Od početka ove godine raste međunarodna potražnja za japanskim i europskim državnim obveznicama, dok je potražnja za američkim obveznicama relativno stabilna, pokazalo je IIF-ovo tromjesečno izvješće o svjetskom dugu.

• Ti trendovi djelomično odražavaju različite putanje duga, koje sve više utječu na odluke investitora o raspodjeli ulaganja, piše direktor IIF-a za svjetska tržišta i regulativu Emre Tiftik.
• Prema trenutačnim političkim mjerama, očekuje se daljnji rast američkog udjela duga u BDP-u, a nedavne prognoze Kongresnog ureda za proračun (CBO) signaliziraju daljnje pogoršanje dugoročnih fiskalnih izgleda, rekao je Tiftik.

Nasuprot tome, udio duga eurozone i Japana u BDP-u trebao bi prema prognozama pratiti umjereniji put, čak i uz kontinuiranu fiskalnu ekspanziju, pokazalo je izvješće.

Tržište američkih korporativnih obveznica, s druge strane, i dalje je u procvatu, potaknuto izdanjima vezanima za umjetnu inteligenciju te snažnim priljevom novca iz inozemstva.

Skok razine duga

U prvom tromjesečju svjetski dug porastao je peti uzastopni kvartal, i to za preko 4,4 bilijuna dolara, odnosno najbržim tempom od sredine 2025. godine, pokazalo je IIF-ovo izvješće, a glavni motor bilo je američko zaduživanje.

Skok američkog duga potaknulo je prije svega javno zaduživanje, rekao je Tiftik.

S druge strane, u Kini je na početku godine znatno ubrzalo zaduživanje nefinancijskih korporativnih zajmoprimaca, prije svega kompanija u državnom vlasništvu, koje je bilo daleko snažnije od zaduživanja kineske vlade.

Kad se isključe dva najveća svjetska gospodarstva, na razvijenim tržištima razina duga blago je umanjena, dok su tržišta u razvoju, uz iznimku Kine, bilježila umjeren rast razine duge na rekordnu razinu od 36,8 bilijuna dolara, potaknut javnim zaduživanjem.

Svjetski dug činio je u prvom tromjesečju 305 posto svjetske gospodarske proizvodnje, zadržavši se otprilike na istoj razini od 2023. godine. Međutim, udjeli duga u BDP-u pratili su sličan obrazac kao i razine duga, odnosno na razvijenim tržištima udjeli duga u BDP-u blago su padali, dok su u gospodarstvima u razvoju postojano rasli.

Sveukupno je u prvom tromjesečju najveći rast udjela duga u BDP-u zabilježen u Norveškoj, Kuvajtu, Kini, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U svakoj od navedenih zemalja udio duga prema BDP-u porastao je za preko 30 postotnih bodova, pokazalo je IIF-ovo izvješće.

Prema prognozama IIF-a, strukturni pritisci, uključujući starenje stanovništva, porast potrošnje na obranu, energetsku sigurnost i diversifikaciju, kibernetičku sigurnosti te porast kapitalne potrošnje vezane za umjetnu inteligenciju, dovest će do rasta razina državnog duga i duga kompanija na srednji i duži rok.

• Nedavni sukob na Bliskom istoku zacijelo će dodatno osnažiti neke od tih pritisaka, upozorio je Tiftik.

Objava Svjetski dug dosegnuo gotovo 353 bilijuna dolara, investitori se okreću od SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Broj zaposlenih u SAD-u se u listopadu smanjio za 218 tisuća, a broj otpuštenih povećao za 73 tisuće. Za dio članova FED-a jasan je to signal da bi gospodarstvu trebali pomoći snažnijim spuštanjem kamatnih stopa.

No drugi dio Fedovih stručnjaka zabrinut je i smatra da bi njihovo daljnje snižavanje moglo ponovno pojačati inflaciju. Prema posljednjim podacima, ona je 3 posto, znatno iznad ciljanih 2 posto.

Situacija je sljedeća – naša dva cilja pomalo su suprotstavljena. Svi se u FED-u slažemo da je inflacija previsoka i želimo da padne, ali slažemo se i u mišljenju da na tržištu rada postoje rizici. Razlika je u tome tko kako važe te rizike i kakve su čije prognoze utjecaja na gospodarstvo. Vrlo je neobično i velik izazov imati trajnu napetost između dva različita cilja monetarne politike, naveo je predsjednik FED-a Jerome Powell.

U idućoj godini očekuje se da će FED nastaviti popuštati monetarnu politiku. Analitičari vjeruju da će gospodarstvo SAD-a u idućoj godini ipak rasti brže nego što se očekivalo, svakako iznad 2 posto.

