Trešnjini cvjetovi još uvijek cvjetaju podno planine Fuji, a turisti i dalje dolaze – ali ove godine festivala nema. U Fujiyoshidi, u Japanu, dužnosnici su otkazali godišnju proslavu sakure – događaj koji obično privuče 200.000 posjetitelja – nakon što su se stanovnici žalili na smeće, neovlašteni ulazak na posjede, pa čak i na turiste koji lutaju u privatne domove. To je najnoviji znak da, dok globalni turizam doseže rekordne razine, strpljenje u najpopularnijim svjetskim odredištima nestaje.

Godine 2025. Japan je ugostio gotovo 43 milijuna posjetitelja, što je najveći broj ikada. U međuvremenu, Europa je ugostila više od polovice od 1,5 milijardi međunarodnih dolazaka u svijetu. S projekcijama da će putovanja do 2030. dosegnuti 1,8 milijardi dolazaka, vlade se svim silama trude upravljati tim pritiskom.

Neki posežu za mjerama koje bi se prije samo nekoliko godina činile ekstremnima: uvođenje AI kontrole gužvi, postavljanje fizičkih barijera, naplaćivanje trostrukih ulaznica za strance, pa čak i otkazivanje kultnih festivala.

Iako mnoge od ovih zemalja i dalje pozdravljaju posjetitelje, žele da oni budu bolje raspoređeni, pristojniji ili da dolaze u različita doba godine. Razgovarali smo s turističkim zajednicama i čelnicima industrije u zemljama koje isprobavaju najodlučnije pristupe.

Japan: Blokiranje i ograničavanje

Otkazivanje festivala trešnjinog cvijeta samo je najnoviji korak u sve intenzivnijim naporima Japana da obuzda masovni turizam. Godine 2024. gradić Fujikawaguchiko postavio je veliku mrežastu barijeru kako bi blokirao popularno mjesto za fotografiranje planine Fuji, nakon što su se posjetitelji penjali na krovove i ignorirali sigurnosna pravila.

Kyoto, koji se dugo bori s prenapučenošću, zabranio je fotografiranje gejši i ograničio pristup određenim uličicama u povijesnom Gionu. Grad se okrenuo i tehnologiji:

• Congestion Forecast: Alat koji predviđa najbolje dane i sate za posjet glavnim znamenitostima.
• Smart Navi aplikacija: Pruža informacije o razini gužve u stvarnom vremenu.
• Hidden Gems inicijativa: Promovira šest mirnijih četvrti izvan poznatih hramova.

„Iako ne postoji čarobni štapić za masovni turizam, nastavit ćemo provoditi mjere kako bismo zaštitili svakodnevni život građana i osigurali posjetiteljima ugodan boravak”, izjavio je Kousaku Ono, voditelj odjela za održivi turizam u Kyotu.

SAD: Dodatne naknade za međunarodne posjetitelje

SAD je zauzeo otvoreniji financijski pristup. Iako sustav nacionalnih parkova obuhvaća 433 parka, polovica svih posjeta koncentrirana je u samo 25 najpopularnijih, što dovodi do ogromnih gužvi i smeća.

U 2026. godini, SAD je uveo dodatnu naknadu od 100 dolara (cca 92 eura) po osobi za međunarodne posjetitelje u 11 popularnih parkova, uključujući Yellowstone, Yosemite i Grand Canyon. Godišnja propusnica America the Beautiful sada za strance košta 250 dolara, dok je za američke državljane cijena ostala 80 dolara.

Kevin Jackson, suosnivač agencije EXP Journeys, smatra da samo povećanje naknada neće smanjiti gužve tijekom vrhunca sezone jer je potražnja prevelika, ali napominje da bi neki putnici mogli odabrati manje poznate parkove poput Canyonlandsa u Utahu, gdje se naknada ne primjenjuje.

Jamajka: Preusmjeravanje sezonalnosti

Za razliku od drugih, Jamajka koristi poticaje umjesto restrikcija. Kako bi privukli turiste izvan glavne sezone nakon razaranja uzrokovanih uraganom Melissa 2025. godine, Jamajka nudi „osiguranje od kiše”.

Ako vrijeme prijeđe prag „prekomjerne kiše”, putnici koji uplate paket dobivaju automatski povrat novca, dok i dalje mogu uživati u putovanju i unutarnjim atrakcijama poput Muzeja Boba Marleya. Cilj je smanjiti strah od putovanja tijekom tradicionalno tiših (i kišovitijih) mjeseci.

Španjolska: Algoritamsko upravljanje masama

Mallorca, poprište nekih od najvidljivijih prosvjeda protiv turizma u Europi, kladi se na umjetnu inteligenciju. Kasnije ove godine integrirat će AI platformu koja će koristiti podatke u stvarnom vremenu kako bi usmjeravala putnike na manje poznata mjesta (vinarije, tradicionalne obrte) kada su glavne znamenitosti pretrpane.

