Pregled objava na društvenim mrežama s glavnih službenih računa administracije, koji je proveo POLITICO, pokazuje samo jedno spominjanje tog termina u proteklih mjesec dana, u usporedbi s više od desetak spominjanja u četiri tjedna prije toga.

Analiza je obuhvatila račune na društvenim mrežama najviših Trumpovih dužnosnika i stranice kojima upravlja Bijela kuća, a koje je administracija koristila za promicanje podrške svom imigracijskom planu.

Nalazi sugeriraju da administracija rekalibrira svoju poruku nakon poljuljanih brojki u anketama o onome što je bilo jedno od ključnih pitanja predsjednika Donalda Trumpa. To dolazi u trenutku kada su republikanci postali zabrinuti za međuizbore 2026. godine, pri čemu se pozivi na deportacije velikih razmjera — obilježje Trumpove kampanje — sada među nekima u stranci smatraju ranjivom točkom, osobito kod latinoameričkih birača koji su se priklonili predsjedniku prije samo dvije godine.

„Deportacije izgledaju drugačije nakon Minneapolisa i moramo ponovno pridobiti imigraciju kao temu“, rekao je Jason Roe, republikanski strateg iz Michigana. „Deportiranje kriminalaca ostaje popularno, a činjenica da demokrati refleksno zauzimaju suprotnu stranu od Trumpa stavlja ih, još jednom, na stranu kriminalaca.“

Mjesecima su pozivi na „masovnu deportaciju“ bili česta značajka agresivne strategije Trumpove administracije na društvenim mrežama. Na platformi X, profil Bijele kuće za brzi odgovor (Rapid Response) proveo je dane sredinom siječnja povezujući „masovne deportacije“ s nižom stopom kriminala, većim brojem radnih mjesta i nižim troškovima stanovanja.

Međutim, taj račun nije upotrijebio frazu „masovna deportacija“ od 12. veljače, kada je podijelio isječke s konferencije za novinare tijekom koje je „car za granicu“ Tom Homan, poslan u Minneapolis kako bi smirio tenzije, rekao da su masovne deportacije i dalje u planu, ali je naglasio ciljaniju provedbu.

Promjena prioriteta

Prošlog tjedna Trump je odabrao senatora Markwaynea Mullina (R-Okla.) za sljedećeg tajnika domovinske sigurnosti (DHS), premjestivši sadašnju šeficu Kristì Noem na ulogu posebne izaslanice uslijed rastućeg nezadovoljstva njezinim radom.

Službeni račun Bijele kuće, kao i računi povezani s drugim visokim dužnosnicima, uključujući zamjenika šefa osoblja Stephena Millera i tajnicu za tisak Karoline Leavitt, također su izbjegavali tu frazu nakon što su je ranije isticali — čak i dok nastavljaju objavljivati vijesti o uhićenjima imigranata optuženih za nasilne zločine.

Dužnosnik Bijele kuće, kojem je zajamčena anonimnost radi rasprave o internoj strategiji, rekao je da stranica za brzi odgovor nije pokazatelj nikakvih promjena u politici. Rekao je da račun pojačava i reagira na glavne vijesti, napominjući da je od početka veljače bilo manje medijskog izvještavanja o imigraciji.

Javna oglasna kampanja Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) također je počela zauzimati drugačiji smjer: oglas koji se počeo prikazivati u veljači, tjednima nakon pucnjave u Minnesoti, pokušao je istaknuti „žrtve ilegalne imigracije“, što je u suprotnosti s oglasima koje je agencija ranije prikazivala, a koji su sadržavali snimke uhićenja.

Glasnogovornica Bijele kuće Abigail Jackson izjavila je da se provođenje imigracijskih zakona ne mijenja te da je predsjednikov „najviši prioritet oduvijek bila deportacija kriminalaca među ilegalnim strancima koji ugrožavaju američke zajednice“.

Fokus na kriminalce, ne na mase

James Blair, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće, privatno je ovog tjedna pozvao republikance u Zastupničkom domu na njihovom godišnjem sastanku u Doralu na Floridi da svoj imigracijski fokus usmjere na uklanjanje nasilnih kriminalaca umjesto na „masovne deportacije“.

