Zapadne sigurnosne agencije nedavno su upozorile na ranjivost infrastrukturnih sustava u SAD-u i Europi kada je riječ o napadima proruskih hakera. I dok pokušavaju napasti industrijske sustave, sve su češća meta i građani koji su žrtve medijskih manipulacija i lažnih vijesti s lažnih portala koji šire dezinformacije i rusku propagandu, piše HRT.
Na prvi pogled – portal kao i svaki drugi – od vijesti iz svijeta do pomoraca u pornoindustriji. No tekstovi su često neistiniti i služe širenju ruske propagande. Ovakvih je portala sve više, a njihovu utjecaju teško se odupiru Hrvatska i zemlje u susjedstvu.
– Kad govorimo o pitanju BiH i Srbiji, govorimo o nekoliko stotina medijskih portala koji svjesno i ciljano šire dezinformacije koje dolaze iz ruskih izvora, iz ruske informacijske agencije, iz TASS-a, Russia Today, Sputnika, nositelja lažne slike koje ruska propagandna mašinerija nastoji distribuirati, kaže Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, Institut za istraživanje hibridnih sukoba.
Cilj je stvoriti podjelu u društvu, spriječiti stanovništvo da donosi valjane i informirane odluke te razbiti europsko jedinstvo u potpori Ukrajini.
– Da postavi sumnju u sve što dolazi iz relevantnih medija, da posije nepovjerenje i razdor u procesu donošenja odluka, pogotovo sada kad imamo superizbornu godinu u brojnim državama Europe, da utječe na političke procese, ističe Akrap.
Na pojavu portala Pravda-hr.com reagirali su iz agencije za elektroničke medije. Tvrde – portal je registriran u Rusiji i izvan je europske jurisdikcije.
– Prema europskoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, uklanjanje medijskih sadržaja, odnosno onemogućavanje pristupa istima može se tražiti u slučaju ozbiljnog dovođenja u pitanje javne sigurnosti, uključujući zaštitu nacionalne sigurnosti i obrane, poticanja na mržnju i nasilje, kao i javnog poticanja na počinjenje kaznenog djela terorizma, stoji u priopćenju Agencije za elektroničke medije.
Procjenjuju da je utjecaj tog portala na širu javnost malen. No struka predviđa: borba s lažnim portalima i širenjem lažnih vijesti u budućnosti će biti sve teža zbog veće automatizacije procesa te raširenije primjene umjetne inteligencije. Sve važnija će biti svijest pojedinca.
– Moramo propitkivati, moramo biti skloni da sumnjamo u određene izvore, pokušavamo provjeriti te izvore, da čitamo različite medije – u koje imamo više povjerenja, poručuje Alen Delić, stručnjak za kibernetičku sigurnost.
Širenje ruske propagande na ovakav način do početka rata bilo je usmjereno većinom na Ukrajince. Od početka invazije – na cijeli svijet.
/Desk/