Mislim da moraju učiniti ono što i mi radimo – slušati tvrtke, čuti što govore o tome što se događa u gospodarstvu. A mi smo prilično optimistični u pogledu gospodarstva, bez obzira na to hoće li kamatne stope biti smanjene, jer se produktivnost poboljšava, i to znatno, ustvrdila je predsjednica Uprave, Laffer Tengler Investments Nancy Tengler.

S druge strane Atlantika, Europska središnja banka ima drugačiju situaciju. Trumpov trgovinski rat europodručju zasad uzrokuje manje štete nego što se u početku pretpostavljalo.

Inflacija je gotovo vraćena na ciljanih 2 posto, pa daljnjih spuštanja kamatnih stopa ne bi trebalo biti.

Čak su iz bankarskih krugova krenula i nagađanja da bi ECB mogao u 2026. početi podizati kamatne stope.

Ublažavanje uvjeta financiranja diljem svijeta potiče investitore da lakše preuzimaju rizike. No monetarna politika se mijenja jer se izgledi za rast kamatnih stopa mijenjaju i u Europi. Europska središnja banka već je nagovijestila da bi se to moglo dogoditi. Dakle, u 2026. okruženje bi moglo biti nepovoljnije za naše dionice, kazao je glavni tržišni analitičar, CMC Marketa Jochen Stanzl.

Kamatne bi stope u idućoj godini mogle početi podizati i središnje banke Kanade i Australije, piše HRT.

Objava Različita razmišljanja središnjih banaka: Popuštanje u SAD-u, oprez u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

“Mi ne pravimo policijsku državu, mi želimo sigurnu državu jer je Republika Srpska država i dobri dani Republike dolaze”, kazao je Dodik, čiji je nastup, što je bilo vrlo očito, inspiriran prirodi nastupa novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dodik je na konferenciji za medije, a koju organizirao nakon što je nedavno operiran, kazao kako je “skresao 10-ak kilograma, ali s više energije”.

Najavio je stroge mjere prema inozemnim bankama i zaprijetio njihovim zatvaranjem.

Dodikovo upozorenje bankama dolazi nakon što je američka administracija uvela nove sankcije za pojedince i pravne subjekte povezane s njim i njegovom obitelji nakon čega bi, prema upozorenjima, banke preko kojih isti posluju trebale otkazati suradnju ili će i same biti sankcionirane.

“Vršili su se neprincipijelne ekonomske barijere i pritisci i na bankarski sektor, koji se ovdje pokazao kao jedan od najuspješnijih. Kada malo zavirite u papire, a to malo tko radi izuzev stručnjaka, vidjet ćete kako loši plasmani u RS-u plasmani u RS-u na najnižoj razini u posljednjih 10 godina, kako banke gotovo nisu izložene s problemima vezanim za loše plasmane. Čak što više, banke imaju dovoljno novca za plasiranje, ali su restriktivne u tom pogledu i vidimo da su i u takvim okolnostima naše gospodarstvo pokazalo vitalnost i da je bila uspješna.

Banke moraju početi živjeti život ovoga društva i mi ćemo se posebno baviti politikama vezanim za odnose s bankama. Činjenica je da su banke ostvarile profit 25 posto veći nego ranije, govore kako rade u stabilnim okolnostima i unatoč restrikciji koju čine. Banke raspolažu depozitima ove Republike i depozitima ovih građana. Moram kazati da ti depoziti pripadaju ovoj zemlji i ovom narodu, a ne bankama koje te depozite iznose u inozemstvo. Primjetili smo kako su banke u inozemstvo iznijele više od milijardu maraka naših depozita, što govori o tome da su to spekulativne aktivnosti i mi ćemo se tome posvetiti”, rekao je Dodik na jučerašnjoj konferenciju za novinare.

“Imali smo veliko razumijevanje za banke u proteklom vremenu sa stajališta uvođenja sankcija i nismo željeli da banke trpe. Ali, došlo je neko drugo vrijeme i banke će morati pokazati, ne samo svoju privrženost profitu koje ostvaruju, nego i društvenoj odgovornosti. Ne možemo imati novac izvan obvezne rezerve na računima Središnje banke, da se on ne plasira i mi to gledamo. To ne želimo”, naveo je predsjednik RS-a, uz opasku kako je ekonomija RS-a bila uspješna zbog unutarnje raspodjele te da su vanjski elementi bili opterećujući, kao i da je smanjena potražnja eurospkog tržišta dovela do smanjenja izvoza industrije RS-a.