Osoba bliska Bijeloj kući rekla je da se među ključnim biračkim skupinama — uključujući Latinoamerikance, umjerene republikance, neovisne birače i mlade — „masovne deportacije“ povezuju s neselektivnim uhićenjima na mjestima javnog okupljanja. Ako se kandidati umjesto toga usredotoče na uhićenja kriminalaca i javnu sigurnost, tvrdi ta osoba, mogu to pitanje okrenuti protiv demokrata.

Predsjednik je tijekom govora o stanju nacije (State of the Union) pokušao naglasiti taj kontrast, zatraživši od članova Kongresa da ustanu ako se slažu da je „prva dužnost američke vlade zaštititi američke građane, a ne ilegalne strance“. U tom veljačkom obraćanju, predsjednik je samo jednom upotrijebio riječ „deportiranje“ kako bi naglasio fokus na „ilegalne strance kriminalce“.

To je bio odmak od Trumpovog obraćanja 2025. godine, kada je ponovio svoje obećanje o provedbi „najveće operacije deportacije u povijesti SAD-a“.

„Ljudi znaju gdje predsjednik Trump stoji po pitanju imigracije i deportacije“, rekao je visoki dužnosnik na pitanje o govoru o stanju nacije. „To je bilo obilježje njegove kampanje… Ne moramo dodatno objašnjavati naš stav.“

Podjele unutar stranke

Promjena retorike Bijele kuće razljutila je neke Trumpove saveznike koji su pokrenuli lobiranje kako bi se taj zaokret poništio. Te zabrinutosti naglašavaju podjelu unutar GOP-a oko toga koliko agresivan treba biti u provođenju imigracijskih zakona. Zagovornici tvrdolinijaške politike žele da Trump pojača deportacije, ali mnogi republikanci brinu da bi to riskiralo daljnji gubitak potpore javnosti.

Nedavne ankete o imigraciji pokazale su rastuću nelagodu zbog predsjednikove kampanje deportacije. Čak i unutar njegove baze, anketa je pokazala da je više od 1 od 3 Trumpova glasača izjavilo da, iako podržavaju cilj njegove politike, ne odobravaju način njezine provedbe.

Objava Trumpova administracija mjesecima je isticala „masovne deportacije“, ali izgleda da su sada prestali pojavila se prvi puta na Republika.

Ova prva pojedinačna deportacija dio je novih sporazuma koje je Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova sklopilo s vlastima talibana. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) nedavno je najavio redovite deportacije u Afganistan, a ovo je prvi konkretni korak.

Dobrindt je za BILD izjavio: „U našem je interesu da počinitelji kaznenih djela i osobe koje predstavljaju prijetnju iz Afganistana napuste našu zemlju. Svaka osoba koja počini kazneno djelo u Njemačkoj gubi pravo boravka. Sada počinjemo s deportacijama u Afganistan i postupno ih proširujemo.“

Povijest i kontekst deportacija

Deportacije u Afganistan bile su obustavljene nakon preuzimanja vlasti od strane talibana 2021. godine, no 2024. godine ponovno su pokrenute – iako ne izravno u Afganistan. U srpnju 2025., njemačke vlasti su već direktno deportirale 81 Afganistanca. Prema informacijama BILD-a, plan je da ovakvi letovi postanu redovita praksa.

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), u Njemačkoj trenutno živi oko 11.500 Afganistanaca kojima je naređeno napuštanje zemlje. Dosadašnji sustav – prevoz malih grupa teških kriminalaca charter letovima – nije bio dovoljan za organiziranu ofenzivu povratka.

Zbog toga će se deportacije ubuduće provoditi ne samo grupnim letovima, već i pojedinačno, preko redovnih linija, posebno za intenzivne počinitelje i teške kriminalce.

/Desk/

Objava Njemačka započela deportacije afganistanskih kriminalaca u Kabul pojavila se prvi puta na Republika.

