Rat na Bliskom istoku doveo je do poplave dezinformacija generiranih umjetnom inteligencijom (AI), no osim posve krivotvorenih slika, širi se još jedna vrsta sadržaja: autentične snimke “poboljšane” na načine za koje stručnjaci tvrde da suptilno mijenjaju percepciju onoga što se zbiva na terenu, javlja AFP.

Na dojmljivoj fotografiji Kuvajćanin naoružan željeznom palicom suočava se s američkim pilotom koji kleči i koji je netom prije padobranom iskočio iz svog zrakoplova. Fotografija visoke rezolucije brzo se proširila internetom te su je objavili čak i neki mediji. Međutim, čini se da pilot ima samo četiri prsta na svakoj ruci.

Djelatnici AFP-a zaduženi za provjeravanje činjenica učitali su fotografiju u alate za detekciju AI-ja i utvrdili da sadržava SynthID, nevidljiv vodeni žig koji služi identifikaciji slika napravljenih s pomoću Googleove tehnologije AI-ja. No, to nije cijela priča.

Sama situacija jest autentična. Videosnimka koja prikazuje isti događaj pojavila se na društvenim mrežama 2. ožujka, a satelitske snimke potvrdile su njegovu lokaciju. Također, poklapa se s izvješćima da je Kuvajt tog dana zabunom srušio tri američka borbena zrakoplova.

AFP je uspio pronaći raniju inačicu fotografije na komunikacijskoj platformi Telegram, koja je odgovarala slici visoke rezolucije, samo što je bila mutna.

Alatima za detekciju AI-ja utvrđeno je da je ova fotografija bila stvarna. To upućuje na to da je mogla poslužiti kao ishodišna točka za fotografiju izrađenu Googleovim alatima AI-ja.

“Poboljšanje (kvalitete) korištenjem AI-a može suptilno izmijeniti teksture, lica, osvjetljenje ili pozadinske detalje te stvoriti fotografiju koja djeluje stvarnije od originala”, rekao je Evangelos Kanulas, profesor umjetne inteligencije na sveučilištu u Amsterdamu.

To može “pojačati određeni narativ o nekom događaju pa se, naprimjer, neki prosvjed može činiti nasilnijim, gomila većom, izrazi lica intenzivnijima”.

U drugom slučaju, korisnici društvenih mreža podijelili su dramatičnu snimku velikog požara blizu iračke zračne luke Irbil nakon što je Iran napao to područje 1. ožujka.

Premda je pronađen SynthID, fotografija nije bila potpuna krivotvorina. Izvorna verzija slike prikazuje isti prizor, no sa znatno manje vatre i dima.

‘Vrlo različita priča’

Stručnjaci su upozorili na to da je tanka linija između “poboljšavanja” i generiranja sadržaja, bilo da je riječ o slučajnom ili namjernom postupanju.

“Čak i male izmjene mogu na kraju pričati vrlo različitu priču”, rekao je James O’Brien, profesor računalstva na kalifornijskom sveučilištu Berkeley, dodajući da bi to “moglo promijeniti percepciju događaja”.

Generativna umjetna inteligencija je i dalje sklona greškama i može “halucinirati” te dodati elemente koji nisu bili u prvotnoj slici, dodao je Kanulas.

To se dogodilo nakon što su savezni imigracijski agenti ustrijelili Alexa Prettija u američkoj saveznoj državi Minneapolisu u siječnju kada se fotografija incidenta dorađena umjetnom inteligencijom brzo proširila internetom.

Slika se temeljila na dijelu autentičnog videa pucnjave, u kojem Pretti pada na koljena pored saveznih službenika, od kojih jedan drži pištolj prislonjen na Prettijevu glavu.

U niskokvalitetnom videu, Pretti drži predmet koji je zapravo bio mobitel. No, u slici obrađenoj AI-jem, neki korisnici društvenih mreža su pogrešno vidjeli oružje u njegovoj ruci.

Kako rat prouzročen američko-izraelskim napadima na Iran još uvijek traje, stručnjaci kažu da snimke dorađene umjetnom inteligencijom bez pripadajućih oznaka dodatno umanjuju povjerenje javnosti.

Ovakva vrsta sadržaja već je imala “ogroman utjecaj na ljude i njihovu sposobnost da vjeruju u istinu”, rekao je O’Brien.

“Sada ljudi počinju sumnjati i u autentične snimke”, složio se Kanulas, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Rat na Bliskom istoku: Poplava dezinformacija generiranih AI-jem – ljudi više ne vjeruju autentičnim snimkama pojavila se prvi puta na Republika.

