Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.

Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju

“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.

“Zabrinjavajuće i nije europski način”

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.

“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.

Dogovor uoči američkih izbora

Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.

Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.

“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.

Objava EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

“Mir se nikada ne postiže slabošću. Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Nekoliko sati poslije, uslijedio je Trumpova izjava novinarima, uz opasku kako je došlo vrijeme da Ukrajina dobije novoga predsjednika. Trump je Zelenskog optužio zbog napada na ruske rafinerije te ga drži odgovornim zbog, kako je rekao, “oskudice s dizel gorivom”.

Trump je također ustvrdio kako rat između Rusije i Ukrajine nikada ne bi ni započeo da je on 2022. godine bio predsjednik, kazavši kako nije postojala nikakva potreba za izbijanjem sukoba između Ukrajine i Rusije te da je do njega došlo isključivo zbog nesposobnosti.

Govoreći o posljedicama sukoba, Trump je istaknuo da je Zelenski izgubio trideset posto teritorija svoje zemlje te da je s obje strane poginulo više od dva milijuna ljudi.

“Zelenski je puno puta mogao završiti taj rat. I on je odlučio to ne uraditi. Vrlo teško. To je rat koji nikada nije trebao početi. Da sam ja predsjednik, da izbori nisu bili namješteni bio bih predsjednik (izbori za američkog predsjednika 2020. godine kada je Trump izgubio izbore od Joe Bidena op.au.)), i taj rat nikada ne bi počeo. Ali on je mogao puno puta to riješiti i odlučio je ne. Rekli smo da može raditi Rusiji što god želi, ali ne napadajte rafinerije jer je to svjetski problem koji je izazvan.

I on želi praviti probleme za svijet. Želi praviti probleme našim farmerima, stočarima s dizel gorivom jer Rusija opskrbljuje veliki dio dizel gorivom diljem svijeta. Rekli smo mu ‘radi što god želiš’, dizel gorivo jer postoji veliki problem i oskudica.

I što on radi – ide i napada dizel gorivo. Može raditi što god želi, ali to ne može raditi jer imamo svjetski problem, a problem je izazvan nedostatkom rafinerija za dizel gorivo. On neće utjecati na naše stočae i neće utjecati na ostatak svijeta. Dakle, bolje da prestane. Predlažem da dobiju novog vođu koji može napraviti dogovor jer je mogao napraviti puno dogovora, a iz nekog razloga nikada ne uspije. I dozvolite mi da odem korak dalje. Da sam ja bio predsjednik nikada ne biste imali taj rat.

Taj rat nikada ne bi počeo. Nije bilo razloga da taj Rat između Ukrajine i Rusije počne. Počeo je zbog nesposobnosti. Ne biste izgubili već 30 posto svoje zemlje i imate više od milijun ubijenih. Između njih, više od dva milijuna ubijenih. To je rat koji nikada nije trebao početi i mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump.

Inače, invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. veljače 2022. godine, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak “specijalne vojne operacije”, nakon čega su ruske snage pokrenule opsežan napad na Ukrajinu s kopna, mora i zraka.

/Republika/

Objava Nakon što je Zelenski za Trumpov sporazum s Putinom o uvozu ruskog dizela kazao “znak slabosti i nastavak rata i ubijanja”, Trump odgovorio: “Izgubljeno 30% zemlje i milijun ubijenih, vrijeme je da Ukrajina dobije novog predsjednika” pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.

Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije

S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.

S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.

Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.

U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.

Presedan u suvremenoj geopolitici

Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.

Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.

Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.

Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.

Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.

“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.

Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.

Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Njemačka ne ukida sankcije Rusiji

Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.

“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.

Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.

Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.

Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.

Macron izravno kritizirao Trumpa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.

Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.

Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.

Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.

Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.

Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.

Reakcija burzi

Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.

Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:

Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.

Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.

Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.

/Republika/

Objava Trumpovo ukidanje sankcija Rusiji i kupnja ruskog dizela presedan u suvremenoj geopolitici – Kritike iz EU-a i potvrda podrške Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao „odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga”.

“Uz našu potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i ovu sjajnu vijest o ruskoj energiji, cijene dizela za Amerikance, pa i za cijeli svijet, brzo će padati, i to u rekordnim razmjerima!” napisao je Trump na Truth Socialu.