U subotu je u BiH stigla prva skupina državljana  koje su deportirale vlasti Sjedinjenih Država budući da su ranije osuđeni za različita kaznena djela, što je dio strategije nove američke administracije u borbi s kriminalom i prenapučenim zatvorima.

Prema informacijama portala Raport zrakoplovom su u BiH deportirani El Shaer Hany, Aladin Muminović, Muho Ahmetović i još trojica osuđenika. El Shaer Hany rođen je u Džedi u Saudijskoj Arabiji 1983. godine, ali ima i bosanskohercegovačko državljanstvo. On je u Washingtonu osuđen zbog posjedovanja neregistriranog oružja s uklonjenim serijskim brojem.

Po istome izvoru danas bi trebao biti deportiran Aladin Muminović koji je 2019. godine u New Hampshireu osuđen zbog posjedovanja nedopuštenih supstanci. U skupini deportiranih nalazi se i Muho Ahmetović koji je više puta osuđivan u Kentuckyju te ima ukupno četiri presude.

Prema podacima bosanskohercegovačkih vlasti, ukupno bi 181 njihov državljanin trebao biti deportiran iz SAD-a. Proces deportacije provodi se u koordinaciji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, koje su zadužene za prihvat i daljnje postupanje s deportiranim osobama.

Ove deportacije dio su šire strategije nove američke administracije, koja je odlučila ubrzati proces vraćanja stranih državljana osuđenih za kaznena djela u njihove matične zemlje. Američke vlasti ističu da je cilj ove mjere smanjenje kriminala i rasterećenje zatvorskog sustava u SAD-u.

/Desk/

Objava SAD deportirao šest bh državljana osuđenih za kaznena djela pojavila se prvi puta na Republika.

Prvi pritvoreni ilegalni imigranti stigli su na Kubu, u američku vojnu bazu Guantanamo – čije je ime sinonim za torturu. O zloglasnom zatvoru snimljeni su filmovi i napisane knjige, a optužbe za mučenje i nehumano postupanje prema teroristima koji su ondje bili zatvoreni, ostale su mrlja američkog pravosuđa. Zasad je onamo vojnim zrakoplovom stiglo desetak ljudi u lisičinama. Smješteni su u centar za migrante, navodno odvojen od zatvora, prenosi HINA.

– Znate li što radimo? Mičemo pakao odavde. Većina ljudi čak ni ne zna za to. Imamo 30 tisuća kreveta u Guantanamu za zadržavanje najgorih kriminalaca, ilegalnih stranaca koji prijete američkom narodu, rekao je Donald Trump, američki predsjednik.

Američkom predsjedniku nije važno što govori kubanski kolega, a on smatra da su zatvorenici prijetnja sigurnosti njegovoj zemlji.

Zatvaranje desetka tisuća ljudi

– Uspostava pritvorskog centra u američkoj pomorskoj bazi u Guantanamu, gdje se namjerava zatvoriti desetke tisuća ljudi, predstavlja barbarski čin, priča Miguel Diaz-Canel, kubanski predsjednik.

Za razliku od njega, salvadorski predsjednik nema problem s tim da u ionako pretrpani najstroži i najzloglasniji zatvor smjesti kriminalce koje protjera Amerika, bez obzira na to jesu li Salvadorci ili najgori američki kriminalci.

Salvador pristao primati deportirane kriminalce

– Ne krijemo simpatije prema predsjedniku Trumpu. Ovo je dobar trenutak da učvrstimo našu vezu, priča Nayib Bukele, predsjednik Salvadora.

Kao protuuslugu želi naknadu kojom bi, kaže, popravio kvalitetu zatvorskog sustava. U CECOT-u, salvadorskom zatvoru u kojem osuđenici obrijanih glava nikad izlaze van, ne primaju posjete i imaju 60 četvornih centimetara prostora za život, već je sada 40 tisuća ljudi. Po 70 u jednoj ćeliji.

– Zabrinuti smo jer nema kapaciteta za još osuđenika, a ni institucionalni okvir naše zemlje nije pripremljen. Bit će sve više kršenja ljudskih prava i ono što nas najviše brine je to da ćemo se pretvoriti u Guantanamo, pojašnjava Ingrid Escobar, direktorica Organizacije za pravnu pomoć.

