija u Europi

Dok iz entitetskog ministarstva ističu kako je “rudarstvo pokretač suvremene civilizacije”, logično pitanje bi bilo stagnira li, primjerice njemačko gospodarstvo, države koja ima navjeće zalihe litija u Europi, ali ga ne želi eksploatirati?

Podsjetimo da upravo Njemačka raspolaže najvećim rezervama litija u Europi, a kako je to svojedobno kazao ekonomski stručnjak Damir Miljević za Dnevni avaz, po zalihama potom slijede Austrija, Češka, Finska, Portugal i Španjolska, pri tom zapitavši se zašto te zemlje značajnije ne eksploatiraju svoja rudna bogatstva.

Kako je svojedobno pisao DW, po procjenama njemačkih znanstvenika radi se o rezervama ekvivalentnim 16 milijuna tona litij-karbonata, dakle litija koji se traži za baterije. To su količine koje su dovoljne za baterije više od 400 milijuna elektro-automobila.

Prema podacima Njemačkog instituta za geologiju i prirodne resurse (BGR), vode u ovoj regiji sadrže između 200 i 400 miligrama litija po litri – usporedivo s nekim slanim jezerima u Južnoj Americi.

/Desk/

Objava Novi ekološki i politički problem: U RS-u počinje bunt protiv iskapanja litija pojavila se prvi puta na Republika.

“Dozvoljava se investitoru . privrednom društvu Adriatic Metals BiH privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”, navedeno je u Rješenju koje je Vlada FBiH donijela krajem prosinca prošle godine, istražio je portal Istraga.ba.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploatacijsko polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije potrebna suglasnost države BiH, odnosno Pravobraniteljstva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 tisuće maraka.

Prema izvodu iz katastra, posjednik upisan u B listu je “Krivaja šumarstvo Ribnica. U pitanju je šuma treće klase ukupne površine 7.239.992 metra kvadratnih.

Istraživački tekst Istrage u cijelosti možete pročitati OVDJE.

S druge strane, direktor tvrtke Adriatic Metals BH, za Oslobođenje je kazao kako se očekuje izvoz od 5 milijardi dolara.

Potkraj siječnja u Varešu u središnjoj Bosni počinje iskapanje rudače koja bi mogla sadržavati zlato, u okviru projekta u kojega je uloženo više od 200 milijuna eura, a očekuje se kako će on preporoditi taj kraj koji je nakon rata ostao potpuno zapušten i iz kojega su stanovnici masovno odlazili.

“Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. siječnja krećemo s proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se dogoditi u srpnju ove godine”, kazao je za  sarajevsko Oslobođenje Paul Cronin, direktor tvrtke Adriatic Metals BH.

Ta je tvrtka ranije dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva u okolici Vareša, mjesta koje je bilo poznato po najvećem rudniku željezne rudače na cijelom Balkanu, a povijesni zapisi govore kako je ona eksploatirana još u antičkom razdoblju.

Veliki prerađivački kompleks u Varešu nastao ja u razdoblju vladavine Austro-ugarske monarhije a važnim je industrijskim središtem to mjesto bilo i u razdoblju dvije Jugoslavije.

U vrijeme SFRJ godišnje se iz rudnika u okolici Vareša iskapalo i do tri milijuna tona rudače koja je kao sirovina prerađivana u lokalnoj ali i željezari Zenica.

Svi su industrijski kapaciteti u Varešu devastirani u ratu od 1992. do 1995., a broj stanovnika je s prijeratnih više od 22 tisuće spao na tek nešto više od osam tisuća po popisu iz 2013. godine.

Prije rata su većinu u Varešu činili Hrvati jer ih je tamo živjelo više od devet tisuća, dok ih je 2013. godine tamo živjelo tek 2800. Bošnjaka je pak 1991. godine bilo 6700, a 2013. u Varešu ih je bilo 5400.

Vareš je zanimljiv i po tome što je u dva izborna ciklusa zahvaljujući glasovima Bošnjaka za načelnika općine izabran kandidat HDZ-a BiH Zdravko Marošević.

On je u rujnu 2023. napustio tu stranku nezadovoljan njenom politikom i ograničenjima s kojima se suočavao ali je istaknuo kako je ponosan na to što je za njegova mandata Vareš postao grad koji se “diže iz mrtvih”.

Adriatic Metals BH u taj je projekt “oživljavanja” Vareša krenuo s pretpostavkom da se u njegovoj okolici i daje kriju naslage željezne rudače od oko 200 milijuna tona.

Provedena istraživanja potvrdila su kako u tim naslagama postoje tragovi zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra.

U samom rudniku bit će zaposleno 300 radnika, a očekuje se kako će pokretanje proizvodnje u konačnici rezultirati otvaranjem dodatnih do dvije i pol tisuće radnih mjesta u pratećim djelatnostima.

Adriatic Metals do sada je u projekt uložio 450 milijuna KM odnosno nešto više od 230 milijuna eura. Kalkuliraju pak kako će do 2050. godine uspjeti proizvesti i prodati samo cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Nakon ruske agresije na Ukrajinu te su sirovine sada dobile na dodatnoj vrijednosti jer su od strateškog značaja za Europsku uniju.

/Desk/

Objava KAO U AFRIČKIM ZEMLJAMA Vlada FBiH britanskoj tvrtci dozvolila krčenje 7,2 hektara državne šume u Varešu u potrazi za zlatom i ostalim plemenitim metalima – za to će platiti samo 232.000 KM, a izvesti će vrijednost višu od 5 milijardi dolara pojavila se prvi puta na Republika.