Ministarstvo financija SAD-a objavilo je na X-u da “odmah izdaje privremenu opću dozvolu kojom se omogućuje opskrba globalnog tržišta ruskim dizelom”.

“Upravo sam zaključio vrlo uspješan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem je dogovoreno da će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga. Uz to, ovisno o stanju njihovih rafinerija dizela, Rusija će u kratkom roku isporučiti dodatnih 3.000.000 tona dizelskog goriva. Zahvaljujući našoj potpunoj kontroli nad Hormuškim tjesnacem i ovoj sjajnoj vijesti o ruskim energentima, cijene dizela za Amerikance – pa i za cijeli svijet – naglo će i drastično padati! Niže cijene za Amerikance, a posebice za naše sjajne poljoprivrednike, stočare i vozače kamiona, moj su najveći prioritet. Ovo je vrlo velika i važna objava. Također, mora se razumjeti da Iran neće imati nuklearno oružje!”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Ovu vijest, niže cijene dizela, Trump je najavljivao danima zbog rekordnih cijena dizela kao posljedice rata u Iranu. Također, Trum je već prije upozorio Ukrajinu da ne napada ruske rafinerije.

Ovo je ujedno i ukidanje sankcija na ruski dizel od strane Trumpove administracije, a čiji će kupac biti SAD. Trump ovime gasi krizu prouzročenu odlukom o zajedničkom (sa Izraelom) napadu na Iran, što je prouzročilo blokadu Hormuškog tjesnaca i svjetsku krizu i enormno poskupljenje goriva.

Sada izlaz vidi u trgovini goriva s Rusijom.

Tek se očekuju reakcije iz EU-a s obzirom da je Unija nedavno Rusiji nametnula novi paket sankcija.

Prva reakcija Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir”

Zelenski je upozorio da ruski predsjednik pokušava iskoristiti pregovore sa SAD-om kako bi smanjio gospodarski pritisak na Moskvu i dobio dodatno vrijeme za nastavak rata.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civiliziranom svijetu. Rusija će na dizel ‘uzvratiti’ daljnjim terorom i podlostima. Dopuštanje Rusiji da prodaje naftne derivate ulaganje je u rat koji treba završiti, a ne produljivati”, poručio je.

Istaknuo je da su ruski napadi na ukrajinske gradove posljednjih dana odnijeli desetke života te da Moskva napadima na civilnu i energetsku infrastrukturu pokušava nadoknaditi neuspjehe na bojištu.

Prema njegovim riječima, Putin pokušava postići zakulisne dogovore o ublažavanju sankcija kako bi osigurao dodatne prihode i nastavio rat.

Zelenski ponudio dogovor o prestanku napada na energetsku infrastrukturu

Ukrajinski predsjednik pritom je ponovio da je Kijev spreman za uzajamni prekid napada na energetsku infrastrukturu.

“Naši udari na ruske rafinerije nafte i druga naftna postrojenja odgovor su na višegodišnju rusku kampanju terora protiv ukrajinske energetike”, napisao je.

“Ukrajina neće napadati ruske rafinerije ako Rusija prestane uništavati našu energetsku infrastrukturu”, dodao je.

Zelenski je rekao da je takav prijedlog već predstavljen američkoj strani te da vjeruje kako Washington ima dovoljno utjecaja da ishodi sporazum.

“Potrebna je stvarna deeskalacija s Rusijom, i to na uzajamnoj osnovi. Računamo na pravednu američku podršku našoj obrani i na odlučan razgovor Sjedinjenih Država s Rusijom. Odlučan, a ne slab”, zaključio je.

Zahvalio američkim kongresnicima, a potom kritizirao Trumpov potez

Zelenskijeva reakcija uslijedila je istoga dana kada je u Kijevu primio američku kongresnu delegaciju, kojoj je zahvalio na potpori Ukrajini.

Tijekom sastanka na snazi je bila zračna uzbuna zbog prijetnje ruskih dronova.

Zelenski je poručio da su razgovarali o američkoj pomoći ukrajinskoj protuzračnoj obrani, ubrzanju proizvodnje projektila za sustave Patriot i potrebi da se Rusiji ograniče prihodi kojima financira rat.