“Okolnostima u kojima smo živjeli bili smo vrlo stisnuti intervencijom bivše američke administracije koja je pritiskala naše poslovne banke i činila ih neodgovornim prema RS. Spriječila da te banke surađuju s našom javnim institucijama, prije svega Proračunom i Vladom, ali to je vrijeme prošlo. Ja znam da je prošlo. Nećemo više niti jednu banku, niti htjeti razumjeti, niti htjeti podržati ukoliko ne bude surađivala d našima. Na kraju im vrlo ozbiljno poručujem, a znamo tko je iznio: 750 milijuna depozita ovih građana ste iznijeli u inozemstvo kako bi tamo podržavali neuspješne ekonomije, Austrije i Njemačke. Našim depozitima ste kupili 150 milijuna obveznica u inozemstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u RS jer je to naš novac. Ne budete li to uraditi, zatvorit ćemo vas. OK? Zar mislite da ne možemo? Vidjet ćete da možemo. Vratite naš novac. To je novac ovih građana. Što vi mislite da smo mi ovdje budale? Da vi nama, i u ovakvim okolnostima iznosite 750 milijuna naših depozita i to položite na račune u inozemstvu kako bi ojačali vaše banke i vaša matična poduzeća matične države? Razročite 150 milijuna, vratite i obavijestite nas da ste vratili. Ne budete li, bit ćete zatvoreni 91. dana. Niste vi vlasnici tog novca. Da nema javnog sektora u RS-u, nijedna banka ovdje ne bi izdržala. To su naši, a ne njihovi depozitit. Oni ne unose već iznose novac. Razina profita koje banke ovdje ostvaruju je enormna. Plasirajte to ovdje, povećajte rizike ako želite raditi”, poručio je Dodik uz zaključak kako je “vrlo ozbiljan u osiguranju političke i ekonomske stabilnosti”.

Dodik gospodarstvenicima: “Prestanite jadikovati”

Poslodavcima i gospodarstvenicima u RS-u, Dodik je poručio da “prestanu jadikovati”.

“Privatnicima nudim: dajte nam vaše investicije. Mi smo primjetili – 5 miljardi je gospodarstvo ostvarilo dobit. 500 milijuna plaćaju nama, 10 posto. Oprostite, možete u sljedeće dvije godine od tih 5 milijardi usmjeriti na plaće, a vama 4 milijarde. I to ćemo uraditi. To ne možemo preko koljena, ali da znaju da hoćemo. Ako želite s nama razgovarati, prestanite jadikovati jer imate najmanje opterećenje na plaće, a Radovan (Radovan Višković, predsjednik Vlade RS) može do sutra pričati kolike smo davali subvencije po različitim osnovama, za zaposlene itd. (420 milijuna na godišnjoj razini). Dakle, radimo predano”, rekao je Dodik.

Popis neprijatelja RS-a

On je poručio i kako će “RS sačiniti svoj pregled neprijatelja i to javno objavljivati”, kao u, kako je rekao, “praksi velikih i razvijenih zemalja”.
“Najdalje u ožujku bit će usvojen zakon o nevladinim organizacijama, koji predviđa obvezu da svi oni koji primaju novac iz inozemstva i financiraju svoje aktivnosti, to prijave ministarstvu pravde i financija. I to je na fonu ovoga što Trump radi. On je zabranio taj novac, a mi sada želimo vidjeti da možda, ne daj Bože, netko dobija novac od nekih fašita.., to moramo znati. Taj zakon će ići”, poručio je Dodik.

Zaključio je kako je “problem RS-a geopolitička pozicija koja će biti promijenjena”.

/Republika/

Objava Dodik najavio ‘obračun’ s bankama: “Vratite 150 milijuna depozita za tri mjeseca ili ćete biti zatvoreni 91. dana” – Poslodavcima poručio: “Nemojte jadikovati” pojavila se prvi puta na Republika.

Službeno su ugašeni svi računi poduzeća u vlasništvu Gorice i Igora Dodika djece predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, doznaje CAPITAL. Posljednji u nizu su ugašeni računi restorana „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik kćeri i snahe predsjednika Republike Srpske, kao i računi poduzeća „Fruit eco“ čiji su vlasnici Igor Dodik i Mirko Dobrić.

Milorad Dodik je najavio osnivanje banke za unutarnji platni promet za sankcionirane osobe.

O osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U lipnju prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković, izjavio je kako treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na financijskom tržištu.

Dodik je istaknuo da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”.

Američke sankcije nisu bezazlene

Pravila koja regulišu bankarske transakcije s osobama na crnoj listi mogu se razlikovati ovisno o jurisdikciji i vrsti sankcija. U nekim slučajevima, banke mogu biti dužne blokirati ili zatvoriti račune koje povezuju s osobama ili entitetima na crnoj listi, analizira Forbes.