Kada je Iran 13. travnja izveo jedan od svojih najvećih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, u vrijeme sve većih napetosti na Bliskom istoku, na Balkanu je pokrenuta golema kampanja dezinformiranja, prenosi N1 Srbija. .

Dok je svijet pomno pratio razvoj događaja, jedan medij na srpskom jeziku počeo je vrtoglavom brzinom – više od 100 objava svakog sata – objavljivati ​​članke o napadu, iako u tom trenutku nisu bile poznate sve činjenice i detalji napada, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Čini se da su izvori većine objavljenih informacija bili kanal Telegram na ruskom jeziku, mreža RT koju financira Kremlj ili drugi ruski državni mediji.

Kako prepoznati dezinformacije?

Višemjesečna istraga Balkanskog servisa RFE/RL-a otkrila je da je bio dio šire prokremaljske dezinformacijske mreže, koja koristi automatizaciju za brzo stvaranje stotina novinskih članaka, često temeljenih na sadržaju ruskih medija zabranjenih u EU.

Kako mreža radi?

VIGINUM, agencija francuske vlade koja prati manipulacije na digitalnim platformama, objavila je izvješće o proruskoj propagandnoj mreži koju je nazvala “Portal Kombat”.

Identificirane su oko 193 web stranice koje su imale za cilj širenje informacija iz proruskih izvora, kao i ruskih medijskih kuća i institucija.

Tijekom četiri mjeseca novinari RSE pratili su višejezične web stranice namijenjene publici u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, mjestima koja su u tom periodu nedvojbeno bila glavne mete propagande.

Istraga je razotkrila globalnu operaciju, pokazujući kako su se “članci” automatski generirali i objavljivali u valovima, završavajući na web stranicama na lokalnom jeziku gdje su predstavljeni kao legitimni izvori vijesti, što je rastući trend u globalnom ratu dezinformacija.

Naklonost Rusiji

Kako piše RSE, Balkan je već dugo plodno tlo za proruske narative, posebno u Srbiji, gdje predsjednik Aleksandar Vučić održava prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a istovremeno teži članstvu u EU.

Anketa Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) objavljena 14. svibnja pokazala je da, dok većina ispitanika iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu, 49 posto Srba smatra je “opravdanom” .

Balkanske verzije Portal Kombata bile su nevjerojatno slične na svim jezicima. Sve lažne vijesti usmjerene na regiju koju je RSE pokrivao imale su isti izgled, strukturu pa čak i naziv: Pravda.

Automatizirane lažne vijesti: Kako se sadržaj brzo širi

Od 22. ožujka do 20. srpnja na te četiri stranice objavljeno je ukupno 70.719 vijesti. Ali većina članaka, više od 67.000, pojavila se na stranici na srpskom jeziku.

Fokusiranje na stranicu na srpskom jeziku omogućilo je novinarima da gledaju proruski sadržaj koji se širi na više platformi u roku od nekoliko minuta.

Čini se da je većina sadržaja koji se pojavljuje na četiri web stranice preuzeta s prokremaljskih Telegram kanala. Proces automatizacije mreže toliko je učinkovit da se vrijeme između objave na Telegram kanalu i pojavljivanja na stranicama Pravde kreće od samo tri do 12 minuta.

Operacija dezinformiranja također koristi ruske platforme kao što su VK Video i Yandex za prevođenje, proizvodnju i distribuciju sadržaja.

Jeftina ruska propaganda

Bez obzira na sofisticiranost operacije, VIGINUM u svom nedavnom izvješću napominje da web stranice u mreži Portal Kombat uglavnom ne privlače velik broj posjeta.

Za stranice namijenjene Balkanu, Similarweb, servis koji prati posjete registriranim stranicama, kaže da je najaktivnija stranica, Pravda-rs[.]com, imala manje od 5000 posjeta u lipnju.

No, kako tvrdi stručnjak za dezinformacije Peter Benzoni, zapravo nije bitno je li ova kampanja učinkovita jer su troškovi generiranja dezinformacija zanemarivi.

“Za Rusiju je ovo informacijski rat. Baš kao i s dronovima, jeftini napadi koji ne uspiju u 99 posto slučajeva opravdavaju 1 posto napada koji uspiju. Ove su stranice dronovi informacijskog ratovanja”, objasnio je Benzoni, istraživački analitičar pri Savezu za osiguranje demokracije German Marshall Funda sa sjedištem u Washingtonu, prenosi N1 Srbija.

/Desk/

Objava BiH, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija – mete za širenje lažnih ruskih vijesti pojavila se prvi puta na Republika.

Na prvi pogled – portal kao i svaki drugi – od vijesti iz svijeta do pomoraca u pornoindustriji. No tekstovi su često neistiniti i služe širenju ruske propagande. Ovakvih je portala sve više, a njihovu utjecaju teško se odupiru Hrvatska i zemlje u susjedstvu.