Zahvalio je Sjedinjenim Državama na kontinuiranoj potpori, ali je nakon Trumpove objave upozorio da dogovor s Putinom ide u suprotnom smjeru od pritiska na Moskvu koji Ukrajina traži.

Pregovori o energetskom primirju uz napade na energetsku infrastrukturu

Rusija je od SAD-a zatražila ublažavanje sankcija u sklopu pregovora o mogućem energetskom primirju s Ukrajinom, istovremeno nastojeći povezati tu inicijativu s prekidom vatre u Crnom moru, rekli su za Kyiv Independent američki i ukrajinski dužnosnici upoznati s pregovorima.

Ti zahtjevi dolaze u trenutku kada Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a visoki ukrajinski dužnosnik iz sektora obrane navodi da Moskva pokušava nanijeti što veću štetu kako bi stekla prednost uoči potencijalnih pregovora.

Kijev se već suočava sa svakodnevnim nestancima struje uslijed ruskih napada. Ruski napad 8. listopada uzrokovao je opsežne nestanke električne energije u glavnom gradu, koji broji više od tri milijuna stanovnika. Javno, Moskva je pokazala malo volje za prihvaćanje energetskog primirja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 8. listopada novinarima kako Rusija ne vidi smisao u pregovorima o sektorskom prekidu vatre.

“Kijev trenutno ne predlaže dugoročno rješenje, već prekid vatre na području koje mu je Ahilova peta – u energetskom sektoru”, rekao je Peskov. Ipak, u privatnim razgovorima ruski su dužnosnici dali naslutiti da je Moskva spremna razmotriti tu inicijativu, rekli su za *Kyiv Independent* dva ukrajinska i jedan američki dužnosnik. No, Rusija mogući sporazum uvjetuje drugim zahtjevima, uključujući ublažavanje sankcija, izjavile su tri osobe upoznate s pregovorima. Moskva teži širem sporazumu SAD vrši pritisak i na Kijev i na Moskvu da prestanu s napadima na međusobnu energetsku infrastrukturu, čineći energetsko primirje jednim od ključnih pitanja u mirovnim pregovorima.

Predsjednik Donald Trump također želi pokazati napredak po pitanju Ukrajine uoči američkih izbora na sredini mandata, reklo je nekoliko ukrajinskih dužnosnika za Kyiv Independent. Nakon posljednjeg posjeta Rusiji, Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner vratili su se s dojmom da je energetsko primirje moguće.

Ruski izaslanik Kiril Dmitrijev dva puta je u rujnu posjetio SAD radi sastanaka s Witkoffom i Kushnerom, na kojima se raspravljalo o mogućoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu. Tijekom tih sastanaka Dmitriev je američkim izaslanicima rekao kako Rusija želi ublažavanje sankcija kao dio dogovora, navode ukrajinski i američki dužnosnici upoznati s raspravama.

/Desk/

Objava Trump sklopio sporazum s Putinom: Rusija odmah isporučuje SAD-u više od 300.000 tona dizela – Reagirao Zelenski: Slabost i pokloni Putinu neće donijeti mir pojavila se prvi puta na Republika.

Prosječna cijena galona (3.785 litara) dizela u SAD-u dosegnula je 5.85 dolara, u usporedbi s prosječno 3.71 dolara prije godinu dana. To znači da Amerikanci u prosjeku plaćaju 1.55 dolara po litri dizela. Cijena je sada viša i od prethodnog rekorda zabilježenog nakon ruske invazije na Ukrajinu, objavila je Američka automobilska udruga (AAA).

Cijene goriva naglo su porasle otkako je krajem veljače počeo sukob s Iranom, a taj rast posljedica je skoka veleprodajnih cijena nafte.

Naftni sporazum s Venezuelom

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je, kao odgovor na rast troškova goriva, obećao da će “značajno sniziti cijene goriva za sve Amerikance” kroz naftni sporazum s Venezuelom. U siječnju su američke specijalne snage, u sklopu operacije koju je odobrio predsjednik Trump, zarobile bivšeg venezuelskog čelnika Nicolása Madura.