Milorad Dodik suočava se s hitnom potrebom pronalaženja rješenja za osobe i poduzeća čiji su bankovni računi ugašeni zbog američkih sankcija. Ovo pitanje postaje sve urgentnije kako vrijeme prolazi. Predsjednik Republike Srpske, čiji su također računi ugašeni, istaknuo je nekoliko potencijalnih rješenja, no svako potencijalno rješenje donosi određene izazove.

Najnovija Dodikova najava o osnivanju nove banke za unutarnji platni promet postavlja se kao jedno od mogućih rješenja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da, iako je formiranje nove banke tehnički izvedivo, nosi sa sobom značajne troškove i potencijalne rizike. Također se postavlja pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja.

S druge strane, korištenje usluga Pošta Srpske za isplatu plaća predstavlja drugu opciju. Međutim, postoji zabrinutost da bi Pošta mogla biti izložena američkim sankcijama, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za Poštu nego i za ljude na njezinu čelu.

Pravni rizici i nemogućnost otvaranja računa u bankama

Američke sankcije su instrument vanjske politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa, i potaknula promjene u njihovom ponašanju. Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, financijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.

Otvoriti bankovni račun za osobe ili entitete koji su na američkoj crnoj listi, odnosno koji su pod sankcijama, obično je izuzetno teško ili čak nemoguće iz nekoliko razloga:

Pravne obveze i rizici

Bankarske institucije su obvezne poštovati nacionalne i međunarodne zakone te regulative, uključujući one koje se odnose na sankcije. Saradnja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama može dovesti do ozbiljnih zakonskih problema, uključujući novčane kazne i gubitak reputacije.

Zakonska ograničenja

Nacionalni i međunarodni zakoni mogu zabraniti bankama otvaranje ili održavanje računa za osobe ili entitete koji su pod sankcijama. Ova ograničenja su uvedena kako bi se spriječila financijska podrška sankcioniranim pojedincima ili organizacijama te kako bi se provodile politike sankcija koje su usvojene s ciljem promicanja nacionalnih sigurnosnih interesa ili političkih ciljeva.

Rizik po poslovanje

Bankarske institucije žele izbjeći rizike koji proizlaze iz poslovanja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama. Ovo uključuje mogućnost da se nađu na meti nadzora i inspekcija regulatornih tijela te da se suoče s ozbiljnim financijskim gubicima ili oštećenjem reputacije.

Kompleksnost provjere identiteta

Bankarske institucije moraju provesti temeljitu provjeru identiteta i pozadine svojih klijenata kako bi osigurale usklađenost s regulativama protiv pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. Provjera identiteta osoba na crnoj listi može biti vrlo teška ili nemoguća zbog nedostupnosti pouzdanih informacija ili zbog pokušaja takvih osoba kako bi sakrile svoj identitet.

Sve navedeno čini otvaranje bankovnog računa za osobe ili entitete na američkoj crnoj listi vrlo izazovnim ili nemogućim, a bankama predstavlja značajan rizik za poslovanje.

Izravan utjecaj američkih sankcija na građane

Dok su sankcije namjenjene izvršavanju pritiska na vladu ili političare određene zemlje zbog postizanja promjena u njihovom ponašanju, one često imaju izravan utjecaj na građane te zemlje. Sankcije mogu ograničiti trgovinu, izazvati inflaciju, smanjiti ekonomski rast i prouzročiti nezaposlenost, što izravno pogađa životni standard građana.

Sankcije mogu otežati pružanje humanitarne pomoći, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit civilnog stanovništva. Građani mogu imati otežan pristup osnovnim potrebama poput hrane, lijekova i drugih nužnosti zbog poremećaja u opskrbi prouzročenih sankcijama.

Povećanje ekonomske nesigurnosti i opće nezadovoljstvo mogu potaknuti političke nemire ili promjene koje nisu uvijek u interesu stabilnosti. Sankcije mogu imati i socijalne posljedice, uključujući smanjenje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, piše Forbes N1 BiH.

/Desk/

Objava Kako izbjeći američke sankcije – Dodik u osnivanju banke za sankcionirane pojavila se prvi puta na Republika.

Prema navodima medija u BiH, računi Integral inženjeringa blokirani su kao dio mjera koje je SAD 2022. uveo protiv pokojnog vlasnika te tvrtke Slobodana Stankovića. On je označen kao blizak suradnik već sankcioniranog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i slovio je za Dodikovog “omiljenog tajkuna”, koji je redovito dobivao najunosnije poslove financirane javnim novcem, piše Index.hr.