Također su pokrenuli kampanju Ca Nostra („Naš dom”), kojom potiču posjetitelje da se prema otoku odnose s poštovanjem kao prema vlastitom domu.

Danska: Poticaji za lijepo ponašanje

Kopenhagen predviđa rast turizma od 24% do 2030. godine. Kako bi preduhitrili probleme, pokrenuli su CopenPay. Posjetitelji mogu „platiti” za iskustva održivim akcijama, poput skupljanja smeća u kanalima dok voze kajak ili dolaska u muzeje biciklom umjesto taksijem.

Više od 30.000 posjetitelja već je sudjelovalo, a najam bicikala porastao je za 59%. Berlin i Normandija već planiraju uvesti slične sustave. „Putnici žele ostaviti destinaciju boljom nego što su je našli”, kaže Rikke Holm Petersen iz turističke zajednice Kopenhagena.

Objava Ekstremni načini na koje se države bore protiv masovnog turizma pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik Donald Trump služio bi kao njegov prvi predsjedatelj, a svaka država članica imala bi mandat od najviše tri godine od stupanja ovog statuta na snagu, uz mogućnost obnove koju odobrava predsjedatelj, navodi se u izvješću.

Reuters nije mogao odmah potvrditi ove navode.

Bijela kuća nazvala je izvješće “zavaravajućim” i poručila da ne postoji minimalna članarina za pridruživanje “Odboru za mir” (Board of Peace).

“Ovo jednostavno nudi stalno članstvo partnerskim zemljama koje pokažu duboku predanost miru, sigurnosti i prosperitetu”, objavila je Bijela kuća na platformi X.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova (State Department) odgovorilo je na Reutersov upit upućivanjem na prethodne objave Trumpa i njegovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa na društvenim mrežama, u kojima se taj iznos ne spominje.

Objava Trump želi da države plate milijardu dolara za ostanak u njegovom mirovnom odboru pojavila se prvi puta na Republika.

U Francuskoj, čiji dug neprestano raste, premijeri se izmjenjuju brže nego što su se u Versaillesu trošile perike: 14. listopada Sébastien Lecornu, najnoviji na toj funkciji, predložio je odgodu odluke o povećanju dobi za odlazak u mirovinu, mjere koja je trebala uravnotežiti proračun. U Japanu oba kandidata koja se natječu za mjesto premijera žele povećati javnu potrošnju, i to usprkos golemom državnom dugu. U Britaniji, da bi se zatvorila velika proračunska rupa, očekuje se značajno povećanje poreza. A nad svima njima lebdi oblak neodrživog američkog proračunskog deficita od 6 posto BDP-a, koji predsjednik Donald Trump razmatra dodatno povećati novim smanjenjima poreza. Pa koliko dugo vlade mogu živjeti iznad svojih mogućnosti?

S druge strane, povećanje poreza teško je politički provesti. U Europi su porezni nameti već među najvišima na svijetu, pa vlade imaju malo prostora za dodatno oporezivanje. U Sjedinjenim Državama, pak, svako ozbiljnije povećanje poreza gotovo sigurno znači izborni poraz.

U povijesti modernih demokracija samo je jedna zemlja iz skupine G7 uspjela znatno smanjiti svoj javni dug smanjenjem potrošnje i mjerama štednje. Bila je to Kanada tijekom 1990-ih godina, ali u eri kada su tehnokratske vlade imale snažan utjecaj na donošenje odluka. Danas je malo vjerojatno da bi ijedna velika država mogla ponoviti takav uspjeh.

Napad na središnje banke

Neki se nadaju da će rast produktivnosti, koji bi mogla potaknuti umjetna inteligencija (AI), pomoći državama da izbjegnu teške proračunske rezove. No to je nerealno očekivanje. Države najčešće smanjuju udio javnoga duga u BDP-u tako što brže rastu, i to zato što im radna snaga raste (pa imaju više poreznih prihoda) ili zato što su manje i još sustižu razvijenije ekonomije. Ali tehnološke inovacije, poput umjetne inteligencije, ne funkcioniraju na isti način. Kad produktivnost poraste, porastu i plaće, što automatski znači da država mora trošiti više na mirovine, zdravstvo i druge socijalne programe. U zemljama s velikim socijalnim sustavima ti će se troškovi povećavati otprilike istim tempom kao i prihodi stanovništva, pa se proračun, unatoč gospodarskom rastu, neće puno više popuniti.

Tržište kredita je na rubu. Sve podsjeća na 2007.