Najnoviji sporazum, objavljen u subotu, predviđa razvoj 17 strateških naftnih polja s dokazanim potencijalom od 65 milijardi barela nafte, kao i “ulaganje veće od 100 milijardi dolara te više od 209 milijardi dolara poreza” za Venezuelu, prema riječima privremene predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez.

Američka vlada zadržat će 55 posto kontrole nad zajedničkim ulaganjem s “iskusnim privatnim operaterom u Venezueli”, izjavio je neimenovani američki dužnosnik za CBS News.

No neki analitičari na sporazum gledaju skeptično te dovode u pitanje hoće li on ukloniti dugogodišnje prepreke koje su ulagače odvraćale od ulaganja u venezuelsku naftnu industriju.

Ljutnja američkih birača uoči međuizbora

Nafta je ključna sirovina za proizvodnju goriva, a opskrba je ograničena nakon što je Iran, reagirajući na rat, praktički zatvorio Hormuški tjesnac, uski morski prolaz južno od Irana kojim se prevozi petina svjetske nafte.

Naglo povećanje cijena goriva razljutilo je američke birače uoči ključnih međuizbora koji će se održati u studenome. Prema nedavnom istraživanju Reutersa i Ipsosa, postotak ljudi koji odobravaju Trumpa pao je na 33 posto, dok sukob podržava samo 31 posto Amerikanaca.

Ipak, rast cijena nije jednak u svim dijelovima SAD-a. Prema podacima AAA-a, stanovnici zapadnih saveznih država plaćaju znatno više nego stanovnici drugih dijelova zemlje, zbog razlika u porezima i udaljenosti od američkih proizvođača nafte.

Primjerice, u saveznoj državi Washington prosječna cijena dizela iznosi 6.81 dolar po galonu, dok je prije godinu dana iznosila 5.03 dolara. Osim visokih cijena dizela, Amerikanci se suočavaju i s povijesno visokim cijenama benzina. Prosječna cijena galona benzina dosegnula je 4.15 dolara, u usporedbi s 3.20 dolara prije godinu dana.

/Desk/

Objava Amerikanci, više nego ikada, plaćaju najskuplje gorivo pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu za državne medije, de la O Levy je rekao da su dostupne samo ograničene količine plina, ali da je energetski sustav Kube u “kritičnom” stanju jer blokada isporuke nafte, predvođena SAD-om, guši opskrbu zemlje.

Agencija Reuters izvijestila je da su u srijedu u glavnom gradu Havani izbili sporadični prosvjedi protiv restrikcija struje. Sjedinjene Države su ovog tjedna ponovile ponudu o slanju 100 milijuna dolara (74 milijuna funti) pomoći zemlji u zamjenu za “značajne reforme kubanskog komunističkog sustava”.

“Zbroj različitih vrsta goriva: sirova nafta, loživo ulje kojeg nemamo apsolutno nimalo; dizel kojeg nemamo apsolutno nimalo – ponavljam se – jedino što imamo je plin iz naših bušotina, gdje je proizvodnja porasla”, rekao je de la O Levy.

Ministar je dodao da su pod američkom blokadom dijelovi Havane utonuli u razdoblja bez struje koja traju od 20 do 22 sata. Priznao je da je situacija u zemlji “iznimno napeta”. Bolnice ne mogu normalno funkcionirati, dok su škole i vladini uredi prisiljeni na zatvaranje. Pogođen je i turizam, koji je glavni gospodarski pokretač Kube.

Uzroci nestašice

Kuba se inače oslanja na Venezuelu i Meksiko za opskrbu naftom svog rafinerijskog sustava. Međutim, te dvije zemlje su u velikoj mjeri obustavile isporuke otkako je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama zemljama koje šalju gorivo Kubi.

Dok se otok nastavlja boriti s ovim energetskim manjkovima, u srijedu navečer u Havani su izbili rijetki prosvjedi. Stotine Kubanaca izašlo je na ulice diljem grada, blokirajući ceste zapaljenim smećem i izvikujući protuvladine slogane. Prema izvještaju Reutersa, bila je to najveća pojedinačna noć prosvjeda u gradu od početka energetske krize u siječnju.