Stanković je preminuo u veljači 2023., no problemi za Integral inženjering nisu nestali, a sada je, zbog sankcija pod kojima je ta tvrtka, u pitanju opstanak oko dvije tisuće njenih zaposlenika.
“Vi ste krivi”

Dodik je na sjednici parlamenta Republike Srpske, održanoj u četvrtak, potvrdio kako je poslovanje Integral inženjeringa ugroženo, optužujući SAD da na taj način vrši pritisak na entitetske vlasti, a kao sukrivce je optužio i oporbu.

“Vi ste krivi za te sankcije”, vikao je Dodik na oporbenog zastupnika Nebojšu Vukanovića nakon što je on kritizirao vlasti RS-a zbog neodgovornog ponašanja kojim taj entitet vode u izolaciju.

Dodik je na popisu osoba pod američkim sankcijama još od 2017., kada je označen osobom čije je djelovanje prijetnja provedbi Daytonskog sporazuma. Naknadno je dodatno sankcioniran pod sumnjom na korupciju, a na popis osoba pod kaznenim mjerama Ministarstva financija SAD-a dospjeli su i svi drugi važniji dužnosnici iz RS-a, uključujući entitetskog premijera, nekoliko ministara, predsjednika parlamenta te članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.

Ozbiljnije posljedice nego što su mislili

Svima je onemogućeno putovanje u SAD, zamrznuta imovina koju tamo eventualno imaju, ali je nametnuta i zabrana svim američkim državljanima da s njima posluju.

Dodik i njegovi suradnici godinama su pokušavali minimizirati značenje američkih sankcija, no nakon posjeta pomoćnice američkog tajnika za financije Anne Morris Sarajevu početkom ožujka postalo je jasno kako će to sada imati puno ozbiljnije posljedice nego što su oni mislili.

Nakon što je Morris javno upozorila kako bi se svi oni koji posluju sa sankcioniranim osobama i sami mogli suočiti s kaznenim mjerama, poslovne banke u BiH počele su masovno zatvarati račune Dodiku i njegovim suradnicima, ali i drugima, uključujući one koji su odavno kažnjeni zbog potpore ratnim zločincima.

Entitetska ministrica financija Zorana Vidović potvrdila je kako će sve to imati ozbiljne posljedice i po fizičke osobe i po tvrtke jer banke mogu birati hoće li ostaviti otvorene račune sankcioniranima, čak i kada su u pitanju veliki klijenti, ali će im u tom slučaju biti ukinuti SWIFT kodovi s korespondentnim bankama u inozemstvu, pa će biti isključene iz međunarodnog platnog prometa.

Dodik više ne može dobiti kredit, plaću prima preko pošte

“Primjer je Integral inženjering kao najveća tvrtka u RS-u koja ima kredite Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za velike poslove koje rade”, kazala je Vidović.

Milovan Bjelica, načelnik Općine Sokolac i nekadašnji bliski suradnik osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, potvrdio je ovog tjedna kako je i njemu banka ugasila račun. “Pozvali su me iz banke prošlog tjedna i iz toga razloga (sankcija) moj je račun ugašen”, potužio se Bjelica, član oporbene Srpske demokratske stranke (SDS). Njegov slučaj potvrđuje da SAD teško uklanja sankcije jer je on i dalje pod kaznenim mjerama iako je Karadžić uhićen još 2008.

Dodik se za sada snašao tako što plaću prima preko pošte, ali je potvrdio kako ne može više nigdje dobiti kredit ni platne kartice, piše Index.hr na kraju teksta.

Blokiran i sankcionirani Čavara

Također, portal Raport.ba prenosi pismo predsjedavajućeg Zatupničkog doma Parlamenta BiH Marinka Čavare koje je on uputio Vijeću ministara BiH u kojem se žali kako više ne može primati plaću. Podsjetimo da je i Čavara je na crnoj listi SAD-a zbog, kako je navela američka administracija, blokade funkcioniranja FBiH, odnosno, odbijanja predlaganja sudaca za Ustavni sud FBiH, a sad je zbog toga ostao i bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru financija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon spomenutih sankcija mi je otkazana poslovna suradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod spomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sada se stvar zakomplicirala te Čavara navodi kako je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, piše Čavara.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim istaknuti, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama. Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBiH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Europskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i zajamčeno da svatko ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može nitko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti nužno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On traži od institucija BiH da mu omoguće primanje plaće.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće. Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara, prenosi Raport.

/Desk/

Objava Posljedice američkih sankcija snažnije nego se mislilo: Dodik i ostali dižu plaću preko pošte, ne mogu podignuti kredit, Čavara pisao Vijeću ministara… pojavila se prvi puta na Republika.