Pentagon i ministarstvo domovinske sigurnosti u Guantanamu već pripremaju prostor za migrante, dok diljem SAD-a agenti Službe za imigraciju i carinsku kontrolu provode racije. Uhite oko tisuću ljudi na dan i, kako se čini, više nema mjesta gdje će se ilegalni imigranti moći sakriti kamo agenti neće moći ući. Od racija neće biti izuzete ni crkve ni škole.

– Službenici imaju diskrecijsko pravo odlučiti postoji li prijetnja sigurnosti u kojem od tih objekata i prema tome će odlučiti o izvršenju uhićenja, priča Tom Homan, “car granica” u Trumpovoj administraciji.

Još se ne zna hoće li deportirati i žene i djecu. Ljudi u strahu, prosvjeduju.

‘Suludo, strašno…’

– Mnogo ljudi govorilo je da je Trump fašist, ali ja to nisam htio reći. Pogledajte sad ovo, nema drugih riječi da ga se opiše. Ljude šalje u Guantanamo jer su ilegalni imigranti. Suludo. I strašno, stvarno strašno, ističe Isaiah Nelson, stanovnik New Yorka.

Ne zna se ni što će biti s djecom stranaca koja idu u školu. Predsjednik zajednice učitelja u najvećem gradu države New Jersey obećava – ni u jednu školu neće ući nitko naoružan pa ni agenti koji provode racije.

– Škola je najsigurnije mjesto za vaše dijete tijekom dana. Mi ćemo ih čuvati i nećemo dopustiti da vam bilo tko oduzme maloljetno dijete bez vašeg znanja i prisutnosti. Nastavite sa svojim životima. Imali smo Trumpa kao predsjednika četiri godine i ove četiri godine će proći, zaključuje John Abeigon, predsjednik zajednice učitelja grada Newarka.

Kad se uzme u obzir da je Amerika izabrala Donalda Trumpa i da mu je mandat tek počeo, on zapravo samo žurno ispunjava sve što im je obećao.

/Desk/

Objava Trump ispunjava predizborna obećanja: U tijeku masovna deportacija iz SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Tu je i pitanje odgovornosti BiH u sprječavanju ilegalnih migracija jer upravo iz naše zemlje, ali i Srbije, u susjednu Hrvatsku pristiže najveći broj ilegalnih migranata – neki i kao turisti do Sarajeva ili Beograda, a put prema EU potom nastavljaju kao migranti. Jasno je kako BiH i Srbija pridonose migrantskoj krizi u EU, no nevjerojatno je i licemjerstvo EU-a koji inzistira na izgradnji još migrantskih kampova u BiH, zemlji u kojoj oni, zapravo, ne žele ostati, piše Dnevni list.

BiH ne usklađuje vizni režim s EU

Ova problematika ponovno naglašava nužnost usklađivanja viznog režima BiH s viznim režimom EU-a, bez obzira koliko je upravo Dublinska uredba nepravedna jer se zasniva na principu “prve države” ulaska nelegalnih migranata te su njome pogođene i druge članice na južnim i istočnim granicama EU-a, poput Grčke, Italije, Bugarske, Rumunjske.

Usklađivanje viznog režima je i jedan od uvjeta za pristupanje BiH u EU. Ali, prema svemu sudeći, i dalje ćemo svjedočiti fenomenu ‘turist-migrant’ jer bošnjački i srpski političari ne žele uvođenje viza za građane pojedinih zemalja.

BiH bi trebala uvesti vize za državljane Kine, Rusije, Turske, Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Omana i Saudijske Arabije. A, to će, prema svemu sudeći, vrlo teško ići. Također, hrvatski ministar MUP-a, u borbi protiv ilegalnih migracija, najavio je i jačanje vanjske granice Hrvatske te je otvoreno pitanje kako će to utjecati na žitelje BiH.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar MUP-a, Davor Božinović, na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao je kako manji broj migranata zrakoplovima kao turisti dolaze avionom u Sarajevo ili Beograd te onda dolaze blizu granice i pokušavaju organizirati svoj ilegalni prelazak u Hrvatsku. Božinović je rekao kako da je ove godine hrvatska policija na granici spriječila 70.000 prelazaka s time da neki više puta pokušavaju prijeći granicu.