Zbog toga je sve izglednije da će vlade posegnuti za sličnim rješenjem kao nakon Drugog svjetskog rata, pokušat će smanjiti stvarnu vrijednost svojih dugova uz pomoć inflacije i tzv. financijske represije. Riječ je o politikama kojima se kamate umjetno održavaju niskima, često uz pomoć središnjih banaka, dok vrijednost štednje i državnog duga realno pada zbog viših cijena. Drugim riječima, vlade će sve vratiti u nominalnom iznosu, ali će taj novac vrijediti manje nego prije. Središnje banke već imaju instrumente koji to omogućuju jer kontroliraju velik dio tržišta državnih obveznica i mogu utjecati na kamatne stope kroz otkup državnog duga.

Istodobno populistički političari, poput Donalda Trumpa u SAD-u i Nigela Faragea u Britaniji, napadaju središnje banke i zagovaraju politike koje bi ograničile njihovu neovisnost te oslabile sposobnost da se bore protiv inflacije.

Nove raspodjele bogatstva

Rast cijena nepopularna je opcija (samo pitajte nesretnog Joea Bidena), ali inflaciji nije potrebna politička podrška da bi se dogodila. Nitko nije za nju “glasao” ni 1970-ih ni 2022. Kada vlade ne uspijevaju održavati fiskalnu disciplinu i vode neodržive ekonomske politike, tada se dogodi inflacija. A kad tržišta napokon shvate što se događa, već je prekasno.

Zato je sada još važnije razmišljati unaprijed i shvatiti kako inflacija šteti gospodarstvu i društvu. Njezinom pojavom novac odlazi iz ruku vjerovnika do dužnika, slijeva se iz sefova onih koji imaju novac i obveznice do onih koji posjeduju nekretnine, te od građana koji su ugovorili plaće i cijene u nominalnim iznosima do računa špekulanata koji su bili dovoljno pronicljivi da predvide rast cijena. Ekonomist John Maynard Keynes nazvao je to “preraspodjelom bogatstva nasumce”.

Istovremeno se zbivaju i drugi tokovi raspodjele bogatstva (koje mnogi također doživljavaju kao nepravedne). Na tržištu rada, na primjer, umjetna inteligencija preuzima rutinske uredske poslove, a kroz nasljedstva generacija baby boomera prenosi golemo imovinsko bogatstvo onima koji su imali sreću roditi se u pravim obiteljima. Svi oni mogli bi razoriti srednju klasu, sloj koji je temelj demokracije, i narušiti društveni ugovor.

Najveća inženjerska sila u povijesti svijeta

U 20. stoljeću Argentina se od jedne od najbogatijih mladih država svijeta pretvorila u srednje razvijenu ekonomiju koja je iz jedne krize ulazila u drugu. Takav scenarij sada prijeti svim državama čiji čelnici poriču ili ignoriraju proračunske probleme. Prije deset godina ovaj je list upozoravao države u razvoju, poput Brazila i Indije, da se prisjete argentinskog primjera. Danas isto upozorenje vrijedi za najbogatije ekonomije svijeta.

Ipak, stvari se još mogu promijeniti. Stalni rast cijena tijekom 1970-ih doveo je do izbora Ronalda Reagana u SAD-u i Margaret Thatcher u Britaniji, koji su smatrali da je stabilna valuta temeljni dio društvenog ugovora između države i građana. Uspostavili su novu ekonomsku dogmu: ako se javni dugovi žele odgovorno vraćati, onda moraju biti opravdani i održivi. Američke Federalne rezerve tada su povele rat protiv inflacije, čime su demonstrirale utjecaj i neovisnost središnjih banaka. Takav tehnokratski model kasnije je preuzeo velik dio svijeta, a zabilježeni pad inflacije većine zemalja u razvoju od 1990-ih bio je gotovo čudesan.

Dvije moguće putanje

Nalazimo se na raskrižju: hoće li bogate zemlje krenuti putem samouništenja ili će postati odgovorne?

U mnogim će državama, kad proračunska kriza eskalira, na vlasti biti populisti. Možda će upravo oni biti okrivljeni za kaos, što bi moglo otvoriti priliku za povratak odgovornijoj fiskalnoj politici. Utjecajna je i koalicija štediša i ulagača u obveznice koja se protivi inflaciji i zahtijeva stabilne politike. Hoće li se njihov glas dovoljno čuti, ovisit će o odnosima između financijskih tržišta i političara.

Ako svijet iz ove situacije izađe s manjim dugovima i većom sviješću o opasnostima prekomjernog zaduživanja, ima nade za novi početak. U suprotnom, najvažnija svjetska gospodarstva potonut će u kaos.

Objava Bogate zemlje na rubu krize: dugovi prijete globalnom kaosu pojavila se prvi puta na Republika.