Američko upozorenje ujedno znači i opasnost za funkcioniranje bankarskog međunarodnog platnog prometa, ali i probleme u unutarnjem poslovanju.

“Pa dobro, vidite da su Amerikanci pobjesnili. Predsjednik im pada po stepenicama, provaljuje se, ne može suvislo tekst pročitati koji netko napiše. Naravno da su poludjeli. Ići će do kraja. Šta ima veze, ja ću primati plaću predsjednika preko pošte. Neće valjda zatvoriti poštu, a ako i to zatvore onda imam blagajnu, pa ću svoju plaću uzeti na blagajni. Šta da radim, ali neće nam promijeniti stav”, komentirao je Dodik.

Pri tom je prisutne novinare upitao: “A vi iz medija ste mogli, kada ste već tako solidarni, upitati se zašto su prema Alternativnoj televiziji uvedene sankcije. Zašto njih ne oslobode? Je li to demokracija koju oni nama šire iz te Amerike? Postoji li ijedan medij koji je u Americi blokiran? I to kad prođe Murphy, proći će i ta priča”.

On je pri tom osvrnuo i na američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja kojeg nije propustio izvrijeđati, a osvrnuo se i na “uvjete” suradnje s nekim budućim američkim veleposlanikom.

“Kada dođe novi veleposlanik Amerike sjest ćemo s njim. Jedini uvjet će biti – povuci ove sankcije. Nećeš? Nisi s nama, nećemo razgovarati s vama. Ja sam pun ponosa što ne razgovaram s takvim kretenom kakav je Murphy, ali nisam siguran da je on. On je ljut, on je kreten koji samo smišlja kako će dalje. Naravno, nitko nije lud da neka banka izgubi prava. Zamislite dokle to ide, da oni sada putem swifta i međunarodnog transfera žele to kontrolirati. Bili bi spremni sve ukinuti, da izguraju svoje politike. Je li to politika? To je brutalna upotreba američke sile, ali propada i taj svijet. Dobro, mi ćemo možda biti pojedinačne žrtve, ali i taj svijet propada, ne ide im baš od ruke i još dugo im neće ići”, zaključio je Dodik.

/Desk/

Objava Dodik o američkom upozorenju bankama za suradnju s osobama s ‘crne liste’: “Šta ima veze, primati ću plaću preko pošte. Neće valjda zatvoriti poštu” pojavila se prvi puta na Republika.

Da se nešto ozbiljno događa u financijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija dužnosnicima RS i očite namjere međunarodnih dužnosnika da kroz financije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcioniranje državnih institucija. Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidaytonskih poteza iz RS, služben Banja Luka se okrenula „prijateljima” poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje proračuna, piše Deutsche Welle.

Prije dva dana usvojen je rebalans proračuna jer je za ispunjavanje proračunskog okvira za ovu godinu falilo 140 milijuna maraka. Uz to, neke od stavki u proračunu su drastično smanjenje, a ministrica financija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.

„Bilo je teško, bit će i gore“

„Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjet ćemo i u narednim godinama i neće nam biti lako“, kaže Vidović, navodeći da tvrdnje kako u RS teče med i mlijeko nisu točne.

Američki veleposlanik u BiH Micael Murphy prije nekoliko dana je upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža financijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za vanjski i unutarnji dug platila milijardu maraka, što je službeni podatak Ministarstva financija RS.

„Izvršavamo svoje obveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna“, rekla je Vidović.

Je li bankarski sustav u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja s nevjericom promatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju- ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih nekoliko mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 posto na štednju.
Usporedbe radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira imaju li ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan posto, dok su u jednoj od njih rekli da je kamata čak 0,01 posto.

(Ne)jedinstven bankarski sustav

U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri posto, rekli su nam da su svi depoziti do 70 tisuća KM osigurani i da akcija na kredite s ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.

„Jedini uvjet je da se prijavite on line tako što ispunite osobne podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas netko kontaktirati“, poručuju iz jedne od banaka.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomistica Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.

„Meni se događalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sustavu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo“, pojašnjava Cenić apsurdnost „jedinstvenog“ bankarskog sustsva.

Kamate od 0,01 do 4,5 posto

Zbog takvog sustava moguće je da jedna do druge banke koje su na području RS, imaju toliko različite kamatne stope, recimo og 0,01 i 4,5 posto. S jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a s druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emitira RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se, recimo za razliku od Federacije BiH koja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5 posto, RS zadužuje po duplo većoj.

Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira radi li se o Federaciji ili RS. S tom razlikom što banke u RS dobivaju kamatu od više od šest posto, što im omogućava da daju i visoke kamate na štednju, jer osiguravaju visok profit.

„Obveznice nose šest odsto, onda se bankama isplati da građanima daju, primjerice, 3,5 posto pa da na taj način zarade na njihovom novcu. Jer ako ima potrebe za novcem, a netko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru?”, kaže ekonomist Zoran Pavlović.

Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 milijarde eura), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.

Praonica novca

Stvarnu nadležnost nad bankarskim sustavom u BiH imaju entitetske agencije za bankarstvo, a ne Središnja banka BiH, što u mnogim slučajevima dovodi i do zloupotrebe sustava prilikom pranja novca ali i blokada računa poslovnim subjektima. Prema izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, odljev sumnjivog kapitala iz BiH je gotovo devet posto.

Zbog toga je BiH već zaprijećeno sivom listom Manivala (Komiteta za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranje terorizma Vijeća Europe). Na nedavnom sastanku predstavnika vlasti postignut je dogovor u vezi sa zakonom o sprječavanju pranja novca, koji bi se uskoro trebao naći na sjednici državnog parlamenta.

„BiH je ogromna praonica novca, što se pokazuje i kroz izvješća Svjetske banke“, kaže Svetlana Cenić, navodeći da su u takvom okruženju sve opcije za prikupljanje novca otvorene.

„Recimo, treba im više novca da bi se mogli izložiti ka jednom klijentu u odnosu na masu sredstava i onda im je u interesu da imaju što više štednje i da se što više prikupi. Zato svako malo tiskaju obveznice, pa gledaju koliko su kamate na kredite, pa onda gledaju kolika im je zarada. On će dati više na deponirana sredstva jer prikuplja više sredstava za investiranje, što daje privid stabilnom sustavu“, kaže Cenić.

„Jezda i Dafina su radili, a ona se sve sunovratilo“

Građani BiH na računima drže više 15,5 milijardi maraka, što je rast od skoro 10 posto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Središnjoj banci BiH. Primjetili su da su od sredine godine neke banke povećale kamatne stope što bi, kako kažu, moglo imati utjeceaj na strukturu štednje.

„Može se očekivati da će doći do promjene u budućem periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovicom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i više od tri na oročenu štednju, s posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne i stimulativne kamatne stope”, kažu u Središnjoj banci BiH.

„Tako bildaju sebi financijsku polugu. Oročena ako može na što duži period, da mogu vladi otkupljivato te obveznice i onda im se to isplati. Oni će dati četiri posto na oročenu štednju, a ovamo će od RS dobiti 6,1“, kaže Cenić, upozorivši da takav sustav ne može biti stabilan.

„I Jezda i Dafina su radili do jednom, a onda se sunovratilo sve. Tko to ne računa, a vlast to očigledno ne računa, onda je sve jasno. Pitajte predstavnike vlasti tko ima oročena sredstva u domaćim bankama“, zaključuje Cenić, piše DW.

/Desk/

Objava RS financijski požar gasi ‘benzinom’ – Banke daju visoke kamate na štednju da bi od RS kupovale obveznice po još višoj pojavila se prvi puta na Republika.

Švicarski predsjednik i ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis oštro je osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali napomenuvši da je Švicarska neutralna. Njegova će zemlja pooštriti mjere kako se Švicarska ne bi mogla koristiti kao platforma za zaobilaženje sankcija koje je uvela EU, obećao je švicarski predsjednik. Drugi dužnosnici su objasnili što znači pooštrenje mjera: ruski državljani s računima u Švicarskoj čija su sredstva zamrznuta u EU, u Švicarskoj mogu slobodno raspolagati i podizati svoj novac. No ako su pod sankcijama, neće moći uložiti nova sredstva na svoje švicarske račune.

Glavni tajnik švicarskih Zelenih Florian Irminger prije nekoliko je dana predložio da bi bilo posebno učinkovito zamrznuti imovinu ljudi bliskih Putinu. U Bernu su održane demonstracije, kojima se zahtijeva da se blokiraju računi ruskim oligarsima.

Čelnici EU planiraju financijske sankcije protiv Moskve, ciljajući 70 posto ruskog bankarskog tržišta, navodi Spiegel. Washington je nedavno zahtijevao od američkih banaka da u roku od 30 dana zatvore sve račune Sberbanke kojoj su prije dozvoljavali transakcije u američkim dolarima. Ta ruska banka je većim dijelom u državnom vlasništvu i smatra se najvećim vjerovnikom ruskog gospodarstva.