Međusobne optužbe

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel na društvenim mrežama okrivio je SAD za nestašice, priznavši da je situacija na otoku “osobito napeta”.

“Ovo dramatično pogoršanje ima jedan jedini uzrok: genocidnu energetsku blokadu kojoj Sjedinjene Države podvrgavaju našu zemlju, prijeteći iracionalnim carinama svakoj naciji koja nas opskrbljuje gorivom”, napisao je Díaz-Canel.

Prošlog tjedna američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da je Havana odbila ponudu humanitarne pomoći vrijednu 100 milijuna dolara, što je Kuba negirala. Američko Ministarstvo vanjskih poslova (State Department) ponovilo je ponudu u srijedu, navodeći da bi se pomoć distribuirala u suradnji s Katoličkom crkvom i “pouzdanim” humanitarnim organizacijama.

Washingtonova blokada zemlje pojačana je početkom svibnja kada su SAD uvele novi val sankcija visokim kubanskim dužnosnicima, optužujući ih za “kršenje ljudskih prava”. Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez nazvao je te sankcije “ilegalnima i nasilnima”.

Objava Kuba je ostala bez dizela i loživog ulja pojavila se prvi puta na Republika.

Ova se mjera odnosi isključivo na dizelsko gorivo koje rudnici koriste u procesu proizvodnje za rad teške mehanizacije u jamskoj i površinskoj eksploataciji ugljena i metala. Riječ je o strojevima koji rade unutar rudničkih pogona i ne koriste javne ceste.

“Cilj ove odluke je osigurati stabilnu proizvodnju ugljena i redovitu opskrbu termoelektrana u Kaknju i Tuzli, čime se štiti energetska stabilnost Federacije BiH i sigurnost opskrbe električnom energijom za građane i gospodarstvo. Rudnici rade u iznimno složenim uvjetima i isporučuju ugljen po cijenama nižim od tržišnih. Ako želimo stabilnu proizvodnju električne energije i sigurnu opskrbu za naše građane i gospodarstvo, moramo osigurati uvjete za njihov rad”, kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Ministar Lakić je dodao da se ovim prijedlogom dodatno stabilizira sektor, posebno imajući u vidu da je prethodno razdoblje pravno relaksirano odlukama nadležnih institucija.

Naime, Vijeće za državnu pomoć je sredinom veljače ove godine, u obnovljenom postupku i postupajući po presudama Suda BiH, donijelo rješenje kojim je utvrdilo da porezna olakšica sadržana u Odluci o količinama dizelskog goriva na koje se ne plaća cestarina za 2022. godinu, za rudnike, željeznice i termoelektrane, ne predstavlja državnu pomoć u smislu Zakona o sustavu državne pomoći u BiH. Time je otklonjena pravna neizvjesnost iz ranijeg razdoblja i potvrđeno da se radi o mjeri koja je u skladu s važećim propisima.

Ministar Lakić je istaknuo da Federacija BiH ostaje posvećena procesu pravedne tranzicije i prelasku na obnovljive izvore energije, ali da je u ovom trenutku ugljen i dalje važan dio energetskog sustava.

“Mi provodimo energetsku tranziciju i donosimo teške odluke, ali tranzicija mora biti pravedna i odgovorna. Dok god je ugljen dio energetskog bilance, moramo osigurati stabilnost sustava i zaštititi radna mjesta”, kazao je ministar Lakić.

Objava Vlada Federacije BiH predložila oslobađanje rudnika plaćanja cestarine na dizelsko gorivo za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Republika.

Pomoću mobilne aplikacije FMT FBiH oil info preko koje se mogu pratiti najnovije informacije o cijenama goriva na svim benzinskim crpkama u FBiH, Jabuka.tv donosi podatke o najjeftinijim cijenama goriva u Hercegovini.

U obzir su se uzimale cijene goriva koje su bile prikazane na aplikaciji FMT FBiH oil info do 16:20 sati 19. rujna 2022. godine.

Široki Brijeg

Dizel D5 je u Širokom Brijegu, prema aplikaciji FMT FBIH, najjeftiniji na benzinskoj Gazprom s cijenom od 3,11 KM po litri.