– Kad govorimo o pitanju BiH i Srbiji, govorimo o nekoliko stotina medijskih portala koji svjesno i ciljano šire dezinformacije koje dolaze iz ruskih izvora, iz ruske informacijske agencije, iz TASS-a, Russia Today, Sputnika, nositelja lažne slike koje ruska propagandna mašinerija nastoji distribuirati, kaže Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, Institut za istraživanje hibridnih sukoba.

Cilj je stvoriti podjelu u društvu, spriječiti stanovništvo da donosi valjane i informirane odluke te razbiti europsko jedinstvo u potpori Ukrajini.

– Da postavi sumnju u sve što dolazi iz relevantnih medija, da posije nepovjerenje i razdor u procesu donošenja odluka, pogotovo sada kad imamo superizbornu godinu u brojnim državama Europe, da utječe na političke procese, ističe Akrap.

Na pojavu portala Pravda-hr.com reagirali su iz agencije za elektroničke medije. Tvrde – portal je registriran u Rusiji i izvan je europske jurisdikcije.

– Prema europskoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, uklanjanje medijskih sadržaja, odnosno onemogućavanje pristupa istima može se tražiti u slučaju ozbiljnog dovođenja u pitanje javne sigurnosti, uključujući zaštitu nacionalne sigurnosti i obrane, poticanja na mržnju i nasilje, kao i javnog poticanja na počinjenje kaznenog djela terorizma, stoji u priopćenju Agencije za elektroničke medije.

Procjenjuju da je utjecaj tog portala na širu javnost malen. No struka predviđa: borba s lažnim portalima i širenjem lažnih vijesti u budućnosti će biti sve teža zbog veće automatizacije procesa te raširenije primjene umjetne inteligencije. Sve važnija će biti svijest pojedinca.

– Moramo propitkivati, moramo biti skloni da sumnjamo u određene izvore, pokušavamo provjeriti te izvore, da čitamo različite medije – u koje imamo više povjerenja, poručuje Alen Delić, stručnjak za kibernetičku sigurnost.

Širenje ruske propagande na ovakav način do početka rata bilo je usmjereno većinom na Ukrajince. Od početka invazije – na cijeli svijet.

/Desk/

Objava Akrap: “Stotine portala u BiH i Srbiji ciljano šire rusku propagandu” pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija je u utorak pokrenula istragu protiv društvenih mreža Facebook i Instagram u vlasništvu tehnološkog diva Meta zbog sumnji da ne poštuju obveze u borbi protiv dezinformacija. Te obveze proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama.

Objava Europska komisija otvorila istragu protiv Facebooka i Instagrama zbog dezinformacija pojavila se prvi puta na Republika.

Platforme bi trebale postrožiti kriterije za objavu sadržaja, a moraju ga i strože analizirati u slučaju monetizacije i dijeljenja prihoda od oglasa kako bi blokirale aktere koji sustavno objavljuju tekstove označene kao dezinformacija, prema dokumentu EK u koji je Reuters dobio uvid.

Iste obaveze vrijedile bi i za manje društvene mreže i usluge pretraživanja, razmjene poruka i oglasa, te za tvrtke za digitalno oglašavanje, komunikacijske agencije i kompanije za internetsko plaćanje.

Obuhvatile bi i kompanije za internetsko plaćanje, platforme za internetsku trgovinu i sustave crowdfundinga, pokazuje nacrt prijedloga EK.

Kompanije za digitalno oglašavanje morale bi pak utvrditi kriterije za postavljanje oglasa i provjeravati stranice na kojima se oni postavljaju, predlaže EK.

Politički oglasi morali bi biti jasno označeni kao plaćeni sadržaj, dodaje Bruxelles, skicirajući i ključne pokazatelje poštivanja kriterija kako bi vlasti mogle provjeravati ispunjavaju li tvrtke svoje obveze.

Bruxelles time želi otkloniti nedostatke u važećem dobrovoljnom kodeksu za suzbijanje dezinformacija iz 2018. godine, koji su prihvatili Google, Facebook, Twitter, Microsoft, Mozilla i TikTok.

“Kodeks nije osigurao dovoljan napredak posebno u demonetizaciji dezinformacija, budući da internetski oglasi i dalje potiču širenje dezinformacija”, zaključuje Komisija u dokumentu.

Ažurirani kodeks bit će predstavljen javnosti 26. svibnja, a tvrtke će imati rok do kraja rujna da iznesu svoje prijedloge, prenoi HINA.

/Republikainfo.com/

Objava EU priprema obveze za digitalne tvrtke u borbi protiv dezinformacija pojavila se prvi puta na Republika.