Švicarska vlada poručuje da su oni neutralni, a neutralnost znači da Švicarska ne sudjeluje u ratovima i da sve zaraćene strane tretira jednako u pogledu izvoza naoružanja. No činjenica je da u Švicarskoj brojne kompanije posluju s ruskom naftom i plinom. Portal Swissinfo, pozivajući se na rusko veleposlanstvo u Švicarskoj, objavio je da se 80 posto ruske robne trgovine odvijalo preko Švicarske. Švicarska je također najveće odredište ruskog privatnog kapitala – pet do deset milijardi dolara pritječe ovamo svake godine, navodi se u izvješću koje se poziva na rusku središnju banku. Čak i u posljednjih nekoliko godina, kada su bile na snazi ​​sankcije Rusiji zbog okupacije Krima, švicarski biznis s Rusijom je cvjetao, prenosi Jutarnji.

/Republika/

Objava Švicarska ostaje omiljena baza oligarha: Neće zamrznuti ni jedan ruski bankovni račun, čak i pod sankcijama pojavila se prvi puta na Republika.

“Zarade krvavih ratova protiv droge, pronevjerene imovine zemalja u razvoju i ukradene teško stečene ušteđevine u okviru Ponzijeve piramide mogle su ući i izaći iz tih financijskih institucija, unatoč upozorenjima djelatnika banaka”, navodi se u istrazi koju je vodilo 108 međunarodnih medija iz 88 zemalja. Istraga se temelji na tisućama izvješća o sumnjivim djelatnostima koje su službama financijske policije Američkog ministarstva financija, FinCen, uputile banke iz cijelog svijeta.

“Ti dokumenti koje su sastavile banke i podijelile s vladom, ali daleko od javnosti, otkrivaju rupe bankovnih jamstava i lakoću kojom su ih kriminalci iskorištavali”, ističe američki Buzzfeed News u uvodu svoje istrage.

Ti dokumenti se odnose na 2.000 milijarda dolara transakcija, koje su cirkulirale između 1999. i 2017. godine.

Istraga ukazuje na pet velikih banaka: JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i Bank of New York Mellon, optuženih da su nastavile prebacivati sredstva osumnjičenih kriminalaca, i to i nakon što su protiv njih pokrenuti procesi ili nakon što su osuđeni zbog financijskih prekršaja.

Na kraju istraživanja Buzzfeed News navodi da su mreže kojima prljavi novac putuje svijetom “postale vitalne arterije svjetskog gospodarstva”.

U priopćenju Deutsche Bank navodi da su podaci Konzorcija “dobro poznate” informacije njihovim regulatorima te da su posvetili značajne iznose jačanju svojih kontrola i poštivanja svojih odgovornosti i obveza. Istraga također ukazuje na nemoć američkih vlasti u regulaciji tih transakcija.

U priopćenju objavljenom prije objave istrage financijska policija je upozorila da je objavljivanje izvješća o sumnjivim aktivnostima “zločin koji može imati utjecaj na nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država”, piše HINA.

(Izvor: HINA/Jutarnji list)

Objava MEGA AFERA Međunarodna istraga: VELIKE BANKE “OPRALE” 2 BILIJUNA DOLARA OD SUMNJIVIH POSLOVA KRIJUMČARA DROGE I PRONEVJERA pojavila se prvi puta na Republika.

„Najava povećanja kamata na postojeće kredite poduzećima je neprihvatljiva i nekorektna. U uvjetima kada cjelokupno svjetsko pa tako i bh gospodarstvo trpi stravične posljedice krize izazvane pandemijom koronavirusa, pokušaj pojedinih banaka da povećanjem kamata sačuvaju ionako visoke bankarske profite, u potpunosti zanemarujući interese klijenata, smatramo neprihvatljivim“, ističu iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Iz UPFBiH još jednom naglašavaju da u uvjetima krize svi moraju preuzeti svoj dio tereta kako bi se kriza što bezbolnije premostila, pa tako i banke.

„Od banaka u sljedećem periodu očekujemo da pokažu malo više društvene odgovornosti u smislu očuvanja radnih mjesta i gospodarskih subjekata koji su njihovi najznačajniji klijenti. Također očekujemo da u prvom planu poslovanja banaka bude opće- društveni interes, a ne briga za vlastiti profit“, naglašavaju iz UPFBiH.

Iz UPFBiH će pratiti situaciju sa najavljenim povećanjem kamata te ukoliko do toga dođe, bit će zatražena intervencija nadležnih institucija i o tome će obavijestiti javnost, ističu.

/Republikainfo.com/

Objava Iz UPFBiH pozivaju banke da ne povaćavaju kamate gospodarskim društvima i pokažu društvenu odgovornost pojavila se prvi puta na Republika.