Na Gudelju je Super 95 najjeftiniji s cijenom od 2,76 KM po litri. Za najnižu cijenu Super 98 izdvajajaju se Mepas i Gazprom gdje litra iznosi 3,01 KM.

Cijena za autoplin je najniža na Bagariću, Ini i Petrolu – gdje autoplin iznosi 1,61 KM.

Mostar

U Mostaru je Dizel najjeftiniji na benzinskoj Gazprom gdje se prodaje za 3,11 KM po litri.

Kod najnižih cijena za Super 95 izdvajaju se Mustapić, Čule Promet, Izgradnja Tojaga, Gazprom, Hercegovina promet i Selex – s cijenom od 2,71 KM po litri. Super 98 ima najmanju cijenu na Mandi-Co gdje iznosi 2,81 KM po litri.

Autoplin je najjeftiniji na benzinskim crpkama Selexu i HIFA-i gdje je cijena autoplina 1,56 KM.

Grude

U Grudama je dizel najjeftiniji na Hifi iznosi 3,26 KM po litri.

Super 95 ima najnižu cijenu (2,81 KM po litri) također na Hifi. Super 98 ima cijenu od 2,96 KM po litri na Hifi što je i najniža cijena za Grude.

Kod autoplina izdvaja se Hifa s cijenom od 1,51 KM.

Posušje

Dizel je Verdiću i F1 u Posušju najjeftiniji, a iznosi 3,26 KM po litri.

Super 95 je najisplativije sipati na F1 i Mis benz gdje mu je cijena 2,76 KM po litri. Za Super 98 najniža cijena je 3,11 KM po litri koju možete pronaći na Hifi.

Što se tiče autoplina, najjeftiniji je na benzinskoj Hifa Petrol , a iznosi 1,51 KM.

Ljubuški

U Ljubuškom najnižu cijenu za Dizel D5 od 3,11 KM po litri nudi Gazprom.

Najnižu cijenu za Super 95 (2,81 KM) nudi Perić, za Super 98 se izdvajaju Perić i MB Ivanić s 2,66 KM po litri.

Autoplin u Ljubuškom s najnižom cijenom (1,61 KM) se nalazi na Antunović, MB Ivanić, Ina i Gazprom.

Čitluk

U Čitluku najnižu cijenu od 3,21 KM drži Marinčić Benz.

Kod Super 95 najnižu cijenu ima OIL Međugorje gdje se litar prodaje za 2,76 KM, dok je Super 98 najjeftiniji na Mališiću s cijenom od 3,01 KM po litri.

Cijene u Čitluku zaključujemo s autoplinom kojem je najniža cijena 1,61 KM na benzinskim crpkama Marinčić, Oil Međugorje i Selak.

Čapljina

Dizel D5 u Čapljini ima najnižu cijenu od 3,21 KM po litri na Gazu.

Super 95 je najjeftiniji na Gazu i Gazpromu s cijenom 2,71 KM po litri, dok je Super 98 najjeftiniji na bezinskoj Mališić s cijenom od 3,01 KM po litri.

U Čapljini je autoplin najjeftiniji na Sušku gdje sada iznosi 1,46 KM.

Tomislavgrad

Božić, Coral Energy, Papić, Nestro, Avangarde i BTG se izdvajaju kod Dizela D5 koji iznosi 3,21 KM po litri.

Super 95 je najjeftiniji na Avangardu, Papiću i BTG-u s cijenom od 2,76 KM po litri. Za Super 98 najniža cijena je 2,71 KM po litri koju možete pronaći na benzinskoj Božić.

Što se tiče autoplina Coral i Papić – imaju najnižu cijenu od 1,36 KM.

Livno

Dizel D5 u Livnu ima najnižu cijenu od 3,36 KM po litri na Hifi.

Super 95 najnižu cijenu ima na Bilom Kamenu i Hifi , a iznosi 2,86 KM po litri. Kod goriva Super 98 se izdvaja Hifa s cijenom od 3,21 KM po litri.

Autoplin je 1,46 KM na svim benzinskim crpkama koje ga imaju u ponudi.

/Desk/

Objava Gorivo pojeftinilo, dizel značajnije – Koje su cijene u Grudama, Ljubuškom, Tomislavgradu, Mostaru ..? pojavila se prvi puta na Republika.