Hrvatska jača vanjsku granicu

Odgovarajući na pitanje što s deportiranim migrantima, Božinović je kazao: “Ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju se ušli, takve zahtjeve prihvaćamo. Nakon što slete, nudi im se mogućnost da odu u prihvatni centar Porin, eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja. To je obično jedini kontakt koji imamo s njima. Porin u svakom trenutku može odgovoriti zahtjevima koje imamo. Kada govorimo o tim osobama koji se vraćaju zrakoplovima. To je na letu najviše 20 osoba”, izjavio je Božinović.

Naglašena je zloupotreba sustava azila jer migranti odmah zatraže azil, a neki odmah rezerviraju unutarnje letove EU da brzo i bez kontrole ponovno dođu u Njemačku ili druge zemlje gdje žele.

“Hrvatska nije, niti neće postati hot spot. Jutrošnji broj migranata u Hrvatskoj oko 650. A policija je ove godine uhvatila skoro 300 krijumčara migranata”, rekao je te istaknuo kako “država ima plan kad je riječ o migrantima”.

“Mi imamo planove, ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska od 1.000 do 2.000 ljudi. Međutim, taj broj će ovisiti od toga koliko smo učinkoviti na vanjskoj granici RH. Ove godine smo spustili broj na 60 posto nelegalnih ulazaka. Pitanje opremanja vanjskih granica nije završilo, a sljedeći tjedan ćemo imati sastanak s novim povjerenikom gdje mi dolazimo s konkretnim planovima investiranja u vanjsku granicu RH”, kazao je Božinović.

BiH migrantski hot-spot?

Da je migrantska kriza iznimno kompleksan problem za sve države Europe, i članice EU-a i one koje to nisu, pokazuje i izjava gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića, grada koji s migrantskom krizom živi godinama.

“Iako trenutna situacija nije alarmantna, broj migranata koji prolaze kroz BiH u 2024. godini je rekordan u odnosu na prethodne godine. Povećana protočnost migranata prema zapadnoj granici BiH ublažila je pritisak na Bihać. Onog trenutka kada EU ili Hrvatska odluče pojačati kontrole na svojim granicama, Bihać bi se mogao naći u situaciji sličnoj onoj iz 2018-2019. godine, a to sebi ne smijemo dozvoliti”, rekao je Sedić.

On je ponovno apelirao kako lokalne zajednice poput Bihaća ne mogu same nositi teret migracija te da je potrebna brža reakcija državnih institucija. ”Migrantska kriza je problem cijele BiH, a ne samo Bihaća i Hadžića”, kazao je gradonačelnika Bihaća.

Podsjetimo kako je prošle godine, sukladno međudržavnom sporazumu o readmsiji Hrvatske i BiH, kao i zbog povećanog priliva migranata, u ovoj županiji u samo nekoliko dana iz Hrvatske vraćeno 500 migranata.

Ukoliko Hrvatska dodatno ojača svoju vanjsku granicu, a na čiju zaštitu ima potpuno pravo, te ukoliko se nastavi pritisak migranata na tzv. Balkanskoj ruti, izvjesno je kako bi BiH, kao država s kojom ima najdužu granicu, mogla postati migrantski ‘hot-spot’.

Transferi

Reagirajući na pisanje Jutarnjeg lista o ‘tajnim letovima’ koji prevoze migrante u Hrvatsku, iz MUP-a RH su istaknuli kako su transferi (vraćanja) su najvećim brojem obavljeni iz Savezne Republike Njemačke, Švicarske Konfederacije, Francuske Republike, Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Nizozemske te ostalih država članica.

Kako su priopćili iz MUP-a Hrvatske, tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1.157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba, a primjerice prošle godine 897.

Kako piše Deutsche Welle, njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a.

Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva”, u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).

Dublinskom Uredbom se definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica EU u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.

Deportacije ekstremista

No, deportiranim migrantima su i osobe s ekstremističkim djelovanjem. Oni će, a kako je to potvrdio načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, biti deportirani iz Hrvatske.

“Suspektne osobe, koje potencijalno ugrožavaju javnu ili nacionalnu sigurnost, među kojima su one kod kojih se sumnja na ekstremističko djelovanje, smještaju se u Ježevo gdje su zatvorene do dovršetka postupka u azilu”, istaknuto je.
Kako je potvrdio Ničeno, u pravilu se takvi zahtjevi za azil odbijaju te se te osobe deportiraju iz Hrvatske. “Na godišnjoj razini je to 25 do 30 osoba”, kazao je.

/Desk/

Objava Migranti kao turisti do Sarajeva i Beograda, pa onda za EU – Hrvatska najavljuje jačanje vanjske granice zbog migrantske krize – BiH se ‘pretvara’ da nije dio problema pojavila se prvi puta na Republika.

13. studenog 2024. s minhenskog je aerodroma „Franz Josef Strauß” u smjeru jugoistoka poletio jedan charter-avion. Odredište je bio Zagreb. Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je i bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog „višestrukog ilegalnog ulaska” u Saveznu Republiku Njemačku.

Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III.

Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.

“Krcat” let prema Zagrebu

Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Baš kao što su objavile informacije i o drugim “mjerama povratka” – na primjer u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo.

Sredinom lipnja (13.6.2024.) je jedan takav „Dublin-let” organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio „krcat” – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku.

Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a.

Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva”, u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).

U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.

Italija ne prihvaća migrante

Italija se primjerice generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a Rim očigledno ne želi mijenjati taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu 2026. Njegov cilj je bolja zaštita (često) previše propusnih vanjskih granica Unija.

Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ).

Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija”. Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj „Balkanskoj ruti”, a Herrmann je pozdravio „konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a”.

U tom konzekventnom osiguranje šengenske granice hrvatska policija je, kako su različiti međunarodni akteri dokumentirali u više navrata, prakticirala i ilegalne push-backove, odnosno nasilno preko granice u smjeru BiH tjerala one migrante koji su na iregularan način (a ne preko službenih graničnih punktova) stupili na tlo RH.

Jedna od tema na susretu Herrmanna i Božinovića ovo ljeto su bile i deportacije na temelju Uredbe Dublin III. Bavarski šef policije najavio je tada „intenziviranje suradnje”, a pod dojmom stravičnog napada u Solingenu (koji se dogodio samo nekoliko dana ranije) pozvao i saveznu vladu da optimizira praksu deportacije odbijenih tražitelja azila – i u druge zemlje EU-a, ali i zemlje poput Afganistana ili Sirije.

Što kažu podaci iz Bavarske?

DW je upravo na primjeru Bavarske, prve savezne zemlje na „udaru” s tzv. „Balkanske rute”, istražio koliko se odbijenih azilanata i drugih osoba bez prava boravka u toj saveznoj zemlji doista vrati u Hrvatsku. Radi se o relativno malom broju ljudi.

Na naš upit, iz Bavarske službe za azil i povratak migranata nam je potvrđeno da su između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. Bavarci realizirali ukupno pet charter-letova u smjeru Hrvatske (dva leta u 2023., tri leta u 2024.) – pritom je iz Bavarske u Hrvatsku prebačena ukupno 21 osoba (2023: 10, 2024: 11). Na spomenutim letovima nisu bili samo odbijeni tražitelji azila i osobe bez regulirane dozvole boravka s područja Bavarske, već i iz nekih drugih saveznih zemalja.

Na području Bavarske se, po podacima od 31. listopada ove godine, nalazilo ukupno 25.646 osoba koje su iz raznih razloga već trebale napustiti tu saveznu zemlju. Među njima je i 460 državljana Republike Hrvatske – radi se na primjer o osobama koje su pravomoćno osuđene na zatvorsku kaznu ili članovima kriminalnih organizacija.

S obzirom na relativno mali broj realiziranih deportacija i nepoštivanje Dublina III u praksi, savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) je već koncem prošle godine najavio ofenzivu po pitanju vraćanja azilanata koji su bili registrirani u drugim članicama EU-a i koji su svejedno na koncu nekako uspjeli doći u Njemačku. Scholz je tada obećao „deportacije u velikom stilu”.

Nijemci žele drugačiju migracijsku politiku

Većina njemačkih građana je, kako su pokazale ankete, tražila radikalan zaokret u politici migracija i azila. A pod pritiskom jačanja desničarskih snaga, prije svega stranke AfD (Alternative za Njemačku), odnosno erozije povjerenja građana u saveznu vladu, semafor-koalicija je tada najavljivala puno veći broj deportacija onih osoba koje ionako nisu imale pravo zaštite u Njemačkoj.

Jedan od tih ljudi je i 26-godišnji Issa Al H. Sirijski državljanin se trenutačno nalazi u istražnom zatvoru, zbog sumnje da je 23. kolovoza ove godine nožem ubio troje ljudi u gradu Solingenu na zapadu Njemačke. U islamistički motiviranom atentatu je osam osoba tada bilo ozlijeđeno.

Issa H. zapravo nije smio biti u Njemačkoj. On je već prošle godine trebao biti prebačen u Bugarsku, također na temelju Dublina III. Sofija je tada izrazila spremnost da ga preuzme, ali je deportacija propala jer ga njemačke vlasti nisu uspjele pronaći.

Issa H. je u Njemačku stigao koncem 2022., te je podnio zahtjev za dodjelom azila. Njegov zahtjev uopće nije bio obrađen, zato što Njemačka ionako nije bila nadležna za njega – već Bugarska. Nakon toga se mladi Sirijac radikalizirao: odgovornost za atentat u Solingenu je naime preuzela „Islamska država” (IS).

Zakonska regulacija je u međuvremenu pooštrena, ali bez puno uspjeha. U prvih devet mjeseci ove godine, skoro 62 % planiranih deportacija (u članice EU-a ili treće zemlje poput Afganistana) na koncu nije bilo realizirano. U cijeloj 2023. „propalo” je 65,6 posto deportacija. Po navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2023. iz Njemačke je deportirano ukupno 16.430 osoba (u zemlje EU-a ili treće zemlje).

Zašto deportacije ne uspijevaju?

Jedan od najčešćih razloga za neprovođenje deportacija je situacija u kojoj se pogođene osobe skrivaju od vlasti, zato što sudovi zabrane povratak u matičnu zemlju ili se let iz nekog razloga ne može provesti, na primjer iz zdravstvenih razloga.

U Njemačkoj po aktualnim podacima iz lipnja 2024. boravi 226.882 osoba sa statusom „ausreisepflichtig” – to su ljudi koji nemaju reguliranu dozvolu boravka i koji bi trebali napustiti Njemačku. Najveći dio čine odbijeni tražitelji azila – njih je 57 %, odnosno ukupno 128.355 osoba, piše na kraju teksta DW.

Inače, podsjetimo da je Jutranji list nedavno pisao kako zrakoplovi iz Švicarske također deportiraju migrante iz te zemlje u Hrvatsku. Sada se nazire veliki problem za Hrvatsku ukoliko se takve deportacije nastave i iz ostalih zemalja članica, a zasigurno će se nastaviti prema dublinskoj uredbi.

Ovdje se postavlja i pitanje ne samo migranata, nego i krijumčara iz BiH, Hrvatske, Srbije, Turske, i zemalja u okruženju koji krijumčarenjem ilegalnih migranata Hrvatskoj pričine milijunske gubitke, kao državi EU-a koja graniči s BiH i Srbijom koje nisu članice i iz kojih ih pristiže najviši broj.

Švicarska zrakoplovima bez reda letenja tajno deportira migrante u Hrvatsku

/Desk/

Objava HRVATSKA PRED VELIKIM PROBLEMOM – Nakon Švicarske i Njemačka će avionima migrante deportirati u Hrvatsku – Čak 16.000 pojavila se prvi puta na Republika.